Misteriozna svetla pojavila su se iznad Norveške, ostavljajući lokalno stanovništvo zbunjeno i izazivajući spekulacije o potencijalnoj NLO aktivnosti.

Na nebu su se pojavile dve narandžaste tačke, oko kojih su se širili svetlucavi oblaci ljubičaste i zelene boje.

Neobičan prizor zapravo je deo eksperimenta projekta AZURE koji je finansirala NASA, kako bi se više saznalo o kretanju čestica u jonosferi.

U okviru misije AZURE uspešno su lansirane dve rakete koje su stvorile svetlosnu emisiju na nebu. Šareni oblaci pomažu istraživačima da prate protok neutralnih i naelektrisanih čestica u jonosferi Zemlje.

NASA je istakla da istraživanje koje sprovode "ne predstavlja opasnost za lokalno stanovništvo".

​NASA planira još sedam lansiranja raketa u Norveškoj u naredne dve godine.

U Peruu je otkriven fosil kita starog 43 milijuna godina, a koji je imao četiri noge i plivajuće kožice, piše BBC.

Paleontolozi vjeruju da je četiri metra dugačko tijelo morskog sisavca bilo prilagođeno plivanju, odnosno životu u vodi i šetnji kopnom.

Ovaj drevni kit mogao bi se, sa svoja četiri ekstremiteta koja su mogla nositi njegovu težinu i snažnim repom, usporediti s vidrom ili dabrom.

Četveronožni kit

Znanstvenici smatraju kako će ovo otkriće razjasniti evoluciju kitova i kako su se oni kao vrsta proširili po cijelom planetu.

"Ovo je najcjelovitiji uzorak četveronožnog kita ikad pronađen izvan Indije i Pakistana", rekao je paleontolog Olivier Lambert iz belgijskog muzeja Royal Belgian Institute of Natural Sciences.

Paleontolozi su pronašli ovaj fosil u morskim sedimentima udaljenim 1 km od obale Playa Media Lune.

Evolucija iz Južne Amerike

Prvotno se smatralo da su kitovi nastali, odnosno evoluirali u Južnoj Aziji prije otprilike 50 milijuna godina. Kako su njihova tijela postepeno sve više prilagođavala vodi, migrirali prema Sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi, gdje su i pronađeni drugi fosili.

No najnovije otkriće sugerira da su rani kitovi uspjeli doplivati tamo iz Južne Amerike.

"Kitovi su kultni primjer evolucije", rekao je paleontolog Travis Park iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. "Razvili su se iz malih kopitara u plavetne kitove. Zanimljivo je vidjeti kako su postepeno osvojili oceane", dodao je.

Istraživanje "An Amphibious Whale from the Middle Eocene of Peru Reveals Early South Pacific Dispersal of Quadrupedal Cetaceans" je objavljeno u časopisu Current Biology.

Južnokorejsko povjerenstvo zaključilo je da je njihova eksperimentalna geotermalna elektrana vrlo vjerojatno uzrokovala potres magnitude 5,4 stupnja koji je 15. studenoga 2017. pogodio grad Pohang, piše ugledni časopis Nature.

Povjerenstvo je objavilo svoje nalaze 20. ožujka.

Eksperimentalna geotermalna elektrana

Klasična geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana osim što se para ne proizvodi izgaranjem fosilnih ili drugih goriva, već se crpi iz zemlje. No za razliku od konvencionalnih geotermalnih postrojenja koja izvlače energiju izravno iz vrelih podzemnih izvora, elektrana u Pohangu ubrizgala je tekućinu pod visokim tlakom duboko u zemlju i tako postigla visoke temperature. Pri tome se zapravo koristila tehnologijom poznatom kao napredni geotermalni sustav (engl. enhanced or engineered geothermal system, EGS).

No izgleda da je zbog spomenutog tlaka nastao niz malih potresa koji su naposljetku potaknuli veći potres 2017. godine.

Navedeni potres bio je drugi najjači i najrazorniji u suvremenoj povijesti zemlje. Bilo je ozlijeđeno 135 osoba, a ukupna šteta iznosila je oko 290 milijuna dolara.

Izrazili duboko žaljenje

Južnokorejsko ministarstvo trgovine, industrije i energetike koje je osiguralo sredstva za eksperimentalno postrojenje, navelo je u priopćenju da prihvaća nalaze povjerenstva i da "izražava duboko žaljenje" građanima Pohanga čija je imovina stradala u potresu.

Ministarstvo je priopćilo kako će demontirati elektranu, vratiti gradilište u prvobitno stanje i uložiti oko 225 milijuna dolara u popravak infrastrukture najteže pogođenog područja.

I u drugim dijelovima svijeta otkrivena je povezanost između potresa i geotermalnih elektrana, no potres u Pohangu je bio daleko najozbiljniji; 1000 puta jači od potresa magnitude 3,4 koji je 2006. nastao zbog rada postrojenja u Baselu u Švicarskoj.

Znanstvenici s instituta Scripps Research tvrde da su uspjeli izliječiti štakore ovisne o alkoholu tako da su laserskim zrakama ciljali određene neurone u njihovim mozgovima, piše Science Alert.

"Ono što je toliko uzbudljivo je da smo uspjeli kontrolirati želju za konzumacijom alkohola kod teško ovisnih ispitanika s jednostavnim pritiskom na prekidač", rekao je neurobiolog Olivier George sa Scrippsa.

Smanjili i simptome odvikavanja

"Uspjeli smo dramatično smanjiti konzumaciju alkohola i fizičke simptome odvikavanja tako što smo ugradili optička vlakna duboko u mozak i laserom ciljali specifične neurone", dodao je.

Mada je spomenuto istraživanje "Inactivation of a CRF-dependent amygdalofugal pathway reverses addiction-like behaviors in alcohol-dependent rats" objavljeno u uglednom časopisu Nature Communications, bolje se previše ne uzbuđivati i odmah planirati ugradnju optičkih vlakana u mozak nekom prijatelju koji ima problema s alkoholom.

Morat ćemo još malo pričekati

Naime, iako su znanstvenici optimistični glede njihova istraživanja, mogla bi proći desetljeća dok procedura ne bude spremna za testiranje na ljudima.

"Tijekom ovog postupka koristili smo najsuvremeniju eksperimentalnu tehnologiju koja postoji na tržištu te uporaba iste nije odobrena na ljudima, tako da može potrajati 15 do 30 godina prije nego što ćemo vidjeti alkoholičare s implantatima u mozgu koji im pomažu da ne posegnu za bocom", rekao je Olivier George.

Prema meteorologinji Tamithi Snow, modeli NASA-e i NOAA-e (Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere), pokazuju da će nas u subotu, 23. ožujka, pogoditi gusta i jaka solarna oluja usmjerena direktno prema Zemlji.

Znanstvenici su u posudici "uzgojili" minijaturni mozak, organoid povezan s leđnom moždinom i mišićima piše Guardian, referiraju će na istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nature.

Stanice ljudskog mozga povezane u masu veličine zrna leće spontano su se širile, šaljući svojevrsne vitice prema leđnoj moždini i mišićnom tkivu uzetih od miša. Jednom kad se "mozak" spojio s njima, mišići su se naočigled pomicali pod kontrolom "mozga".

Ovo istraživanje nastavlja seriju sve sofisticiranijih eksperimenata u kojima se u laboratoriju proučava i simulira rast ljudskog mozga - ovaj put uz mini mozak tu su bili i dijelovi središnjeg živčanog sustava.

- Mi ih doživljavamo kao mini mozgove koji se kreću - rekla je vodeća znanstvenica na istraživanju, Madeline Lancaster s odsjeka za molekularnu biologiju na sveučilištu Cambridge.

Nova metoda

Kako bi od ljudskih matičnih stanica uzgojili mini mozak, znanstvenici su koristili novu metodu koja je takozvanom "organoidu" omogućila da dosegne sofisticiraniju razinu razvoja od prijašnjih eksperimenata. U konačnici, uzgojeni mini mozak je prema različitosti i organizaciji neurona sličan mozgu ljudskog fetusa između 12. i 16. tjedna trudnoće. No, znanstvenici su jasno naglasili da je ova organska tvorevina i dalje premala i previše primitivna da bi mogla razvijati bilo što slično mislima, osjećajima ili nekom obliku svijesti, piše Guardian.

- I dalje jako dobro da raspravljamo o tome svaki put kad napravimo korak dalje u našim eksperimentima. Ali općenito se slažemo da smo i dalje jako daleko od toga - smatra Lancaster.

Naime, dok potpuno razvijeni ljudski mozak sadrži između 80 i 90 milijardi neurona, uzgojeni "organoid" ima ih tek nekoliko milijuna, što ga na ljestvici razvijenosti svrstava negdje između žohara i ribe zebrice kad je u pitanju količina sive tvari.

U ranijim istraživanjima znanstvenici nisu uspjeli dosegnuti ovaj stadij razvoja zato što bi u jednom trenutku centar organoida, to jest neuroni u njemu, ostali odsječeni od hranjivih tvari, nakon čega bi brzo umirali. U ovom su pak eksperimentu znanstvenici uzgojili organoid pa ga minijaturnom oštricom izrezali na pola milimetra debele dijelove koje su potom poslagali na membranu koja je plutala na tekućini bogatoj hranjivim sastojcima. Time su svim dijelovima organoida omogućili pristup energiji i kisiku te su se oni i dalje razvijali te formirali nove veze tijekom narednih godinu dana.

Naučnici su uspjeli promijeniti smjer kretanja vremena kvantnim kompjuterom u novom istraživanju koje se suprotstavlja ustaljenim zakonima fizike.

Ovaj razvoj događaja također pomaže u boljem razumijevanju kvantnih kompjutera te su naučnici koristeći elektrone i kvantnu mehaniku uspjeli vratiti vrijeme u eksperimentu čiji su rezultati ravni tome da razbijene kugle bilijara vratimo u prvobitnu formu trokuta.

Istraživači dolaze iz Moskve, tačnije iz Instituta za fiziku i tehnologiju, a asistirali su im kolege iz Švicarske i SAD-a. Očekuju da bi se ova tehnika mogla razviti i biti uspješnija i preciznija vremenom.

"Kreirali smo stanje koje ide u suprotnom smjeru od normalnog termodinamičkog smjera u kojem ide vrijeme", rekao je Gordey Lesovik.

"Vremenska mašina" je ustvari kvantni kompjuter koji pokreću elektronski "kubiti". Kubit je sklop informacija koje se opisuju brojevima jedan i nula. U istraživanju se kubiti mijenjaju u kompleksnu formaciju jedinica i nula. U ovom procesu se red gubi, baš kao i kada razbijete trokutastu formaciju kugli na bilijarskom stolu, prenosi Independent.

Zatim su napravili drugi program koji bi vratio nered u red, tj. koji bi vratio stvari u prvobitni oblik. To ustvari predstavlja povratak kubita u njihovu startnu poziciju.

Naučnici su shvatili da ako se radi sa samo dva kubita, "vraćanje vremena" ima 85 posto šanse da uspije. Kada se u eksperimentu koriste tri ili više kubita, šanse za uspjeh se smanjuju na 50 posto i dolazi do više grešaka.

Oni očekuju da će broj grešaka svesti na minimum vremenom te smatraju da bi ovo otkriće moglo biti praktično u razvijanju kvantnih kompjutera.

Michael Behe je američki znanstvenik i biokemičar. Profesor je biokemije na Sveučilištu Lehigh u Pennsylvaniji, kao i zagovornik inteligentnog dizajna. Također je viši suradnik u Centru za znanost i kulturu Instituta Discovery.

Behe je kontroverzno osporio evolucijsku teoriju Charlesa Darwina koja podupire zapadnu misaonu ideologiju u pogledu materijalnog života i svemira.

U svojoj knjizi Darwin's Black Box [Darvinova crna kutija, op. prev.] iz 1996. godine Behe je predložio ideju nesvodive složenosti koja naglašava ulogu inteligentnog dizajnera u nastanku složenih bioloških sustava. Prema toj teoriji, određeni biološki sustavi su previše složeni da bi se razvili iz jednostavnijih i manje složenih prethodnika.
Beheova teorija potkopava temelj ateizma i sekularizma jer zagovara ulogu inteligentnog, svjesnog dizajnera u stvaranju ljudskih bića. Zato je Michael Behe napadnut i vrijeđan od strane njegovih brojnih protivnika i materijalističkih znanstvenika koji poriču postojanje Boga.

Michael Behe je optužen za širenje prijetvornih laži i onoga što se u znanstvenim krugovima širom svijeta opisuje kao pseudo-znanost. Beheova teorija je označena argumentom iz neznanja, a Sveučilište u Lehighu jasno se distanciralo od njegovih stajališta u vezi s raspravom evolucija - stvaranje.

Neki glečeri su bijeli, drugi plavičasti, a u posljednje vrijeme su najzanimljiviji oni smaragdno zeleni. Budući da su rijetki, zeleni glečeri se tumače kao anomalija, ali eksperti tvrde da su ih mornari viđali, te o njima pisali od kad postoje zabilježeni tragovi.

Naime, još od 1900. godine mornari i istraživači su povremeno viđali smaragdne lednike, te ih opisivali kao nešto što osvježava sivi pejzaž Antarktika. Njihova boja ipak je decenijama ostala pod velom misterije, te naučnici sada tvrde da imaju odgovor na pitanje o smaragdnoj prirodi leda.

Kolosalni asteroid, viši od Velike piramide u Gizi, proleteće pored naše planete u petak, krećući se brzinom većom od 25.000 kilometara na sat, saopštila je američka svemirska agencija NASA.

Asteroid "2019 DN" je na putu bliskog prolaska pored Zemlje. Prema NASA-inom sistemu za praćenje asteroida, "2019 DN" proći će pored naše planete u petak, 8. marta, na bezbednoj distanci od 5,18 miliona kilometara. Naučnici Laboratorije za mlazni pogon u Pasadeni, Kalifornija, kažu da će džinovski kamen biti najbliži Zemlji u 16.19 GMT (17.19 po našem vremenu).

Tada će se kretati brzinom od 7,27 kilometara u sekundi, odnosno 26.171 km/h. To znači da ovaj asteroid putuje kroz svemir brzinom 21 put većom od brzine zvuka, prenosi britanski "Ekspres".

Preliminarna ispitivanja otkrila su da je asteroid "2019 DN" ima između 90-200 metara u prečniku, a njegova širina može se uporediti sa oko 20 poređanih londonskih autobusa na sprat. Na gornjem kraju viši je od Velike piramide u Gizi, Statue slobode ili Big Bena. Na donjem kraju, "2019 DN" je oko 20 puta duži od "Folksvagenove" "bube", a 45 puta duži od bračnog kreveta.

Ali, srećom, ne postoji opasnost da ovaj impozantni kamen udari u Zemlju.

"2019 DN" otkriven je u protekle dve nedelje. NASA je prvi put posmatrala njegov dolazak 26. februara. Ne očekuje se da će ovaj asteroid ponovo proći pored Zemlje u bliskoj budućnosti.