Charles Darwin je 1859. godine napisao: "Ako bi se moglo dokazati da postoji nekakav složeni organ koji se nikako nije mogao razviti kroz brojne, uzastopne, male promjene, moja bi se teorija potpuno raspala." (Charles Darwin: O podrijetlu vrsta) Danas znamo da postoji mnogo organa, sustava i bioloških procesa koji odgovaraju tomu opisu.

Jedan od njih je stanica. U Darwinovo vrijeme stanica je bila poput "crne kutije" - tajanstveni djelić života u koji nitko nije mogao pogledati. No danas, kada možemo zaviriti u stanicu, vidimo da je život na molekularnoj razini neizmjerno složeniji nego što je Darwin uopće mogao zamisliti. On je zapravo neumanjivo složen. Neumanjivo se složen sustav "sastoji od nekoliko dobro usklađenih dijelova, koji uzajamno djelujući pridonose osnovnoj funkciji, a uklanjanje bilo kojeg dijela uzrokuje da sustav prestane funkcionirati". (Michael Behe: Darwinova crna kutija: biokemijski izazov teoriji evolucije.)

"Zbog neumanjive složenosti novi život ne može nastati metodom polaganih, uzastopnih promjena tijekom dugotrajna vremenskog razdoblja, kako to opisuje darvinizam."

U najvećim dubinama Indijskog oceana snimljeno je misteriozno novo biće koje podsjeća na meduzu, javlja CNN travel.

Ronilac Victor Vescovo istraživao je jarak Sunda, najdublju točku Indijskog oceana, koji se nalazi na dubini od oko 7,2 kilometara. On i njegov tim uočili su biće za koje se vjeruje da je nova vrsta plaštenjaka, skupine morskih životinja koje su vrećastog oblika i žive pričvršćene za morsko dno.

Svojom podmornicom DSV Limiting Factor snimili su to novo biće koje su opisali kao "nevjerojatnu želatinastu životinju" koja "ne sliči ničemu što smo dosad vidjeli".

Naučnici koji proučavaju Saturnov mesec Titan otkrili su bizarni zaleđeni deo koji se prostire u dužini od oko 6.300 kilometara preko tropskog područja, saopštio je tim naučnika Univerziteta u Arizoni.

U saopštenju se navodi da bi otkriće moglo da bude nagoveštaj postojanja "ledenog vulkana".

Stručnjak za planete Kejtlin Grifit predvodi tim koji je proučavao ovu čudnu formaciju na osnovu spektralnih fotografija zabeleženih sa svemirskog broda "Kasini", upotrebom infracrvenog spektrometra kako bi se prodrlo kroz gustu azotnu atmosferu. Ona je rekla da je ledeni koridor zbunjujući, jer se ne slaže ni sa jednim delom površine niti merenjima ispod površine.

Grifitova ističe da otkriće pokazuje da je vodeni led nejednako, ali ne i nasumično raspoređen po tropskoj površini Titana.

Naučnici su očekivali da je površina ovog meseca prekrivena organskim sedimentom, koji pada na površinu usled razbijanja molekula metana sunčevim zracima u atmosferi. Oni su bili iznenađeni kada su videli "ledenu žilu" omotanu oko svemirske stene.

Tim naučnika veruje da bi ledena površina mogla da bude ostatak satelita iz davne prošlosti, piše "Raša tudej".

- Moguće je da je ono što vidimo trag iz vremena kada je Titan bio dosta drugačiji. To se ne može objasniti na osnovu onoga što vidimo danas - dodala je Grifitova.

Najverovatnija teorija je da je ledena površina ostatak masivnog, drevnog ledenog vulkana koji je izbacivao vodu, amonijak ili metan umesto magme koju smo navikli da viđamo na Zemlji.

Misija letjelice Cassini koja je obišla divovski planet Saturn i njegove satelite završila je 2017. godine, kada je zaronila u plinoviti planet i tako okončala svoj život. No podaci koje je poslala znanstvenicima još se obrađuju i ne prestaju oduševljavati znanstvenike.

Tako je astronome, nakon nedavne analize podataka s letjelice, iznenadilo jedno otkriće: jezera Titana koja su ispunjena metanom mnogo su dublja i čudnija nego što se očekivalo, piše Science Alert.

Neobičan svijet

Titan je vrlo neobičan svijet. Ovaj Saturnov mjesec jedino je tijelo, osim Zemlje, koje ima neku vrstu tekućine na svojoj površini. Premda znanstvenici pretpostavljaju da i drugi sateliti u našem Sunčevom sustavu imaju oceane, poput Europe ili Enkelada, oni se vjerojatno nalaze ispod površine, odnosno radi se o podzemnim oceanima.

Samo Titan ima površinska jezera s tekućim metanom. Istina, ne radi se o rijekama ili morima sa slatkom ili slanom vodom, ali je ipak prošaran nama poznatijim krajolikom koji nije samo suh i prašnjav.

Letjelica Cassini je pri kraju svoje misije usmjerila radar na neka od tih fascinantnih jezera. Najnovija analiza podataka ukazuje na to da su ta jezera duboka i do stotinu metara, ali i da Titan ima vrlo zanimljiv ugljikovodični ciklus.

Studija koja opisuje ove rezultate kombinira dva znanstvena rada objavljena u uglednom časopisu Nature: "Deep and methane-rich lakes on Titan" i "The case for seasonal surface changes at Titan's lake district".

Robotska letelica NASA "Insajt", koja se od novembra prošle godine nalazi na Marsu, zabeležila je blagi potres na Crvenoj planeti.

AP navodi da se veruje da je ovo prvi marsotres koji je ikada zabeležen.

Navodi se da je "Insajtov" monitor za potrese snimio i izmerio slabi signal 6. aprila, a naučnici su večeras odlučili da javnosti saopšte ovu vest.

Iako je zabeleženo tutnjanje koje podseća na blagi vetar, naučnici veruju da zvuk dopire iz unutrašnjosti Marsa.

Francuski naučnik Filip Lonjon, koji je bio zadužen za ovaj eksperiment pošto su evropske svemirske agencije opremale ovu letelicu, kazao je da je uzbudljivo to što konačno imamo dokaz da je ova planeta seizmički aktivna.

Navodi se da naučnici i dalje analiziraju podatke o ovom, kao i o tri još slabija seizmička signala koja su zabeležili.

Francuski seizmometar je postavljen na površinu Marsa prošlog decembra, nekoliko nedelja nakon sletanja "Insajta".

Kada je prije 13,8 milijardi godina svemir nastao iz Velikog praska, posljedične kemijske reakcije stvorile su prve molekule. One su bile presudne u oblikovanju svega što nam je poznato, no nismo ih u modernoj povijesti dugo mogli detektirati.

Premda se za HeH+, odnosno helijev hidridni ion, već godinama smatra da je on ta prva tajanstvena molekula, znanstvenici nikako nisu mogli pronaći dokaze o njegovom postojanju - do sada, piše CNN.

Kemija samog svemira

Nakon Velikog praska spojili su se atomi i protoni helija te je nastala molekula HeH+. Kasnije se ona raspala na molekule vodika i atome helija, najzastupljenije elemente u svemiru.

Znanstvenici su već 1925. stvorili helijev hidridni ion u laboratoriju, u kontroliranim uvjetima, što je potaknulo znanstvenu zajednicu na desetljećima dugu potragu za tom molekulom u svom prirodnom okolišu, odnosno u svemiru.

"Kemija samog svemira započela je s HeH+. Već dugo astronomi raspravljaju o razlozima zašto tu molekulu nismo mogli uočiti u međuzvjezdanom prostoru", rekao je astronom Rolf Güsten s Instituta Max Planck.

Nalaze se u kaotičnim maglicama

Prema astrokemijskom modelu iz kasnih 1970-ih, takvih molekula bi još uvijek trebalo biti u kaotičnim planetarnim maglicama koje su izbacile umiruće zvijezde tijekom posljednje faze svog života, prije nego što su eksplodirale u supernovi.

HeH+ nastaje kada zračenje zvijezde, dosegnuvši temperature više od 100.000 stupnjeva, ionizira maglicu.

Međutim, otkriti, odnosno uočiti takve molekule nije bio lak posao za znanstvenike. Zbog Zemljine atmosfere koja im je otežavala detekciju nisu mogli koristiti teleskope na Zemlji.

Znanstvenici su se stoga odlučili za teleskop SOFIA (Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy), koji može letjeti iznad donjeg sloja atmosfere.

Američki naučnici uspjeli su djelomično oživjeti mozgove svinja čak i nakon njihove smrti. Ovo je veliko otkriće i napredak koji bi mogao pomoći u istraživanjima vezanima za bolesti kao što je Alzheimer, prenosi BBC.

Istraživanje pokazuje kako su naučnici uspjeli održati mozak funkcionalnim, ali on ipak nije pokazivao znakove svijesti. Ovo poništava dosadašnja saznanja da mozak prestaje funkcionisati nakon smrti, te da ga je nemoguće vratiti u prethodno stanje kada prestane raditi.

Istraživanje je obavljeno na 32 svinjska mozga, a vršila ga je ekipa istraživača sa Yale Univerziteta. Oni su kreirali tekućinu pomoću koje se vršilo pumpanje u ritmu normalnog pulsa i koja sadrži sintetičku krv.

Rezultati su pokazali promjenu u funkcionisanju mozgu, te održavanje aktivnosti mozga. Mozak je nastavio funkcionisati čak deset sati nakon njihove smrti.

"Većim dijelom ljudske historije smrt je bila jako jednostavna, ali se sada se moramo zapitati šta je stvarno nepovratno", rekao je Christof Koch, predsjednik i glavni naučnik na Institutu Allen za istraživanje mozga u Seattleu.

Mozgovi svinja dobijeni su iz klaonice koja je smještena u blizini laboratorija, te su naučnici naglasili da u istraživanjima nisu uzeli svinje koje su uzgajane samo za ove potrebe.

Istraživači Univerziteta Kalifornija napravili su uređaj koji pravi struju od - snijega. Prvi ove vrste, aparat je jeftin, malen, tanak i fleksibilan poput plastike.

- Uređaj može raditi u udaljenim područjima jer obezbjeđuje sopstveno napajanje i ne treba baterije. Ovo je veoma pametna naprava, meteorološka stanica koja vam govori koliko snijega pada, smjer padavine i smjer i brzinu vjetra - istakao je istraživač Ričard Kener.

Naučnici su ga nazvali "snejžnim triboelektričnim nanogeneratorom", ili snježni TENG. Triboelektrični nanogenerator, koji generiše naboj putem statičkog elektriciteta, proizvodi energiju razmjenom elektrona.- Statički elektricitet javlja se uslijed interakcije jednog materijala koji hvata elektrone i drugog koji ih oslobađa. Razdvojite naboje i stvarate struju suštinski ni iz čega - objasnio je Kener, koji je ujedno i profesor hemije i član kalifornijskog Instituta NanoSistemi na Univerzitetu.

Snijeg je pozitivno nabijen i oslobađa elektrone, dok je silikon negativno nabijen. Kad pahulje snijega dođu u dodir sa silikonskom površinom, proizvodi se naboj koji uređaj hvata, stvarajući struju.

Oko 30 odsto Zemljine površine prekriveno je snijegom svake zime, a u tom periodu solarne ploče ne funkcionišu najbolje. Novi uređaj mogao bi se integrisati u solarne ploči i obezbijediti stalnu zalihu struje kad pada snijeg.

Takođe se može koristiti za nadgledanje zimskim sportova radi unapređenja performansi sportista, a ima potencijal i za identifikovanje glavnih šema kretanja u kros-kantri skijanju koje se ne mogu detektovati pametnim satom.

Uređaj može da šalje i signale koji govore da li se osoba kreće i da li ona hoda, trči, skače ili maršira. Napravljen je uz pomoć 3D štampanja i ima sloj silikona i elektrodu za hvatanje naboja. Novi aparat mogao bi takođe dovesti do nove generacije samonapajajućih naprava za sportiste, prenio je Phys.org.

Astronomi su u blizini zvijezde Proxima Centauri - crvenog patuljka koji se nalazi na 4,2 sjvetlosne godine od našeg Solarnog sistema - primjetili još jedno nebesko tijelo koje je kandidat za novu planetu. Proxima je već poznata po tome što oko nje kruži jedna planeta veličine Zemlje - Proxima b.

Tako bi potencijalni novi susjed mogao d bude Proxima c, ali je "potencijalni" ključna riječ, budući da je novootkriveno nebesko tijelo za sada samo kandidat za poziciju planete.

Slike novog nebeskog tijela su napravljene uz pomoć High Accuracy Radial velocity Planet Searcher (HARPS) instrumenta koji je instaliran na teleskop u La Silla opservatoriji u Čileu.

Proxima b oko Proxima Centauri kruži na udaljenosti koja omogućava postojanje vode na planeti, ali nije poznato da li bi planeta mogla da podržava život kao što to može Zemlja, budući da neki eksperti pretpostavljaju da je zračenje zvijezde odavno eliminisalo atmosferu na ovoj planeti.

Sa druge strane, novoprimjećena planeta se nalazi na 1,5 astronomskih jedinica (AU - jedna jedinica predstavlja udaljenost Zemlje od Sunca - oko 150 miliona kilometara) od Proxime Centauri, što znači da je vjerovatno veoma hladna, te se pretpostavlja da je temperatura na površini oko -234 stepeni Celzijusove skale. Takva udaljenost ukazuje na to da potencijalna planeta nije naseljiva, bar ne oblicima života na koje smo navikli.

Izraelska svemirska letjelica Baresheet srušila se na površinu Mjeseca u četvrtak nakon niza tehničkih kvarova tijekom slijetanja, čime je okončan povijesni izraelski pokušaj kontroliranog slijetanja na površinu Mjeseca.

Kako se letjelica približavala Mjesecu, tako je Beresheet sve češće gubio kontakt s voditeljima ove svemirske misije okupljenima u SpaceIL centru.

U jednom trenutku nadu je probudila osvježena veza s letjelicom, no samo par minuta prije slijetanja ponovno je izgubljen kontakt nakon čega se Beresheet srušio na Mjesec.

Trebala je to biti prva privatno financirana misija na jedini Zemljin prirodni satelit.

Beresheet, čije ime u prijevodu s hebrejskog označava biblijsku frazu "u početku" putovao je kroz svemir sedam tjedana u više orbita oko Zemlje, a prošlog je tjedna ušao u gravitaciju Mjeseca.

Posljednjim manevrom u srijedu svemirska letjelica je ušla u usku eliptičnu orbitu oko Mjeseca, koja je udaljena između 15 i 17 kilometara od površine Mjeseca. Nakon toga je uslijedio razočaravajući kraj.

Zasad su samo tri zemlje uspjele izvesti "meko" slijetanje na površinu Mjeseca. To su Sjedinjene Države, Sovjetski Savez i Kina.