Klima. Ko bi rekao. Iste one mega korporacije i multimilijarderi koji se tokom prethodnih decenija nalaze iza globalizacije svetske ekonomije, čija potraga za profitom akcionara i smanjenjem troškova je već naneli toliko štete našoj životnoj okolini (kako u industrijskom delu sveta, tako i u nerazvijenim ekonomijama Afrike, Azije, Latinske Amerike)
glavni su oslonac "spontanih" građanskih pokreta koji se zalažu za smanjenje količine ugljen-dioksida od Švedske i Nemačke, do SAD i šire. Radi li se o napadu griže savesti ili je možda u pitanju
dublja agenda, kojom bi se unovčio i vazduh koji dišemo, pa i više od toga?Šta god da mislite o opasnostima ugljen-dioksida i rizicima od globalne katastrofe usled zagrevanja koje će u narednih 12 godina temperaturu naše planete povećati u proseku između 1,5 i 2 stepena Celzijusa, ipak
vredi istaći ko su oni koji su trenutno preplavili javnost klimatskom propagandom i aktivizmom.Nekoliko godina pre nego što su Al Gor i drugi odlučili da iskoriste mladu učenicu iz Švedske kao zaštitno lice u kampanji čiji je cilj momentalno delovanje na polju zaštite klime, ili apela Aleksandrije Okasio-Kortez za potpunom reorganizacijom američke ekonomije u okviru Novog zelenog dogovora
(predlog niza drastičnih mera čiji je cilj da se utiče na klimatske promene i društvenu nejednakost; prim. prev.), finansijski moćnici počeli su sa
osmišljavanjem šema preko kojih će stotine milijardi dolara budućih fondova biti investirano u neretko beskorisne kompanije za zaštitu klime.LISIČJA PRAVILA ZA KOKOŠINjACNakon nekoliko godina temeljne pripreme,
švedska kompanija za promet nekretnina, Vasakronan, izdala je 2013. prvu korporativnu "Zelenu obveznicu". Njihov primer sledile su i druge firme, poput
Epla, SNCF-a (francuske nacionalne železnice; prim. prev.), kao i
glavne francuske banke Kredi agrikol. Novembra 2013.
kompanija Tesla enerdži, Ilona Maska, pogođena brojnim problemima,
izdala je prvu solarnu garanciju za imovinu. Danas, prema tvrdnji nečega što se
naziva Inicijativa za klimatske obveznice, postoji više od 500 milijardi dolara u takvim zelenim obveznicama. Autori ideje o obveznicama tvrde da je njihov cilj da pridobiju glavni deo od 45 biliona dolara sredstava pod upravom širom sveta, koji su se formalno obavezali da ulažu u
programe zaštite klime.
Princ Čarls, budući kralj Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno sa Engleskom bankom i londonskim Sitijem, promovisao je
"zelene instrumente finansiranja", na čelu sa zelenim obveznicama, kako bi preusmerio penzione planove i uzajamne fondove prema zelenim projektima. Ključni igrač u povezivanju svetskih finansijskih institucija sa "zelenom agendom" je odlazeći guverner Engleske banke, Mark Karni. Decembra 2015. godine, Odbor za finansijsku stabilnost Banke za međunarodna poravnanja, kojim je tada predsedavao Karni,
oformio je Radnu grupu zaduženu za finansijsku transparentnost vezanu za klimatske investicije, koja bi savetovala "investitore, zajmodavce i osiguravajuća društva o rizicima povezanim sa investiranjima u poslove vezane za klimu". To je na
nesvakidašnji način privuklo pažnju bankara centralnih svetskih banaka.
Komentar: Pogledajte također: Je li ISIS kreacija američke vlade? Olakšavaju li se u šumi veliki dlakavi sisavci?