Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Godovi drveća pružaju uvid u tajanstvene kozmičke oluje

godovi drveća
© Sveučilište u QueenslanduKompozitna slika godova i plamena - istraživači UQ-a analizirali su podatke iz godova kako bi izmjerili povijesne kozmičke događaje
Povijest bombardiranja Zemlje kozmičkim zračenjem zapisana je u drveću.

Točnije, kada zračenje udari u Zemljinu atmosferu, ono može promijeniti sve atome dušika u koje udari da proizvede oblik ugljika, koji zauzvrat apsorbiraju biljke. Povezivanje šiljaka u ovom izotopu ugljika s godovima rasta u drveću može nam dati pouzdanu evidenciju radijacijskih oluja tisućama godina unatrag.

Ovaj nam zapis pokazuje da je najkolosalniji od ovih događaja, poznatih kao Miyake događaji (prema znanstveniku koji ih je otkrio), pojavljuju se otprilike jednom u tisuću godinu. Međutim, ne znamo što ih uzrokuje - a nova istraživanja pokazuju da bi naša vodeća teorija, koja uključuje goleme solarne baklje, mogla biti odbijena.

Bez jednostavnog načina predviđanja ovih potencijalno razornih događaja, imamo ozbiljan problem.

"Moramo znati više, jer da se nešto od ovoga dogodilo danas, uništilo bi tehnologiju uključujući satelite, internetske kabele, dalekovode i transformatore", kaže astrofizičar Benjamin Pope sa Sveučilišta Queensland u Australiji.

Car Black

Zamena baterije kod električnih automobila košta preko 20.000 dolara

kia soul electric
Kako elektrifikovana vozila počinju da preplavljuju ​​tržište, sve više i više ljudi saznaje informacije o izuzetno visokim troškovima zamene baterije.

Najnoviji od ovih slučajeva dolazi od kanadskih vlasnika električnih i hibridnih vozila, koje su troškovi popravke vozila ostavili u šoku, piše Jutarnji.hr.

Prvo je o ovome progovorio Phyllis Lau iz Ontarija. Njegovoj Kiji Soul EV-u iz 2018. je bila potrebna nova baterija. Nakon uračunavanja rada i poreza uz cenu same baterije, Lau je za uslugu dobio predračun od 23.000 kanadskih dolara. Lauova porodica je rekla za CTV News da imaju garanciju na bateriju od 8 godina/160.000 km, ali budući da je njihovo vozilo prešlo preko 170.000 km, baterija više nije bila pokrivena.

Čak i nakon nekih pregovora, najbolje što je trgovac rekao da može da učini jeste da pokrije pola cene baterije.

Još jedan stanovnik Ontarija koji je razgovarao s CTV Newsom, Ken Edwardson, kaže da je njega zamena koštala 20.0000 kanadskih dolara na Lincolnu MKZ Hybridu iz 2011. To nam je posebno upalo u oči, budući da Edwardsonov automobil nije bio ni potpuno električan kao Lauov.

Sve ovo otvara širi razgovor o veku trajanja baterija u hibridima i potpuno električnim vozilima. Za one koji žele da kupe starija elektrifikovana vozila, zdravlje baterije sada postaje glavna briga, baš kao što bi to bio slučaj s motorom na tradicionalnom automobilu s pogonom s unutrašnjim sagorevanjem.

Na suprotnom kraju spektra, sada je u najboljem interesu proizvođača da počnu da istražuju ​​tehnologije koje će omogućiti baterije s boljim vekom trajanja za hibride i električna vozila budućnosti.

Komentar:


Network

Sićušni računalni čip može prenijeti promet cijelog interneta za samo jednu sekundu

čip čip čip
Stručnjaci su objavili da je jedan računalni čip prenio rekordnih 1,84 petabita podataka u sekundi preko optičkog kabla - što je dovoljno veliki propusni opseg za preuzimanje 230 milijuna fotografija, dakle više prometa nego što prođe kroz cijeli internet u jednoj sekundi.

Asbjørn Arvad Jørgensen s Tehničkog sveučilišta (Kopenhagen, Danska) i njegovi kolege upotrijebili su fotonski čip - tehnologiju koja omogućava da se optičke komponente ugrade u računalne čipove. Uspjeli su podijeliti tok podataka na tisuće odvojenih kanala i prenijeti ih sve odjednom na udaljenost 7,9 km.

Tim je prvo podijelio tok podataka na 37 sekcija, od kojih je svaki poslan niz zasebnu "jezgru" optičkog kabla. Zatim je svaki od tih kanala podijeljen na 223 dijela podataka koji su postojali u pojedinačnim dijelovima elektromagnetnog spektra. Taj "frekvencijski češalj" svjetlosti širom spektra omogućio je da se podaci prenesu u različitim bojama u isto vrijeme bez međusobnog miješanja, što je snažno povećalo kapacitet svake jezgre.

Iako su korištenjem goleme opreme prije toga već postignute brzine prijenosa podataka do 10,66 petabita u sekundi, ovo istraživanje postavlja novi rekord u prijenosu koji je posebno bitan jer upotrebljava samo jedan računalni čip kao izvor svjetlosti.

Galaxy

Znanstvenici pronašli Zemlji najbližu crnu rupu

Istraživači su otkrili Zemlji najbližu crna rupa te zaključili da je, osim što se nalazi praktički u našem 'kozmičkom dvorištu', doista masivna!

black hole
© Sloan Digital Sky Survey / S. Chakrabart et al.Križić označava lokaciju novootkrivene čudovišne crne rupe.
Crna rupa iz 'susjedstva'

Jeste li se ikada zapitali koliko crnih rupa ima u svemiru? Ako jeste, odgovor bi vas mogao iznenaditi. Vidljivi svemir sadrži otprilike 40 trilijuna crnih rupa - barem tako tvrdi jedna od nedavnih studija. Dakle, svemir je doista prepun ovih fascinantnih i tajanstvenih objekata koje, zapravo, ne poznajemo dovoljno. Naime, tek smo nedavno uspjeli fotografirati jednu u drugoj galaksiji, kao i onu u središtu naše galaksije. To znači da ne znamo mnogo o njihovom formiranju, životu i što se točno događa unutra.


Brain

Znanstvenici sugeriraju da ljudski mozak koristi kvantno računanje

Znanstvenici smatraju da mozak koristi kvantno računjanje. Do ovog su zaključka došli pomoću koncepta za dokazivanje kvantne gravitacije.

mozak
Naš mozak je kvantno računalo

Prilagođavanjem ideje koja je prethodno razvijena za dokazivanje postojanja kvantne gravitacije, znanstvenici su došli do zaključka da naš mozak koristi kvantno računanje. Na temelju korelacija između izmjerenih funkcija mozga i performansi kratkoročnog pamćenja, čini se da su kvantni procesi dio kognitivnih i svjesnih funkcija mozga.

Ako se rezultati potvrde, to bi proširilo naše razumijevanje funkcioniranja mozga te poboljšalo našu sposobnost da ga održavamo ili čak izliječimo od nekih bolesti premda bi za to bili potrebni napredni multidisciplinarni pristupi. Pored toga, daljnja istraživanja mogla bi pridonijeti razvoju još naprednijih kvantnih računala otkrivanjem inovativnih tehnologija.

Archaeology

Upoznajte prvu obitelj neandertalaca

Zadnjih godina, više je nizova dokaza koji pokazuju da su neandertalci posjedovali tehničke vještine, kognitivne sposobnosti i simbolično ponašanje jednako dojmljivo kakvo je imao naš predak Homo sapiens, ističe Roberts.

neanderthal family
© Tom BjorklundNeandertalski otac i kćer
Do sada najveća genetička studija neandertalaca s nalazišta u Sibiru omogućila je znanstvenicima bolji uvid u socijalnu organizaciju te linije srodne Homo sapiensu koja je danas ugašena i za koju se otkriva da je bila humanija nego što se do sada mislilo.

Znanstvenici su analizirali DNK 13 pojedinaca neandertalaca iz dviju jama u gorju Altaj na jugu Sibiru, a rezultate istraživanja objavili su u časopisu Nature.

Proučavano obitavalište bilo je i lovni logor, ondje su pronađeni ostaci bizona i konja uz raznoliko kameno oruđe.

Cassiopaea

Kineski teleskop pronašao najveći atomski oblak ikada otkriven

oblak svemir
© NRAO/AUI/NSF, S. Dagnello
Međunarodni tim, predvođen kineskim naučnicima, otkrio je najveći atomski oblak u univerzumu. Oblak sastavljen od atoma vodonika ima oko dva miliona svetlosnih godina u prečniku i 20 puta je veći od Mlečnog puta.

Stručnjaci veruju da je oblak, otkriven pre 145 godina, nastao pre milijardu godina.

Ovo otkriće bi moglo pomoći naučnicima da shvate poreklo galaksija i otkriju slične gasovite strukture koje vrebaju negde drugde u univerzumu.

Telescope

Teleskop James Webb snimio Stupove postanka

slika
© NASA
Otkako su u srpnju objavljene prve snimke svemirskog teleskopa James Webb (JWST), mnoge su fascinirale zapanjujuće fotografije svemirskih prostranstava: od nevjerojatno detaljnih slika Jupitera i savršenog Einsteinovog prstena do najudaljenije poznate zvijezde.

Sada nas je Webb ponovo iznenadio. Detaljno se zagledao u središte maglice Orao udaljene od nas 6500 svjetlosnih godina i omogućio nam nevjerojatan pogled na očaravajuće strukture poznate kao Stupovi stvaranja.

Stršeći unutar golemog kozmičkog oblaka poput divovskih prstiju, Stupovi stvaranja su široku pozornost javnosti prvi put privukli kada ih je sada već pomalo davne 1995. snimio svemirski teleskop Hubble. Ovi nebeski stupovi, veličanstveni oblaci užarene guste prašine i plina koji se protežu nekoliko svjetlosnih godina u svemir, nisu nalikovali ni na što prije.

Sada nam je JWST, najosjetljiviji svemirski teleskop u povijesti, podario njihovu najdetaljniju sliku.

Comet 2

Ovaj neobičan asteroid vrti se sve brže, a mi ne znamo zašto

3200 Faeton
Asteroid koji zna proći, relativno gledajući, blizu Zemlje i koji uzrokuje spektakularnu godišnju kišu meteora iz grupacije Geminida, počeo se čudno ponašati.

Znanstvenici koji promatraju promjenjivu svjetlost asteroida 3200 Faeton zaključili su da se on počeo sve brže i brže okretati oko svoje osi, skraćujući svake godine rotaciju za oko 4 milisekunde. Ovo otkriće ih je začudilo jer se vrtnje asteroida obično ne mijenjaju.

Razumijevanje toga što se događa s Faetonom moglo bi nam pružiti bolji uvid u klasu asteroida koji se smatraju "potencijalno opasnim". Ovaj asteroid trenutno ne predstavlja nikakvu opasnost za Zemlju, ali sa svojih 5.8 kilometara promjera mogao bi, kada bi nekim slučajem udario u naš planet, nanijeti značajnu štetu.

Dodatno, tijekom svoje putanje nam se približava dovoljno blizu da bi neka istaknutija promjena u njegovoj 524-dnevnoj orbiti možda mogla izazvati određenu zabrinutost, piše Science Alert.

Komentar: Pročitajte i knjigu Pierra Lescuadrona koja objašnjava događaje na našoj planeti i u našem sunčevom sustavu : Earth Changes and the Human-Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza"). Knjiga je također prevedena i na hrvatski jezik, a prvo poglavlje je ovdje.


Biohazard

Najbolje od Weba: Ludi znanstvenici: Novi soj Covida sa stopom ubijanja od 80% STVORILO Sveučilište u Bostonu

omicron
U novom istraživanju, koje nije recenzirano, tim istraživača iz Bostona i Floride izdvojio je Omicronov šiljasti protein — jedinstvenu strukturu koja se veže na ljudske stanice i napada ih. Oduvijek je bio prisutan, ali se s vremenom sve više razvijao. Omicron ima desetke mutacija u svom proteinu šiljaka koje su ga učinile toliko zaraznim. Istraživači su spojili Omicronov šiljasti protein s izvornim divljim tipom koji se prvi put pojavio u Wuhanu na početku pandemije. Istraživači su promatrali kako su miševi prošli pod novim hibridnim sojem u usporedbi s izvornom varijantom Omicron
Naučnici sa Univerziteta u Bostonu tvrde da su stvorili novu varijantu Covid-19 sa stopom smrtnosti od 80 posto, kombinacijom visoko prenosive Omicron varijante koronavirusa s originalnim sojem. Istraživanje je izazvalo bijes, jer do jučer je smatrano da Covid virus nije mogo biti stvoren i laboratoriju.

U istraživačkom radu objavljenom prošle sedmice, naučnici su objasnili da su izolovali šiljasti protein varijante Omicron i kombinovali ga sa "kičmom" originalnog soja koji je cirkulisao početkom 2020. Ovo je stvorilo virus koji "robustno izmiče vakcinom izazvanom ...imunitet" i nanosi "ozbiljnu bolest" laboratorijskim miševima, od kojih je 80 % umrlo tokom testiranja, navodi list.


Komentar: Eksperimenti na miševima i u laboratoriju doista ne odražavaju nužno mogućnost virulencije i smrtnosti virusa na ljudima u stvarnoj situaciji, ali ono što više zabrinjava je zašto se znanstvenici bave financiranjem provođenja takvih eksperimenata.


Komentar: Više o ovoj temi pogledajte ovdje.