Iz NASA-e su objavili da je zrcalo svemirskog teleskopa James Webb, tijekom trenutnog perioda tromjesečnog postavljanja, 'uhvatilo' prve fotone.

Važan korak naprijed

Ovog tjedna NASA je objavila uzbudljivu vijest da je - tijekom tromjesečnog procesa postavljanja svemirskog teleskopa James Webb - Webb 'vidio' prve fotone zvjezdane svjetlosti koji su putovali kroz cijeli teleskop, a detektirala ih je kamera bliskog infracrvenog zračenja (NIRCam).

Webb je prošao velik put i nedavno konačno stigao na odredište, gdje je započeo proces hlađenja i kalibriranja zrcala i instrumenata. 'Prvo svjetlo' je važna točka u životu svakog teleskopa, jer je riječ o trenutku u kojem različiti instrumenti po prvi puta detektiraju svjetlost udaljenih zvijezda.

Ipak, treba istaknuti, kako će u početku Webbove fotografije biti nefokusirane, ali znanstvenici će s vremenom - kroz nekoliko mjeseci - podesiti teleskop. NASA kaže da je tim inženjera i znanstvenika iz Ball Aerospacea, Space Telescope Science Institutea i NASA-inog centra za svemirske letove Goddard uvježbavao usklađivanje i spreman je za rad - "Slike koje će Webb snimiti tijekom ovog razdoblja neće biti 'lijepe' slike kao što će to biti novi pogledi na svemir koji će Web predstaviti kasnije ovog ljeta. Te fotografije isključivo služe svrsi pripreme teleskopa za znanost," navodi se u NASA-inom priopćenju.

Dva nova istraživanja ukazuju na mogućnost planetarne evolucije. Nalaz predstavlja prve detekcije atmosferskih gubitaka "mini-Neptuna"

Nova istraživanja pronašla su dva različita slučaja u kojima su egzoplaneti nešto manji od Neptuna pokazali znakove gubljenja svoje atmosfere, ostavljajući za sobom svoje kamenite jezgre i pretvarajući se u super-Zemlje. Gubljenje atmosfere uzrokuje zvijezdana radijacija.

Nalazi, objavljeni u dva odvojena rada u The Astronomical Journalu, nam pomažu u stvaranju slike o tome kako egzotični svjetovi poput ovih nastaju i kako se razvijaju.

Mini Neptuni

Planeti izvan Sunčevog sustava, poznati kao egzoplaneti, jedni su od najfascinantnijih tema moderne astronomije.

Jedan od korisnih načina na koji su astronomi označavali svoja otkrića jest uspoređivanje ovih planeta s poznatim planetima koji se nalaze u našem kozmičkom dvorištu; postojeće kategorije egzoplaneta uključuju "super-Zemlje" i "mini-Neptune".

Španjolski znanstvenici otkrili su da asteroid otkriven u Zemljinoj orbiti, širok oko 1,2 kilometara, mogao bi ostati u orbiti oko našeg planeta još najmanje 4000 godina. No, dobre su vijesti da on ne predstavlja nikakvu opasnost.

Riječ je o drugom po redu Zemljinom trojanskom asteroidu, odnosno svemirskoj stijeni koja dijeli istu orbitu oko Sunca kao i naš planet.

Prije otkrića prvog takvog Zemljinog trojanskog asteroida 2010. godine, takvi asteroidi uočeni su samo u orbitama Neptuna, Jupitera i Marsa. Novootkriveni svemirski trojanac dobio je ime 2020 XL5, a otkriven je 12. prosinca 2020. godine.

Kako su znanstvenici objasnili trojanski asteroidi kruže oko zvijezde u istoj ravnini kao i planet, no ne sudaraju se s njime jer se javljaju u takozvanim mrtvim zonama gdje gravitacijske sile dopuštaju svemirskom kamenu da oko zvijezde kruži točno istom brzinom kao i planet.

Hibridna tehnologija je u poslednjih 20 godina pomogla da smanji emisije izduvnih gasova, ali neki vozači su bili užasnuti kad su na red došli troškovi servisa i zamene delova, što im je donelo velike troškove. Ranjit Singh iz Leicestera u Velikoj Britaniji je jedan od vozača koji je to iskusio.

Singh je za 27.000 funti pre četiri godine kupio E300 BlueTec Hybrid iz 2014. kod zastupnika Mercedesa, vođen uštedom na gorivu i manjoj emisiji CO2. Reč je o modelu koji pokreće 2,1 litarski 4-cilindarski dizelaš od 210KS uparen s elektromotorom od 27 KS, i naravno pripadajućom baterijom.

Automobil sa 78.400 pređenih kilometara je radio dobro do ove godine, izveštava LeicestershireLive, pre nego što je krenulo po zlu. Nije poznato koji simptomi su podstakli Singha da odveze svoj hibridni Mercedes u ovlašćeni servis, ali kada je to učinio, rečeno mu je da je baterija došla do kraja svog veka nakon osam godina, prenosi Jutarnji.hr.

Singh tvrdi da mu je trgovac za novu bateriju izdao ponudu od 15.000 funti, ali ta cena ne isključuje troškove rada od 200 funti po satu. Pritom nije reč o bateriji od 80 kWh kao na električnim automobilima, jedinica od 0,8 kWh u Mercedesu W212 E300 BlueTec Hybrid je iste veličine kao obični automobilski akumulator.

"Užasnut sam onim što se dogodilo", rekao je Singh, dugogodišnji vlasnik Mercedesa. "Osećam da sada imam samo dve mogućnosti - odbaciti osam godina star auto, ili potrošiti više nego što vredi, a vredi oko 13.000 funti.

Singh je za LeicestershireLive rekao da je bio kod stručnjaka za hibride koji mu je rekao da nije dostupna jeftinija popravka, međutim na eBayu se u Velikoj Britaniji mogu naći dve polovne baterije dostupne po ceni od 800 funti.

Mercedes UK je za LeicestershireLive rekao da ne može da komentariše slučaj bez vlastite istrage o tome, ali je rekao da su kupci obavešteni o sertifikatu baterije i da je jedinica Singhovog automobila iz 2014. pokrivena standardnim trogodišnjom garancijom za neograničenu kilometražu.

Pregledajući razne Mercedesove forume jasno je da ovaj problem nije izolovan slučaj. Postoji mnogo drugih vlasnika E300 Hybrid sa sličnim pričama.

Gledajući širu sliku uključujući hibride svih marki, ovakva priča bi mogla da postane sve češća jer hibridi van garancije postaju jeftini polovni automobili sutrašnjice. Ali samo za kupovinu, očigledno ne i za popravku.

Nova teleskopska slika središta naše galaksije otkrila je gotovo 1000 tajanstvenih niti koje neobjašnjivo vise u svemiru.

Niti su skladno posložene

Protežući se do 150 svjetlosnih godina, jednodimenzionalne mogu se naći u parovima i skupinama, često posložene na jednakom razmaku, jedna do druge. Koristeći opažanja na radio valnim duljinama, Farhad Yusef-Zadeh, profesor fizike i astronomije na Weinberg fakultetu znanosti Northwestern i član Centra za interdisciplinarna istraživanja i istraživanja u astrofizici (CIERA), otkrio je visoko organizirane magnetske niti još početkom 1980-ih. Tajanstvena vlakna sastoje se od elektrona kozmičkih zraka koji kruže magnetskim poljem blizu brzine svjetlosti.

Nova istraživanja sada su otkrila jođ 10 puta više filamenata nego što je prethodno identificirano. To je omogućilo Yusef-Zadehu i njegovom timu da po prvi put provedu statistička istraživanja na široj populaciji filamenata.

Guinnessova knjiga svjetskih rekorda dodijelila je titulu za izum prve funkcionalne svjetlosne sablje, oružja jedi vitezova iz popularne filmske franšize "Ratovi zvijezda", jednom youtuberu u Rusiji koji je godinama radio na ovom projektu.

Rus Alex Burkan je čovjek koji stoji iza prve svjetlosne sablje na svijetu čija se oštrica može uvlačiti. Za sebe kaže da je veliki obožavatelj "Ratova zvijezda" i da je svjetlosna sablja iz filma njegov "najdraži gadžet".

Svjetlosna sablja koju je patentirao Burkan proizvodi plazma oštricu dužine više od oko metar i dostiže temperaturu koja premašuje 2.800 stepeni Celzijusa, prenosi CNN. Oštrica svjetlosnoe sablje lako može prorezati čelik.

Burkan je rekao da je od 2013. proučavao opremu za proizvodnju plina vodika što mu je dalo ideju za svjetlosnu sablju. Proveo je godine skupljajući ideje zajedno sa rezervnim dijelovima s interneta i deponija.

Hobotnice dolaze iz svemira. Tako barem tvrde znanstvenici koji su časopisu "Napredak u biofizici i molekularnoj biologiji" objavili članak "Razlog kambrijske eksplozije - ovozemaljski ili kozmički?" u kojem se istražuje ishodište života na zemlji, piše BGR.

U članku stoji da je život na Zemlji započeo zahvaljujući kiši retrovirusa koji su na nju doslovno pali iz svemira. Ti su retrovirusi u ovozemaljske genome ubacili nove sekvence deoksiribonukleinska kiselina (DNK), što je, tvrde znanstvenici, dovelo do daljnjih genetskih mutacija.

Znanstvenici tvrde da su neki glavonošci, primjerice hobotnice i lignje, na Zemlju došli tako što su na nju pali - smrznuti.

- Zbog toga se mogućnost da su smrznuta jaja lignji i/ili hobotnica prije više stotina milijuna godina stigla u ledenim bolidima ne može odbaciti - piše u članku.

Autori članka kažu da hobotnice i druga bića uživaju u biološkim obilježjima koja su proizašla iz "neke vrste bivšeg života".

Teza da je život počeo negdje drugdje, a ne na Zemlje nije nova.

Nešto čudno se događa sa Zemljinim magnetskim poljem. Tijekom posljednjih 200 godina polako slabi i pomiče svoj magnetni sjeverni pol (mjesto gdje kompas pokazuje, ne treba ga brkati s geografskim sjevernim polom) s kanadskog Arktika prema Sibiru. U posljednjih nekoliko desetljeća, međutim, taj polagani pomak prema jugu se ubrzao - dostižući brzine veće od 30 milja godišnje (48 kilometara godišnje). Možemo li biti na rubu geomagnetskog preokreta, u kojem magnetski sjeverni i južni pol zamjenjuju mjesta?

Zemljino magnetsko polje nastaje konvekcijom rastaljenog željeza u jezgri planeta, oko 1800 milja (2896 km) ispod naših nogu. Ova pregrijana tekućina stvara električne struje koje zauzvrat proizvode elektromagnetska polja. Dok su procesi koji pokreću preokret polova relativno manje razumljivi, računalne simulacije planetarne dinamike pokazuju da preokreti nastaju spontano. To je potkrijepljeno promatranjem Sunčevog magnetskog polja, koje se preokreće otprilike svakih 11 godina.

Naše vlastito magnetsko polje nastalo je prije najmanje 4 milijarde godina i od tada su se Zemljini magnetski polovi mnogo puta preokrenuli. Samo tijekom posljednjih 2,6 milijuna godina magnetsko polje se promijenilo deset puta - a budući da se posljednje dogodilo prije nevjerojatnih 780 000 godina, neki znanstvenici vjeruju da nam uskoro slijedi još jedno. No, preokreti nisu predvidljivi i zasigurno nisu periodični.

Tajanstveni objekt koji je samo 4000 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje ne nalikuje ničemu ikada prije viđenom u svemiru, rekli su astronomi. Misle da bi to mogla biti neutronska zvijezda ili bijeli patuljak - kolabirane jezgre zvijezda - s ultra-moćnim magnetskim poljem, također poznatim kao magnetar, piše Daily Mail.

Dok se vrti kroz kozmos, "sablasni" objekt odašilje snop radijacije, jedan je od najsvjetlijih objekata na noćnom nebu. Promatranja pokazuju da oslobađa divovski nalet energije tri puta na sat.

Astrofizičarka dr. Natasha Hurley-Walker sa Sveučilišta Curtin, Međunarodnog centra za istraživanje radio-astronomije (ICRAR) u Australiji, predvodila je tim koji je došao do otkrića. Njezin tim je mapirao radio valove u svemiru kada je naišao na potencijalni "magnetar".

"Ovaj se objekt pojavljivao i nestajao tijekom nekoliko sati tijekom naših promatranja. To je bilo potpuno neočekivano. Bilo je to pomalo sablasno za astronoma jer na nebu nema ničega što bi to činilo. I stvarno nam je prilično blizu - udaljeno je oko 4000 svjetlosnih godina. Nalazi se u našem galaktičkom dvorištu", kazala je astrofizičarka.

Dodala je da se promatranja podudaraju s predviđenim astrofizičkim objektom nazvanim "magnetar ultra dugog perioda".

Do pre nekoliko meseci jedan od motiva za kupovinu električnih automobila bili su i tri-četiri puta niži troškovi vožnje.

Međutim, drastičan skok cene električne energije učinio je da je danas upotreba "dizelaša" jeftinija i za trećinu u odnosu na moderniju konkurenciju.

Tako se kupac elektromobila našao u situaciji da novo vozilo ne samo plati dvostruko više nego što je cena automobila na dizel, već i da cena upotrebe "automobila na struju" bude primetno viša u odnosu na troškove vožnje vozila sa motorom na unutrašnje sagorevanje. Time je ozbiljno dovedena u pitanje strategija zamene klasičnih vozila modernijim i ekološki neuporedivo prihvatljivijim četvorotočkašima. Ako bi se poredili sa "benzincima", rezultat poređenja bi bio još nepovoljniji po elektromobile, piše portal 021.rs.

Noćno guranje na punionicama

Ilustrativan je primer susedne Hrvatske, gde u ponedeljak počinje naplata na javnim punionicama. ELEN, specijalizovani segment Hrvatske elektroprivrede (HEP), odredio je cene punjenja na svojim punionicama, a ima ih 31 i najviše su skoncetrisani na najvažnijim relacijama. Cene su za nijansu niže u odnosu na prosečne evropske, a zavise od snage punionice i sa njome povezane brzine punjenje baterije elektromobila. U svakoj varijanti, postoji i noćna cena koja je spram dnevne niža za gotovo 20 odsto.

Tako je u punionicama snage do 22 kW, cena 0,36 evra po kWh, noću 0,28. Na punionicama snage od 22 do 50kW noćna cena je 0,385, na jačim od 50 kW cena je 0,58 evra. Ograničeno je vreme punjenja: 180 minuta na naslabijim, 60 minuta na srednje snažnim i na 45 na najačim. Ukoliko se prekorači, plaća se 0,14 evra za svaki dodatni minut. Naravno, pre odlaska na punionicu, potrebno je pratiti odgovarajuću aplikaciju na mobilnom kako biste odlazak tempirali tako da što manje čekate u redu.

Pre nego što će u ponedeljak početi sa naplatom, u ELEN-u su dve nedelje testirali sistem. Tako električno vozilo koje na 100 kilometara troši oko 22 kWh, što je čest slučaj, noću na najsnažnijoj punioci bateriju može da napuni za manje od pola sata, a cena je oko 13 evra. Istovremeno, pandan na dizel gorivo, poslovno vozilo sa šestocilindričnim motorom, na 100 km vožnje troši oko šest litara goriva što je trošak od 9,1 evra.