mmmmm
© NASA Scientific Visualization Studio/Goddard Space Flight Center"Hladna mrlja" pojavljuje se u vizualizaciji podataka koja prikazuje prosječne temperature u 2015. u odnosu na prosjek od 1951. do 1980.
Tijekom proteklih 150 godina, cijela Zemljina površina se zagrijava, osim jednog dijela sjevernog Atlantika. Smješteno jugoistočno od Grenlanda, ovo se područje ohladilo za čak 1°C i poznato je kao "rupa za zagrijavanje" ili "hladna mrlja".

Znanstvenici su podijeljeni oko toga zašto ova hladna mrlja postoji, ali najnoviji dokazi podupiru ideju da je uzrokovana slabljenjem Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), sustava struja koje prenose toplinu iz tropa u Europu.

AMOC nosi toplu, slanu vodu iz Meksičkog zaljeva prema sjevernom Atlantiku, gdje se hladi i tone, te se vraća prema jugu niz oceansko dno. Znanstvenici su zabrinuti da val slatke vode iz topljenja grenlandskog leda čini ovu slanu vodu manje gustom, pa ona sporije tone, slabeći cirkulaciju.

Neka istraživanja sugeriraju da bi AMOC mogao prijeći prekretnicu u roku od nekoliko desetljeća, što bi osiguralo budući kolaps koji bi zamrznuo Europu i poremetio monsunske kiše ključne za poljoprivredu u Africi i Aziji. No imamo samo 22 godine izravnog promatranja snage AMOC-a, što nije dovoljno da se uoči jasan trend.

Klimatsko modeliranje sugerira da usporavajući AMOC nosi manje tople vode prema sjevernom Atlantiku, što rezultira hladnom mrljom. Međutim, druga modeliranja većinu krivnje pripisuju atmosferi.

U studiji iz 2022. godine, Chengfei He sa Sveučilišta Northeastern u Bostonu i njegovi kolege otkrili su da je brzo zagrijavanje Arktika smanjilo temperaturnu razliku između pola i tropa, pomičući mlazni tok prema sjeveru u područje hladne mrlje. Dolazak ovih jakih zapadnih vjetrova prisilio je veće isparavanje i uzburkao vodu, izvlačeći toplinu iz oceana.

Veće isparavanje također je dovelo do većeg broja oblaka, zasjenjujući hladnu mrlju od sunčeve topline, sugerira druga studija.

Stefan Rahmstorf s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu u Njemačkoj i njegovi kolege sada su istražili hladnu mrlju klimatskim ponovnim analizama, koje se temelje na izravnim vremenskim promatranjima sa satelita, plutača i brodova, a ne na klimatskom modeliranju.

Otkrili su da se gubitak topline s površine oceana smanjio u hladnoj mrlji od 1955. Osim toga, ocean se hladi ne samo blizu površine, već i 1.000 metara dublje. To znači da AMOC prenosi manje topline, a ne da vjetrovi odnose više topline, tvrde oni.

Vjetrovi i oblaci "objašnjavaju samo skroman dio rupe za zagrijavanje", kaže Rahmstorf. "Čak i ako se u nekim pristupima modeliranja čini mogućim da je hladna mrlja uzrokovana atmosferom, podaci zapravo pokazuju da je uzrokovana oceanom."

Nalaz otkriva da se cirkulacija Atlantskog oceana već desetljećima mijenja, dodaje, što izaziva zabrinutost zbog kolapsa ne samo AMOC-a, već i subpolarnog vrtloga struja, masivnog vrtloga struja oko hladne mrlje. Subpolarni vrtlog pomaže u donošenju slane površinske vode koja hrani tonuće hladne, guste vode koja pokreće AMOC. Ako se zatvori, mogao bi smanjiti temperature u Velikoj Britaniji i obližnjim zemljama brže od potpunog kolapsa AMOC-a.

"Subpolarni vrtlog koji prolazi ovu prekretnicu već bi mogao dovesti do ozbiljnih klimatskih utjecaja u zapadnoj Europi već 2040-ih", kaže Rahmstorf.

Ali toplinski tok površine oceana nije izravno izmjeren, pa je studija to mogla zaključiti samo modeliranjem. Studija iz 2021., temeljena na nekim istim ponovnim analizama kao i Rahmstorfova, otkrila je da su jači vjetrovi odgovorni za većinu hladne mrlje.

"Izazovno je pokušati koristiti ponovnu analizu za zaključivanje o energetskom proračunu u hladnoj mrlji", kaže He.

Nova studija je korisna, "ali neće biti konačna riječ" o tome što uzrokuje hladnu mrlju, kaže David Thornalley sa University Collegea u Londonu.

Budući da su podaci ograničeni, alternativna objašnjenja za hladnu mrlju još uvijek se ne mogu u potpunosti isključiti, prema Neilu Fraseru iz Škotskog udruženja za morske znanosti. Na primjer, grana AMOC-a poznata kao Norveška struja možda jača, prenoseći više topline iz područja hladne mrlje, kaže on.

"Hladna mrlja je u skladu sa slabljenjem AMOC-a", kaže on. "Ali to nije konačan dokaz."

Referenca časopisa

Geophysical Research Letters DOI: 10.1029/2025GL118383