Znanost i tehnologijaS


Syringe

Napravljen protivotrov delotvoran protiv 18 vrsta zmija


RTS
Sre, 04 Svi 2016 19:57 UTC
snake
© Kool Cat's Photography/Flickr
Godišnje 94.000 ljudi umre od ujeda zmija širom sveta, a najveći broj smrti je zabeležen je u južnoj Aziji i podsaharskoj Africi. Zato su istraživači sada uspeli da razviju protivotrov koji je delotvoran kod ujeda 18 različitih vrsta zmija. Glavna prepreka u spasavanju života širom sveta je dostupnost protivotrova. Doskora, zlatni standard bio je davanje ciljanog protivotrova koji je delotvoran protiv specifične vrste zmije.

Ali to znači da doktor mora da zna koja je od 600 različitih vrsta otrovnih zmija u pitanju, što značajno povećava cenu skladištenja velikog broja drugačijih protivotrova.

U Africi se najdelotvornijim pokazao protivotrov osmišljen za borbu protiv ujeda nekoliko vrsta otrovnica i kobri sa kontinenta. Međutim, izveštaji pokazuju da će zalihe ovog protivotrova nestati do juna.

Glavni snabdevač, francuska farmaceutska kompanija, zaustavila je proizvodnju jer je protivotrov neprofitabilan.

Naučnici na Tajlandu su u tu svrhu napravili protivotrov koji je delotvoran kod ujeda 18 različitih otrovnica koje žive Aziji i Africi.

Tim ističe da je njihova verzija protivotrova pristupačna, što će joj omogućiti široku upotrebu u najteže pogođenim regionima.

Komentar: Velika sramota za francusku kompaniju! Nadamo se da će tajlandski protivotrov biti jednako delotvoran.

Više...
Family

Praoci Europe: DNK analiza sugeriše da su svi Europljani u srodstvu s grupom koja je živjela prije 35.000 godina u Belgiji


net.hr
Uto, 03 Svi 2016 07:15 UTC
Praoci Europe: DNK analiza sugeriše da su svi Europljani u srodstvu s grupom koja je živjela prije 35.000 godina
© pinterest.com
Moderni su ljudi stigli u Europu prije 45.000 ali malo je bilo poznato kako su se raširili po kontinentu prije dolaska zemljoradnje, piše Daily Mail.

Sada su znanstvenici proveli najdetaljniju genetsku analizu Europljanja gornjeg paleolitika i otkrili povezanost ranih modernih ljudi.

Ova grupa, koja je živjela u sjeverozapadnoj Europi prije 35.000 godina, direktno je utjecala na svoje potomstvo koje čine današnji Europljani, i vjeruje se kako su oni ‘praoci’ Europe.

Završetak ledenog doba i ponovno naseljavanje

Dolazak modernih ljudi u Europu značio je i kraj neandertalaca, unatoč tome što je bilo slučajeva miješanja.

Tijekom ledenog doba koje završilo prije 12.000 godina, a kojemu je vrhunac bio prije 25 do 19.000 godina, glečeri su pokrivali naš kontinent sve do sjeverne Francuske. Nakon što se led povukao, počelo je ponovno naseljavanje srednjih i sjevernih područja kontinenta.
Praoci Europe: DNK analiza sugeriše da su svi Europljani u srodstvu s grupom koja je živjela prije 35.000 godina u Belgiji
Više...
Chalkboard

DNA studija otkriva da su Evropljani u ledenom dobu imali smeđe oči i taman ten


klix.ba
Uto, 03 Svi 2016 00:00 UTC
Evropljani su u ledenom dobu imali smeđe oči i taman ten
© S. ENTRESSANGLE / E. DAYNES / SCIENCE PHOTO LIBRARYRekonstrukcija žene iz ledenog doba na temelju ostataka iz Abri Pataud u Francuskoj
Nova studija zasnovana na DNA analizi ukazuje na to kako su izgledali Evropljani u ranom ledenom dobu, uključujući njihovu boju očiju i tena.

Istraživanje oslikava dramatične prizore masovnih migracija u rasponu hiljadama godina. Tako je objavljen naučni rad pod nazivom "Genetičke povijesti ledenog doba Evrope", koju je objavio Nature Journal.

Istraživači su koristili nove tehnike za analizu 51 uzorka degradiranih drevnih ostataka, čime su pokušali rasvijetliti preko 40.000 godina prahistorije.
Evropljani su u ledenom dobu imali smeđe oči i taman ten
Istraživači sa Sveučilišta Harvard su analizirali genome od 51 modernih ljudi koji su živjeli prije između 45.000 i 7.000 godina. Prikazan je položaj i dob tih ljudi. Svaka traka odgovara pojedincu, boja predstavlja genetski definiran klaster, a visina je proporcionalna dobi
Više...
Galaxy

Nova 3 planeta slična Zemlji, koji kruže oko obližnje zvijezde, nude najbolje šanse za pronalaženje života izvan Sunčevog sustava

Damjan Raknić
jutarnji.hr
Pon, 02 Svi 2016 19:28 UTC
Nova 3 planeta slična Zemlji, koji kruže oko obližnje zvijezde, nude najbolje šanse za pronalaženje života izvan Sunčevog sustava
© ESO Astronomy facebook.com

Astronomi su pronašli tri planeta Zemlji sličnih dimenzija unutar tzv. naseljive 'Zlatokosine' zone obližnje zvijezde, prenosi Daily Mail. Nisu pretopli, nisu prehladni i mogli bi čovjeku ponuditi uvjete za održavanje života. Znanstvenici vjeruju da je najmanje jedan od tih planeta 'medvjeda' bio pogodan za život, što daje poticaj traganju za potencijalno naseljivim planetima u ostatku svemira.

Zvijezda, imena 2MASS J23062928-0502285, poznata i pod imenom Trappist-1, puno je hladnija i crvenija od Sunca i samo neznatno veća od Jupitera te se nalazi u sazviježđu Vodenjaka. Takve su zvijezde jako česte na Mliječnom putu i u pravilu žive jako dugo, međutim ovo je prvi puta da su u blizini jedne pronađeni planeti.
Nova 3 planeta slična Zemlji, koji kruže oko obližnje zvijezde, nude najbolje šanse za pronalaženje života izvan Sunčevog sustava
© eso.orgZvijezda Trappist-1 u sazviježđu Vodenjaka
Više...
Ice Cube

Skriveni svijet ispod Antarktika: Znanstvenici ispituju jezero 800 metara ispod ledenog pokrova


rts.rs
Ned, 01 Svi 2016 14:59 UTC
Skriveni svijet ispod Antarktike: Znanstvenici ispituju jezero 800 metara ispod ledenog pokrova

Subglacijalno jezero Vilijans leži 800 metara ispod Zapadne antarktičke ledene ploče i podseća na močvaru, smatraju naučnici, koji se nadaju da će detaljnim ispitivanjem doći do boljeg uvida kako će nivo mora narasti usled topljenja leda zbog globalnog zagrevanja.
Skriveni svijet ispod Antarktike: Znanstvenici ispituju jezero 800 metara ispod ledenog pokrova
Više...
Map

Najmanje tri ekstremna ekosistema: Počela istraživanja Danakil depresije u Africi

Miroslav Bartulović
znanost.geek.hr
Ned, 01 Svi 2016 00:00 UTC
Najmanje tri ekstremna ekosistema: Počela istraživanja Danakil depresije u Africi
© Felipe Gomez/Europlanet 2020 RI
Iako se čini kako su ljudi istražili gotovo sva mjesta na Zemlji, uključujući i prilično negostoljubivi Antarktik, još uvijek postoje neke lokacije gdje znanstvenici nikad nisu kročili, ili su ih, pak, počeli istraživati tek nedavno. Jedno od takvih mjesta su i vrući sumporni izvori u afričkoj depresiji Danakil, smješteni oko 600 km sjeverno od etiopskog glavnog grada Adis Abebe.
Najmanje tri ekstremna ekosistema: Počela istraživanja Danakil depresije u Africi
© danasrfh.top
Više...
Comet 2

Otkrivena prva "bezrepa" kometa sačinjena od stjenovitih materijala


klix.ba
Pon, 30 Svi 2016 00:00 UTC
Manx: Otkrivena prva
Astronomi su pronašli prvu kometu bez repa koja bi kao takva mogla da pruži odgovore na mnoga pitanja o kreaciji i evoluciji našeg Sunčevog sistema.

Iako je otkrivena još 2014. godine, za kometu C/2014 S3 ili Manx tek je nedavno zaključeno kako prilikom prilaska Suncu nema rep, što je uobičajna pojava kod kometa poznatih čovjeku. Manx je, ipak, upravo pokazala kako tu osobinu ne dijele sve komete.

Pronalazak je objavljen u petak u naučnom listu Science Advances, a sam naziv Manx dolazi od vrste mačaka koja se rađa bez uobičajnog repa.

Rep kometa stvara reakcija materijala od kojeg su sačinjene, a koji burno reaguje prilikom povećanja temperature, odnosno prilikom približavanja Suncu. Većina kometa je načinjena od leda što sam proces kreiranja repa čini lakšim, ali je Manx načinjen od materijala koji se može naći na kamenim asteroidima lociranim između Marsa i Jupitera.

Manx je najvjerovatnije nastao u Zemljinom komšiluku jer je sačinjen od materijala koji je uobičajan za Zemljinu okolinu. Rođen je prilikom stvaranja solarnog sistema, ali je odbačen na periferiju nakon što ga je "izgurala" gravitacija novonastalih planeta.

Većina kometa načinjena je od leda koji se formira na marginama našeg solarnog sistema.

Više...
Saturn

Na Saturnovom najvećem mjesecu Titanu otkriveno jezero puno tekućeg metana

I.S.
VIDI Web Portal
Sub, 30 Tra 2016 11:17 UTC
Za razliku od susjednog mora koje je puno etana, u Ligeia Mare kupali biste se u tekućem metanu.
© NASA/JPL-Caltech/ASI/CornellZa razliku od susjednog mora koje je puno etana, u Ligeia Mare kupali biste se u tekućem metanu.
Titan, najveći Saturnov mjesec, prekriven je morima i jezerima tekućih ugljikovodika, a jedno od njih je puno čistog metana.

Otkriće koje donosi znanstvena studija koja se temelji na skeniranju Titana radarom letjelice Cassini između 2007. i 2015. godine, otkrila je da je jedno od najvećih jezera (ili mora) na mjesecu, Ligeia Mare, puno tekućeg metana, mada se donedavno smatralo da se radi o tekućem etanu koji nastaje u izobilju u atmosferi, kada sunčeva svjetlost razbija molekulemetana.

Znanstvenici sada nisu sigurni zbog čega je jezero Ligeia Mare prepuno metana, no spekuliraju da je to možda posljedica metanskih kiša, ili neka zasad nepoznata pojava uklanja etan iz jezera.
Više...
Map

U Marijanskoj brazdi na dubini od 3700 metara snimljena nova vrsta meduze


net.hr
Sub, 30 Tra 2016 11:28 UTC
U Marijanskoj brazdi na dubini od 3700 metara snimljena nova vrsta meduze
© dailymail.co.uk
Marijanska brazda jedno je od najnepogodnijih mjesta za život na Zemlji. Duboka 11 kilometara, ovo najdublje mjesto na Zemlji predmet je znatiželje znanstvenika diljem svijeta.
U Marijanskoj brazdi na dubini od 3700 metara snimljena nova vrsta meduze
Više...
Telescope

Crna rupa tri milijarde puta veća od Sunca nastala iz galaktičkog sudara


mondo.rs
Čet, 28 Tra 2016 12:58 UTC
Crna rupa tri milijarde puta veća od Sunca nastala iz galaktičkog sudara
Australijski naučnici otkrili su crnu rupu mase tri milijarde puta veće od Sunca, nastalu iz sudara tri spiralne galaksije.

Kako prenosi australijski javni servis ABC ona se nalazi u središtu galaksije IRAS 20100-4156, a od Zemlje je udaljena 1,8 milijardi svetlosnih godina.

Do otkrića supermasivne crne rupe u centru sudara došlo je sasvim slučajno, tokom probnog osmatranja na novom teleskopu nacionalnog državnog tela za naučno istraživanje u Australiji “Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation” (CSIRO).

Astrofizičarka Liza Harvi Smit, koristeći teleskop “Australian Square Kilometre Array Pathfinder” (ASKAP) za rutinsko merenje mikrotalasnog zračenje galaksije IRAS 20100-4156, a zatim poređenja tih rezultata sa onim koje je napravio drugi CSIRO-v teleskop, uočila je da se gas u centru galaksije kreće neverovatno velikom brzinom.
Crna rupa tri milijarde puta veća od Sunca nastala iz galaktičkog sudara
Više...