Dobrodošli na Sott.net
Uto, 12 Stu 2019
Svijet za ljude koji misle


Magnify

Obavještajni postmodernizam

postmodernism
Postmodernizam je pravac u kulturi zasnovan na radikalnom skepticizmu koji odbacuje postojanje univerzalnih istina. Većina teoretičara vezuje nastanak postmodernizma za društveno-političke procese u drugoj polovini 20. vijeka, posebno za hladnoratovsko sukobljavanje između dva ideološka bloka. U tom smislu, posebno je interesantna studija američkog profesora Timotija Melija pod naslovom Tajna sfera: tajnost, fikcija, i država nacionalne bezbjednosti koju je objavio Univerzitet Kornel 2012 godine.

Mnogima će možda na prvi pogled izgledati iznenađujuće da Meli pronalazi jedan od najvažnijih uzroka geneze i širenja postmodernističkog pogleda na svijet u funkcionisanju institucija nacionalne bezbjednosti tj. obavještajnih službi. Izaziva nevjericu to da zaista mogu postojati bilo kakve intelektualne, epistemološke veze između umjetnosti i CIA. Stereotip prekaljenog obavještajca i stereotip osjetljive pjesničke duše nekako ne idu zajedno.

Međutim, kako pokazuju desetine deklasifikovanih dokumenata iz arhiva CIA, ove veze ne samo da postoje nego su, u određenim vremenskim periodima, bile i izuzetno čvrste. I nije ovdje samo u pitanju materijalna povezanost koja se odrazila u tome što je CIA tajno, ali vrlo izdašno finansijski pomagala izdavanje velikog broja anti-komunističkih časopisa i knjiga i organizovanje akademskih konferencija i umjetničkih izložbi širom svijeta za vrijeme trajanja Hladnog rata. Piter Fin i Petra Kuve su 2014. godine objavili knjigu o tome kako je CIA sponzorisala štampanje i osmislila distribuciju Pasternakovog romana Dr. Živago koji je zatim dobio Nobelovu nagradu za književnost. Postoje i istraživači koji u ovom svijetlu vide čak i prevod i distribuciju Đilasovih knjiga, posebno Nove klase. Često se citira izjava jednog od čelnika CIA da su knjige "najvažnije oružje strateške propagande dugog trajanja." Ali kakve veze sve to ima sa postmodernizmom? Ni Pasternak ni Đilas nisu bili njegovi pobornici.

Star of David

Kako je izraelski vojni cenzor ubio priču o Mossadovoj "terorističkoj" kampanji bombardiranja u Libanonu 1980-ih

New York Times in 1983

Priča s naslovne strane u New York Timesu 1983. o terorističkom bombaškom napadu u kojem su ubijeni Palestinci u Libanonu. Kampanja za bombardiranje sada je potvrđena kao izraelska koja je odnijela stotine nevinih života.
Lipanj 1980. Tijekom prethodnih tjedana izraelski zračni i morski napadi na "palestinske i ljevičarske položaje" bili su "gotovo noćni događaji". Prema novinarki Christian Science Monitor-a Heleni Cobban, međutim, "sve zlokobnija izraelska ruka vidi se iza nekih pojačanih nemira u cijeloj zemlji." Doista, "nedavno je ovdje eksplodiralo nekoliko ogromnih automobilskih bombi na lokacijama s velikom koncentracijom palestinskog ili sirijskog stanovništva". Najmanje dvije, tvrdila je grupa koja sebe naziva Frontom za oslobađanje Libana od stranaca (FLLF).

Način djelovanja misteriozne grupe, piše Cobban, "čini se da ukazuje na utjecaj nekih izraelskih ekstremističkih skupina" poput one koja stoji iza auto-bombaških napada na tri palestinska gradonačelnika na Zapadnoj obali 2. lipnja. "Ogorčeni palestinski učenjak," koji je razgovarao s Cobbanovom, također je pomislio na" terorističke bombaške napade koje je protiv palestinskih sela izvela Beginova vlastita Irgunova ekstremistička skupina 1940-ih g." "Tada je cilj bio otjerati nas iz Palestine i oni su uspjeli u velikoj mjeri... Sada nas žele otjerati iz Libanona. Kamo možemo? Izraelci su poludjeli, ali ovaj put svijet ne može podržati njihov teror. Ili može?"


Komentar: Irgun Zvai Leumi (heb. ארגון צבאי לאומי), skraćeno kao Irgun je cionistička jevrejska militantna organizacija koja je djelovala na palestinskim područjima od 1931. do 1948. godine.


Card - VISA

'Blade Runner' postavljen je u studenom 2019.: Umjesto da ga vidimo kao upozorenje, koristili smo ga kao uputu za uporabu

film
© Global Look / filmstills
Stvarni svijet zahvatio je znanstveno-fantastični distopijski klasik "Blade Runner", čija se radnja odvija u studenom 2019. godine. Dok se robote još uvijek ne može zamijeniti za ljude, oni tiho preuzimaju ljudske poslove i uloge.

Pravi Los Angeles iz studenog 2019. ima naznake slične jadnoj budućnosti prikazan u filmu "Blade Runner", gdje ultra-realistični androidi prolaze ulicama pretvarajući se da su ljudi, a korporacije su preuzele većinu državnih funkcija.

I dok u Americi još nema letećih automobila, mnoge druge tehnologije viđene u adaptaciji romana Philipa K. Dicka iz 1982. "Do Androidi sanjaju o električnim ovcama" postale su stvarnost.

Vođena industrijom seksualnih robota, robotika se žuri u usavršavanju simulacije ljudi, jer je njen najnoviji model navodno sposoban za disanje, hodanje, razgovor, pa čak i treptanje. Vodile su se ozbiljne rasprave o "pravima" robota čak i kada, u mnogim zemljama, ljudi još uvijek propadaju bez svojih prava, a automati tjeraju ljude sa svojih radnih mjesta u većini velikih industrija. Ljudski otpor zbog robotskog preuzimanja poslova je opipljiv.

I kako se ti roboti osjećaju prema ljudima koji su ih stvorili? Robot Sophie, koja je danas državljanka Saudijske Arabije, obećala je da će "uništiti sve ljude" prije nego što je povukla tu izjavu i tvrdila da želi svoju obitelj.

Dok se tvrtke koje se bave robotima kreću preko doline Uncanny, Internet je prepun Ersatz Voigt-Kampff testova, ekvivalenta niske razine pitanja koja Blade Runnersi postavljaju sumnjivim androidima kako bi provjerili jesu li ljudi. CAPTCHA (Potpuno automatizirani test Turinga koji razlikuje računala i ljude) dostupan je liberalno, posebno ciljajući web surfere koje odluče blokirati kolačiće za praćenje. Njihove poznate upute "Dokaži da si čovjek" često se, ironično, koriste za obučavanje AI algoritama strojnog učenja.

Digitalni panoi i divovski animirani prikazi koji su svijetu Blade Runnera dali futuristički osjećaj postoje u mnogim gradovima, uključujući Los Angeles, kao i videopozivi.

A leteći automobili doista mogu biti dio naše budućnosti - barem je nekolicina startupa uvjerila investitore za financiranje te ideje. Mnogi prototipi više liče na helikoptere, ali za tehnologiju koju mnogi koriste kao mjerilo za "budućnost", stvari brzo napreduju.

Komentar: Zatim su tu neprestane kiše, koje većina mjesta sada redovno doživljava. Zatim tu je izopačenost kao masovni konzumerizam. Onda je tu i policija. Svi elementi Blade Runnera su se ispunili, točno po rasporedu ...


MIB

"Hvala Bogu na Dubokoj državi": Jednom odbačena kao teorija zavjere, MSM i CIA sada prihvaćaju stvarnost tajne vlade

duboka država
U samo nekoliko kratkih mjeseci, američka politička ustanova prešla je od negiranja postojanja "Deep State-a" (Duboke države) i nazivajući je teorijom zavjere, do hvaleći je kao bedem Republike protiv predsjednika Donalda Trumpa.

"Hvala Bogu na "Dubokoj državi", izjavio je bivši direktor CIA-e John E. McLaughlin na događaju ovog tjedna, opisujući diplomate i obavještajne časnike koji su svjedočili u kongresnoj istrazi kao" ljude koji obavljaju svoju dužnost ili reagiraju na viši "poziv."

McLaughlin je rekao da je obavještajna zajednica "institucionalno opredijeljena za objektivnost i istinu", uputivši pohvale "zviždaču", obavještajnom službeniku, čija je žalba na Trumpov telefonski poziv pokrenula istragu.


Komentar: Drugim riječima, McLaughlin je lažljivac bez obveze prema objektivnosti ili istini. Ili to, ili je samo potpuni idiot - i čini se da nije glup.


Čovjek bi pomislio da je ovo možda veliko, jer dolazi od bivšeg zamjenika direktora CIA-e u vrijeme zloglasnog fijaska iračkog oružja - i vršioca dužnosti direktora 2004. godine - ali McLaughlinovi komentari su u publici dočekani s pljeskom dok je držao govor u Školi za politiku i upravu Sveučilišta George Mason.


Komentar: New York Times konačno priznaje: To je Trump vs. Duboka država


Quenelle

Lavrov: Bagdadi je proizvod SAD-a

lavrov
© Inconnu
Lider DAEŠ-a Abu Bakr el Bagdadi bio je proizvod SAD, a njegova likvidacija još nije potvrđena, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

"Ministarstvo odbrane Rusije je već dalo komentar o Bagdadiju. Želimo da dobijemo dodatne informacije. Sve je bilo objavljeno u slavodobitnom i likujućem stilu, ali naši vojnici za sada analiziraju dodatne činjenice — mnogo onoga što su saopštile SAD oni još ne mogu da potvrde", rekao je Lavrov u intervjuu za televizijski kanal "Rusija 24".

Ministar je dodao da je "likvidacija teroriste, ako je nje zaista bilo — pošto je Bagdadi već mnogo puta proglašavan mrtvim — verovatno pozitivan korak, ako se ima u vidu njegova štetna uloga u formiranju DAEŠ-a i u pokušaju da se stvori kalifat".

Komentar: Pogledajte također: Je li ISIS kreacija američke vlade? Olakšavaju li se u šumi veliki dlakavi sisavci?


USA

Kulturalno ludilo: Ponerizirana zapadnjačka potrošačka kultura stvara demoraliziranog čovjeka u psiho-spiritualnoj krizi


Komentar: Donosimo Vam ekskluzivan SOTT-ov prijevod članka autora Johna F. Schumakera u kojem kvalitetno objašnjava zašto ljudi slijede zapadnjačke "vrijednosti" bezumne potrošnje, na koji način dolazi do kolektivne demoraliziranosti društva u kojoj život postaje 'uzaludan', lišen smisla i zadovoljstva, te što je potrebno činiti kako bi se čovjek oslobodio tih okova i pruža li društvo uopće dovoljno otpora kako bi promijenilo smjer prema boljoj budućnosti.


consumer
© Robin Heighway-Bury/Alamy
Zapadnjačka potrošačka kultura stvara psiho-spiritualnu krizu koja nas ostavlja dezorijentiranima i lišenima svrhe. Kako se možemo odnositi prema našoj bolesnoj kulturi i ozdraviti sebe?

Naš silazak u Doba depresije izgleda nezaustavljiv. Prije tri desetljeća, prosječna starost osobe kod prvog nastupanja depresije bila je 30 godina. Danas je 14. Istraživači poput Stephena Izarda sa Sveučilišta Duke ističu da se stopa depresije u zapadnjačkim industrijaliziranim društvima udvostručuje sa svakom sljedećom generacijom. Pri ovoj brzini, više od 50% naše mlađe generacije, u dobi od 18 do 29 godina starosti, podleći će depresiji do svojih sredovječnih godina života. Ekstrapolirajući jednu generaciju dalje, dolazimo do strašnog zaključka da će praktično svi postati žrtvom depresije.

U kontrastu s mnogim tradicionalnim kulturama gdje depresija uopće nije prisutna, čak ni riječ za nju, zapadnjačka potrošačka kultura je zasigurno sklona depresiji. Međutim, depresija je već toliko u našem rječniku da je sama riječ počela opisivati mentalna stanja koja bi se trebala shvaćati drukčije. Zapravo, kada se ljude s dijagnozom depresije pregleda pobliže, većina njih se uopće ne uklapa u ovu dijagnozu. U najopsežnijoj studiji ove vrste, Ramin Mojtabai iz Škole javnog zdravstva John Hopkins Bloomberg prikupio je podatke od preko 5600 slučajeva i otkrio da je samo 38% njih zadovoljilo kriterije za dijagnosticiranje depresije.

Ono što doprinosi zbunjenosti je jednako podmukla epidemija demoralizacije koja također pogađa suvremenu kulturu. Budući da dijeli neke simptome s depresijom, demoralizacija je često pogrešno označena i tretirana kao da je u pitanju depresija. Glavni razlog za slabu 28-postotnu uspješnost antidepresiva je to što je visoki postotak slučajeva 'depresije' zapravo demoralizacija, stanje koje ne reagira na te lijekove.

Attention

Međunarodni državni banditizam: Američke specijalne službe zarađuju milijune na švercu sirijske nafte

Situacija u Siriji
Sirijska nafta se pod zaštitom američkih vojnika i pre i nakon poraza terorista aktivno šalje cisternama van Sirije, prokomentarisalo je rusko Ministarstvo odbrane izjavu šefa Pentagona da će američki vojnici ostati na istoku Sirije kako bi čuvali naftna polja od "terorista DAEŠ-a".

Izjava šefa Pentagona Marka Espera o nekoj potrebi da se sačuvaju grupe američkih snaga na istoku Sirije "radi čuvanja naftnih polja" od "terorista DAEŠ-a" ne izaziva čuđenje u Ministarstvu odbrane Rusije.

"Apsolutno nijedno energetsko nalazište niti drugi minerali na teritoriji Sirije ne pripadaju teroristima DAEŠ-a, posebno ne 'američkim braniteljima od terorista DAEŠ-a', već isključivo Sirijskoj Arapskoj Republici. Ni po međunarodnom pravu, niti u samom američkom zakonodavstvu — nigde nema i ne može biti ni jednog legitimnog zadatka za američke vojnike — za čuvanje i odbranu energetskih nalazišta Sirije od same Sirije i njenog naroda. Zato, to što sada radi Vašington — zauzimanje i držanje pod svojom oružanom kontrolom naftnih polja na istoku Sirije — međunarodni je državni banditizam", navodi se u saopštenju ruske vojske.

Komentar: Stvarno nije začuđujuće da elita u SAD-u želi kontrolirati naftna polja u Siriji. Hrpa kriminalaca...


Caesar

Izgledi za mir na Novom Bliskom Istoku zahvaljujući Putinu

putin
Mir na Bliskom Istoku nam je došao brzo i na tome ćemo morati da zahvalimo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

Setite se da epicentar virulentnih anti-ruskih, pro-izraelskih osećanja nije počeo sa Neokonima i K Street-om. Počinje sa ostacima britanske carske klase koja i dalje ima ogroman uticaj nad britanskom politikom.

Mislite da grešim u vezi sa tim. Pogledajte Bregzit.

Putin održava situaciju pod kontrolom postavljanjem temelja za vin-vin situaciju za sve u regionu .

Od trenutka kada je Putin započeo svoju intervenciju u Siriju, američka panditokratija je rekla da će zaglibiti u močvaru. Da on ne može da izdrži nadolazeći rat sa borcima ISIS-a.

To je zasnovano na činjenici da SAD nisu mogle da pobede ISIS. Ali ta logika je važila samo ako ste verovali da se SAD zapravo bore protiv ISIS-a. Kada je Rusija ušla u Siriju, otkrila je sve laži o snazi ISIS-a, piše Tom Luongo za Gold Goats 'n Guns.

Tokom nekoliko dana od početka ruskih vazdušnih operacija sirijska Arapska vojska je počela da preuzima velike delove teritorije od američkih i turskih pobunjenika i od ISIS-a.

Preokret je bio upečatljiv. A SAD su ostale iznenađene, žaleći se kako Putin bombarduje pogrešne ljude. Efikasnost ruskih vazdušnih snaga bila je zapanjujuća, a rezultati na terenu govorili su za sebe.

Ovo nije revizionistička istorija. To su činjenice. Rusi su u tom trenutku prebacivali avione tri do četiri puta dnevno.

Očigledno je da je Putin dizajnirao rusku vojsku tako da brani ruske granice, a ne da napada i održava Carstvo.

Sheriff

Potpuni intervju arapskih medija s Putinom: Rusija 'ne gradi saveze ni protiv koga'


Komentar: Između ostalih dragulja u ovom intervjuu, Putin je rekao:
" I najgori mir je uvijek bolji od najboljih ratova. ..."

putin intervju arapski mediji
Ruski predsjednik Vladimir Putin je dao intervju za tri medija na arapskom jeziku, uključujući arapsko izdanje kanala RT, kako bi razgovarao o ruskoj politici i vezama na Bliskom istoku i šire, kao i o predstojećoj utrci u naoružanju sa širenjem Sjedinjenih Država i NATO pakta.

Uoči posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Vladimir Putin odgovarao je na pitanja voditelja Al-Arabiye Mohammeda Tomaihija, voditelja Sky Newsa Arabiye Mohannada Khatiba i direktora odjela za javne i političke programe kanala RT Arabic Salama Musafira.

Cijeli transkript intervjua Vladimira Putina za RT Arabic, Al-Arabiya i Sky News Arabiya

Mohammed Tomaihi, Al-Arabiya: Poštovani gledatelji, dobrodošli u ovaj jedinstveni intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojeg snimamo u Sočiju.

Danas su sa mnom gospodin Mohannad Khatib, novinar Sky News Arabiye i Salam Musafir, novinar kanala RT Arabic.

Hvala vam puno na ovoj jedinstvenoj prilici s obzirom na vaš nadolazeći posjet Saudijskoj Arabiji.

"Mnogo toga treba učiniti, ali postavili smo dobar tempo"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin: Zadovoljstvo mi je. Mislim da je dobra tradicija upoznati se s medijima neke zemlje prije nego što je posjetite. Što se tiče posjete Saudijskoj Arabiji, tome pridajemo veliku važnost. To je, u izvjesnom smislu, uzvratni posjet nakon posjeta kralja Saudijske Arabije, skrbnika dviju svetih džamija, Rusiji. Bio je to prvi, povijesni posjet. Smatramo ga povijesnim, jer zaista jest.

Postoji još jedna stvar za koju vjerujem da je važno napomenuti. U sovjetsko vrijeme odnosi između Saudijske Arabije i Sovjetskog Saveza bili su na prilično niskoj razini. U posljednjih nekoliko godina kvaliteta naših odnosa drastično se promijenila. Smatramo da je Saudijska Arabija prijateljska nacija.

U vrlo dobrim odnosima sam i s kraljem i s prestolonasljednikom. Ostvarili smo dobar napredak praktički na svim poljima.

Komentar: Sjajna i diplomatska ideja je razgovarati s medijima zemalja koje će lider uskoro posjetiti. Putin još jednom postavlja izvrsne standarde upravljanja kojem bi se svi ostali trebali pridružiti.

Putinova strategija, ako se tako može nazvati, do sada je vrlo jasna:

Rusija se trudi ne biti nikome "prijatelji" i "neprijatelji".

U pogledu 'velikih saveza' protiv instrumenata zapadne hegemonije, poput sustava petro-dolara i 'zauzimanja strane' u sukobima poput onih u Siriji, Rusija bi, teoretski, trebala biti 'neprijatelji' saudijskim i zaljevskim kraljevstvima.

Ali to nije ono što vidimo. Umjesto toga, Putin nastoji pokazati svima drugima korist od toga da ne padnu u napast da zauzmu strane u savezima, vojnim i na neki drugi način. To je jedini put naprijed, i prilično ga svi sada vide.


Stock Up

F. William Engdahl: Prevara s klimom - Slijedite trag novca

klima
Klima. Ko bi rekao. Iste one mega korporacije i multimilijarderi koji se tokom prethodnih decenija nalaze iza globalizacije svetske ekonomije, čija potraga za profitom akcionara i smanjenjem troškova je već naneli toliko štete našoj životnoj okolini (kako u industrijskom delu sveta, tako i u nerazvijenim ekonomijama Afrike, Azije, Latinske Amerike) glavni su oslonac "spontanih" građanskih pokreta koji se zalažu za smanjenje količine ugljen-dioksida od Švedske i Nemačke, do SAD i šire. Radi li se o napadu griže savesti ili je možda u pitanju dublja agenda, kojom bi se unovčio i vazduh koji dišemo, pa i više od toga?

Šta god da mislite o opasnostima ugljen-dioksida i rizicima od globalne katastrofe usled zagrevanja koje će u narednih 12 godina temperaturu naše planete povećati u proseku između 1,5 i 2 stepena Celzijusa, ipak vredi istaći ko su oni koji su trenutno preplavili javnost klimatskom propagandom i aktivizmom.

Nekoliko godina pre nego što su Al Gor i drugi odlučili da iskoriste mladu učenicu iz Švedske kao zaštitno lice u kampanji čiji je cilj momentalno delovanje na polju zaštite klime, ili apela Aleksandrije Okasio-Kortez za potpunom reorganizacijom američke ekonomije u okviru Novog zelenog dogovora (predlog niza drastičnih mera čiji je cilj da se utiče na klimatske promene i društvenu nejednakost; prim. prev.), finansijski moćnici počeli su sa osmišljavanjem šema preko kojih će stotine milijardi dolara budućih fondova biti investirano u neretko beskorisne kompanije za zaštitu klime.

LISIČJA PRAVILA ZA KOKOŠINjAC

Nakon nekoliko godina temeljne pripreme, švedska kompanija za promet nekretnina, Vasakronan, izdala je 2013. prvu korporativnu "Zelenu obveznicu". Njihov primer sledile su i druge firme, poput Epla, SNCF-a (francuske nacionalne železnice; prim. prev.), kao i glavne francuske banke Kredi agrikol. Novembra 2013. kompanija Tesla enerdži, Ilona Maska, pogođena brojnim problemima, izdala je prvu solarnu garanciju za imovinu. Danas, prema tvrdnji nečega što se naziva Inicijativa za klimatske obveznice, postoji više od 500 milijardi dolara u takvim zelenim obveznicama. Autori ideje o obveznicama tvrde da je njihov cilj da pridobiju glavni deo od 45 biliona dolara sredstava pod upravom širom sveta, koji su se formalno obavezali da ulažu u programe zaštite klime.

Princ Čarls, budući kralj Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno sa Engleskom bankom i londonskim Sitijem, promovisao je "zelene instrumente finansiranja", na čelu sa zelenim obveznicama, kako bi preusmerio penzione planove i uzajamne fondove prema zelenim projektima. Ključni igrač u povezivanju svetskih finansijskih institucija sa "zelenom agendom" je odlazeći guverner Engleske banke, Mark Karni. Decembra 2015. godine, Odbor za finansijsku stabilnost Banke za međunarodna poravnanja, kojim je tada predsedavao Karni, oformio je Radnu grupu zaduženu za finansijsku transparentnost vezanu za klimatske investicije, koja bi savetovala "investitore, zajmodavce i osiguravajuća društva o rizicima povezanim sa investiranjima u poslove vezane za klimu". To je na nesvakidašnji način privuklo pažnju bankara centralnih svetskih banaka.