Znanost i tehnologijaS


Jupiter

NASA-ina svemirska letjelica Juno otkriva neobične nove aurore na Jupiteru


index.hr
Pet, 02 Tra 2021 00:00 UTC
jupiter
© NASA / SWRI / JPL-Caltech / SwRI / V. Hue / GR Gladstone / B. BonfondPodaci NASA-ine letjelice Juno otkrili su slabe značajke polarne svjetlosti koje su vjerojatno pokrenute nabijenim česticama koje dolaze s ruba Jupiterove masivne magnetosfere
NASA-ina svemirska letjelica Juno snimila je prstenaste aurore koje se mreškaju nad polovima tog planeta.

Uređaj za analizu spektra elektromagnetskog zračenja, ultraljubičasti spektrograf (UVS), na letjelici Juno zabilježio je ovaj fenomen koji karakteriziraju slabe emisije u obliku prstena koje se šire brzinama između 3.3 i 7.7 kilometara u sekundi.

Vizualizacija aurora na Jupiteru koje se prstenasto šire

Znanstvenici s instituta Southwest Research Institute (SwRI), gdje je izgrađen UVS, smatraju da ove auroralne emisije uzrokuju nabijene čestice koje dolaze s ruba masivne magnetosfere na Jupiteru, piše Space.com.

"Mislimo da ove novootkrivene slabe ultraljubičaste emisije potječu milijunima kilometara daleko od Jupitera, u blizini njegove magnetosfere. Sunčev vjetar je struja nabijenih čestica koju emitira Sunce. Kada dođe do Jupitera, te čestice reagiraju s njegovom magnetosferom na način koji nama nije još sasvim jasan", rekao je planetarni znanstvenik Vincent Hue sa SwRI-ja.
Više...
Microscope 1

U dubinama Tihog oceana nađene bakterije nevidljive ljudskom imunološkom sustavu


index.hr
Čet, 01 Tra 2021 00:00 UTC
bakterije
© Schmidt Ocean InstituteIstraživači na brodu R / V Falkor na Phoenix Islands
Bakterije koje su znanstvenici prikupili na 4 kilometra ispod površine Tihog oceana toliko su strane ljudskom organizmu da su zapravo nevidljive našem imunološkom sustavu.

Taj nalaz je u potpunoj suprotnosti s jednim od glavnih načela imunologije - da je ljudski imunološki sustav evoluirao tako da može registrirati svaki pojedini mikrob.

"Ideja je bila da naš imunološki sustav pruža generalni otpor i da ga ne zanima predstavlja li nešto prijetnju ili ne. No nitko do sada nije testirao tu pretpostavku", rekao je za Live Science imunolog Jonathan Kagan iz Dječje bolnice Boston.


Komentar: Prema Jonathanu Kaganu, imunologu iz dječje bolnice u Bostonu, klasično je načelo njegova područja da je "imunološki sustav dizajniran da osjeti svaki pojedini mikrob s kojim ćemo se ikad susresti, samo u slučaju da je zarazan"


Skupljali bakterije podmornicom

Kako bi testirali tu već prihvaćenu hipotezu, stručnjaci su morali pronaći bakterije za koje je malo vjerojatno da su do sada imale kontakt s imunološkim sustavom sisavaca. Stoga su posegnuli duboko u Tihi ocean.
Više...
Fireball 4

Destruktivni meteoritski udar dogodio se na Antarktiku prije 430 000 godina, otkriva nova studija


nezavisne.com
Čet, 01 Tra 2021 07:45 UTC
antarktika
© PSUmjetnička ilustracija udarnog događaja na Antarktiku prije 430 000 godina
Meteorit širine od oko 90 metara eksplodirao je iznad Antarktika prije 430.000 godina i tako poslao vatrenu kuglu vanzemaljskog materijala na ledenu površinu, pokazalo je najnovije istraživanje naučnika koji borave na Južnom polu.

Smatra se da se ovakve eksplozije javljaju češće od pada meteora ili mnogo većih asteroida koji su ostavljali kratere na zemlji, poput onog koji je uništio dinosauruse prije 66 miliona godina, prenio je CNN.

Otkriće ovakvih svemirskih stijena je, međutim, mnogo teže jer ostavljaju vrlo malo tragova u geološkim zapisima.

Matijas van Gineken, istraživač sa Univerziteta Kent, sakupio je 17 tamnih čestica, manjih od jednog milimetara, nevidljivih ljudskom oku, dok je bio u ekspediciji na planini Sor Rondan na istoku Antarktika, gdje se nalazi belgijska istraživačka stanica "Princeza Elizabeta".

"Prvo sam primijetio da neke od njih izgledaju kao da su zalijepljene jedna za drugu, što bi moralo da se dogodi kada su čestice rastopljene. To bi značilo da mnoge od njih imaju interakciju kada su na vrlo visokoj temperaturi. Ovo je jedini razuman način da se objasni da je u pitanju bio ogroman udar", rekao je Van Gineken, vodeći autor studije koja je juče objavljena u časopisu Sajens Advanses.

Komentar: Povezano:

Više...
Galaxy

Ostaci udara koji su stvorili Mjesec mogu ležati duboko u Zemlji, predlažu znanstvenici


index.hr
Uto, 30 Ožu 2021 00:00 UTC
zemlja mjesec
© HAGAI PERETS
Duboko ispod plašta na području zapadne Afrike i Tihog oceana skrivaju se dvije ogromne nakupine gustog materijala. Te masivne grude promjera nekoliko tisuća kilometara jedne su od najbolje čuvanih tajni na planetu i već desetljećima zbunjuju znanstvenike.

Sada se pojavljuje sve više dokaza da se zapravo radi o krhotinama drevnog protoplaneta imena Teja (Theia) koji se sudario sa Zemljom prije nekih 4.5 milijardi godina. Znanstvenici su i ranije pretpostavljali da postoji povezanost tih struktura, službeno poznatih pod nazivom "veliki predjeli niske brzine smicanja" (eng. Large low-shear-velocity provinces, LLSVP) i Mjeseca, ali je većina smatrala da su LLSVP ožiljci koji su nastali nakon udara Teje, a ne dijelovi drevnog vanzemaljskog svijeta.

Kakve veze s time ima Mjesec? Prema toj teoriji udara, koja je razvijena 1970-ih, tijekom kataklizmičkog udara objekta u Zemlju isparili su sastojci poput vode te je oko Zemlje nastao prsten stijenja koji se kasnije formirao u Mjesec. Zagovornici ove teorije smatrali su da je u naš planet udarilo tijelo veličine Marsa, ili manje. Prema nedavnom radu astrofizičara Stevena Descha s ASU-a, Teja je bila približno velika poput Zemlje.

Problem teškog vodika

"Te strukture su najveća stvar u Zemljinom plaštu", rekao je planetarni znanstvenik Qian Yuan sa Sveučilišta Arizona (ASU). Seizmički valovi koji nastaju nakon potresa naglo usporavaju kad prolaze kroz te slojeve, što pokazuje da su oni dosta gušći i različitog kemijskog sastava od okolnog stijenja, piše Science.
Više...
Mr. Potato

Ljudi imaju komplet alata za proizvodnju otrova

Tihana Jarić Dauenhauer
index.hr
Uto, 30 Ožu 2021 00:00 UTC
zmija
© Pixabay
Mogu li ljudi jednoga dana postati otrovni u doslovnom smislu te riječi? Mada je malo vjerojatno da će naš susjed ubrzo postati opasan kao poskok ili čegrtuša, najnovije istraživanje pokazalo je kako ljudski organizam ima sve preduvjete za proizvodnju otrova. Zapravo, tu mogućnost imaju svi gmazovi i sisavci.

Stručnjaci su otkrili da niz fleksibilnih gena, kod ljudi većinom povezanih sa slinovnicama (probavnim žlijezdama koje se nalaze oko usne šupljine i ždrijela), daje odgovor na pitanje kako su otrovne životinje nastale od onih koje nemaju tu posebnu moć.

"Mi zapravo imamo sve potrebne građevne elemente za proizvodnju otrova. Sada je na redu proces daljnje evolucije", kazao je evolucijski genetičar Agneesh Barua s Instituta za znanost i tehnologiju Okinawa.

Mnoge vrste životinjskog carstva, poput pauka ili zmija, mogu stvarati oralni otrov. Biolozi su već otprije znali da otrov u ustima tih životinja proizvode modificirane slinovnice, ali je novo istraživanje otkrilo molekularnu mehaniku koja stoji iza te modifikacije, piše Live Science.

Fleksibilno oružje

Moć stvaranja otrova je pravi primjer fleksibilnosti prirode. Mnoge komponente oralnog otrova zajedničke su različitim životinjama. Primjerice, sastavne tvari otrova gusjenica nalaze se i u zmijskom otrovu.
Više...
Cloud Grey

Ciklusi spavanja hobotnice i sličnosti s ljudima otkriveni su u novoj studiji


index.hr
Sub, 27 Ožu 2021 00:00 UTC
Maldivska hobotnica
Maldivska hobotnica
Hobotnica je iznimno stvorenje i to ne samo zbog osam krakova, tri srca, plave krvi, tinte, sposobnosti skrivanja i tragične činjenice da ugine nakon parenja.

Studija brazilskih znanstvenika, objavljena u četvrtak, pokazuje da ta životinja, već smatrana najpametnijim beskralježnjakom, ima dvije faze sna koje se izmjenjuju vrlo slično onome kako se izmjenjuju faze sna kod čovjeka, a možda čak i sanjaju.

To otkriće, kažu znanstvenici, daje nove dokaze da hobotnica ima kompleksnu i sofisticiranu neurobiologiju na kojoj počiva podjednako sofisticirani raspon ponašanja, dok istodobno pruža dublji uvid u evoluciju sna, presudnu biološku funkciju.

Mijenjaju boju dok spavaju

Od ranije se zna da hobotnice spavaju i mijenjaju pri tom boju.

U novom istraživanju znanstvenici su proučavali posebnu vrstu hobotnice Octopus insularis u laboratorijskim uvjetima. Utvrdili su da su promjene boje povezane s dva različita stanja spavanja - "tihim snom" i "aktivnim snom".

Tijekom tihog sna hobotnica je bila mirna, s blijedom kožom i stisnutim zjenicama. Tijekom "aktivnog sna" mijenjala se boja kože i pokreti očiju uz istodobno stiskanje pipaka i tijela uz trzaje mišića.

Komentar: Pogledajte također (engl.jezik):

Više...
Bulb

Odontoblast TRPC5 kanali signaliziraju bol na hladno u zubima


jutarnji.hr
Sub, 27 Ožu 2021 14:39 UTC
protein zub
© L. BERNAL ET AL./SCIENCE ADVANCES 2021Odontoblasti ovog zuba miša na ovom su snimku obojeni svijetlo zeleno
Znanstvenici vjeruju da su otkrili zašto jedenje sladoleda ili pijenje nečeg zaista hladnog kod nekih ljudi izaziva zubobolju, piše BBC.

Locirali su stanice i signale u osjetljivim zubima koji otkrivaju velike padove temperature i izazivaju zubobolju i "trzaje" u mozgu. Ljudi sa zubnim karijesom su skloni tome jer je kod njih put do tih stanica otvoren.

Ovo otkriće otvara put novim tretmanima, poput novih pasta za zube, flastera za zube ili žvakaćih guma, kažu znanstvenici.

Profesorica Katharina Zimmermann glavna je istraživačica ovog rada, objavljenog u časopisu Science Advances.

- Jednom kada znate koju molekulu morate ciljati, postoji mogućnost liječenja, objasnila je.

A taj cilj naziva se TRPC5. Tim profesorice Zimmermann sa Sveučilišta Friedrich-Alexander Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj uspio je odrediti i točnu vrstu stanice - odontoblasta - koji se nalazi između meke unutarnje pulpe i tvrdog vanjskog sloja zuba sastavljenog od dentina i, potom, cakline.

Caklina nema osjeta, za razliku od sljedećeg sloja dentina. Dentin se spaja s najdubljom pulpom, gdje stanuju živčane stanice.

Ako dentin postane izložen, na primjer nakon karijesa ili bolesti desni, podražaji poput temperature ili određenih tekućina uzrokovat će bol.
Više...
Mr. Potato

Njemački istraživači stvaraju, a zatim brišu lažna sjećanja u ljudskim umovima


net.hr
Čet, 25 Ožu 2021 14:39 UTC
fotografije
© klimkin iz PixabayaIlustracija
Skupina istraživača u Njemačkoj dovršila je uspješne eksperimente u kojima je pokazala koliko je lagano usaditi lažna sjećanja i, što je još važnije, izbrisati ih, a što bi potencijalno moglo imati ozbiljne implikacije na pravosudni sustav, javlja RT.

Tim sa Sveučilišta u Hagenu, instituta Leibniz-Institut für Wissensmedien, Johannesa Gutenberg Universität Mainz i Sveučilišta u Portsmouthu tijekom nekoliko je sesija proveo niz eksperimenata s pamćenjem na dobrovoljcima.

Namjera je bila potvrditi da je moguće usaditi (ili započeti, ako želite) lažna sjećanja u umu subjekta koristeći određene psihološke tehnike i trikove koji se u velikoj mjeri oslanjaju na moć sugestije ponavljanjem, a istovremeno otkriti u kojoj mjeri se ta sjećanja mogu izbrisati.

Kako je tekao proces usađivanja?

U ovom najnovijem eksperimentu istraživači su stvorili izmišljene, ali vjerodostojne priče iz djetinjstva 52 sudionika i spojili ih u događaje koji su se zaista dogodili. Istraživači su zatim učvrstili ta lažna sjećanja u svijesti sudionika tako što su od roditelja dobrovoljaca zatražili da potvrde da su se te stvari dogodile točno onako kako je opisano, uključujući dodatne, izmišljene elemente.

Taj se postupak ponavljao tijekom više sesija tako da su mnogi sudionici postali uvjereni da su opisi događaja istiniti. I tako se rodilo lažno sjećanje. Sada je preostalo samo izvući ta lažna sjećanja iz uma dobrovoljaca, što se pokazalo gotovo jednako lako kao i njihovo usađivanje.
Više...
Microscope 2

U ljudskom tijelu otkrivene desetine 'misterioznih' kemikalija


nezavisne.com
Pet, 19 Ožu 2021 08:30 UTC
ljudsko tijelo
© Chokniti Khongchum from Pexels
Više od stotinu različitih hemikalija nalaze se ljudskom tijelu, od toga 55 nisu dosad zabilježene, a 42 su "misteriozne" hemikalije, čije porijeklo nije poznato, pokazala je nova studija univerziteta u San Francisku.

Prema istraživanju, koje je sprovela grupa naučnika sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, najvjerovatnije je da ove hemikalije potiču iz potrošačkih proizvoda i drugih industrijskih izvora.

"Ove hemikalije su vjerovatno već dugo u ljudima, ali sada nam tehnologija pomaže da ih identifikujemo bolje", rekla je Trejsi Vudraf, profesorka akušerstva, ginekologije i reproduktivnih nauka na univerzitetu.

Supstance su pronađene i u krvi trudnica i njihove novorođene djece, što ukazuje na to da ove hemikalije mogu putovati kroz placentu i prenositi se na bebe, prenosi "Sputnjik mundo".

"Alarmantno je što i dalje viđamo kako određene hemikalije putuju od trudnica do njihove djece, što znači da ove hemikalije mogu biti s nama generacijama", rekla je ona.

Da bi identifikovao hemikalije koje stvara čovjek, a koje završe ljudskim tijelima, naučni tim je koristio masenu spektrometriju visoke rezolucije (HRMS). Ukupno je identifikovano 109 supstanci, od kojih 55 nikada ranije nije prijavljeno kod ljudi, a 42 su "misteriozne" hemikalije, za koje se ne zna pouzdano ni odakle potiču i za šta se koriste.
Više...
Cassiopaea

Nauci nepoznati mikrobi otkriveni na Međunarodnoj svemirskoj stanici


index.hr
Uto, 16 Ožu 2021 00:00 UTC
nepoznata bakterija
© Aslam i sur., Int. J. Syst. Evol. Mikrobiol. 2007.Methylobacterium jeotgali
Znanstvenici iz Sjedinjenih Država i Indije su u suradnji s NASA-om na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) otkrili četiri soja bakterija - od kojih su tri do sada potpuno nepoznata znanosti.

Tri od spomenuta četiri soja izolirana su 2015. i 2016. godine. Jedan je pronađen na gornjoj ploči ISS-a, drugi u kupoli (opservatoriju), a treći na površini stola. Četvrti soj je pronađen u starom filtru koji je vraćen na Zemlju 2011. godine.

Sva četiri soja pripadaju obitelji bakterija koje se nalaze u tlu i slatkoj vodi; a koji pomažu pri rastu biljaka i eliminaciji biljnih patogena. Ako se pitate što takve bakterije rade na ISS-u, odgovor je da astronauti već godinama na svemirskoj stanici uzgajaju manje količine hrane pa nije ni čudno da su tamo pronađeni biljni mikrobi, piše Science Alert.

Nepoznati soj bakterija

Bakterije pronađene u filtru pripadaju već poznatom soju Methylorubrum rhodesianum. No, nakon sekvenciranja preostala tri soja utvrđeno je da svi pripadaju istoj, prethodno neidentificiranoj vrsti. Ti sojevi su dobili nazive: IF7SW-B2T, IIF1SW-B5 i IIF4SW-B5.

Genetičar Swati Bijlani sa Sveučilišta South California i njegovi kolege predložili su da se ova nova vrsta bakterije nazove Methylobacterium ajmalii prema Ajmalu Khanu, poznatom indijskom znanstveniku.

"Za uzgoj biljaka na ekstremnim mjestima s minimalnim resursima nužna je izolacija novih mikroba koji pomažu pri rastu biljaka u stresnim uvjetima", objasnili su genetičari Kasthuri Venkateswaran i Nitin Kumar Singh iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory (JPL).
Više...