Znanost i tehnologijaS


Family

Nova studija: Prijenos epigenetskog pamćenja može se prenositi kroz više generacija

DNA strand,
Nakon otkrića molekule DNA mnogi su smatrali da jedino kod nukleinske kiseline može utjecati na genetsko nasljeđe. No, danas znamo da kemijski markeri povezani s ključnim dijelovima genetske sekvence mogu utjecati na ekspresiju gena. Ti markeri se mogu promijeniti pod utjecajem okoliša i prenijeti na sljedeću generaciju.

Novo istraživanje na oblićima pokazalo je kako se uobičajena epigenetska modifikacija može prenijeti kroz tri generacije putem sperme, utječući na aktivnost gena, piše Science Alert.

"Ovi rezultati pokazuju uzročno-posljedičnu vezu između markera na histonima koji se prenose spermom i ekspresije gena te razvoja kod potomaka i prapotomaka", rekla je molekularna biologinja Susan Strome sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu.

Komentar: Ako je primjenjivo na ljude, ova studija pokazuje važnost održavanja zdravog načina života ne samo za sebe, već i za zdravlje vaše djece i unuka.

Također pročitajte:


Bug

Genetski modificirani komarci cijepe čovjeka

komarci
Genetski modificirani komaraci uspješno su cijepili ljude protiv malarije u pokusu koji je financirao Nacionalni institut za zdravlje (NIH).

Istraživanje je provedeno s oko 200 komaraca koji su bili unutar male kutije, na koju su ljudi stavljali ruke da ih komarci ugrizu.

"Komarce koristimo kao da su 1000 malih letećih injekcija", rekao je istraživač dr. Sean Murphy, a prenosi NPR.

Obavljeno je tri do pet "cijepljenja" u razmacima od 30 dana.

Komarci su ljudima predavali manje verzije malarije od kojih se nisu razboljeli, ali su im dali i antitijela, čija djelotvornost je trajala nekoliko mjeseci.

Komentar: Ovaj novi oblik isporuke "cjepiva" ima smisla samo ako ga uzmete u obzir u svjetlu istraživanja koje Pentagon (i druge skupine) provode u svom naoružanju insekata za prijenos bolesti.

Pogledajte također:


Mars

Na Marsu pronađeni dokazi drevnih poplava

mars
© NASAUmjetnički prikaz Marsa kako je izgledao prije 4 milijarde godina kad je imao površinsku tekuću vodu
Kineski rover Zhurong pronašao je tragove velikih drevnih poplava na Marsu koji predstavljaju dodatne dokaze da je Crveni planet nekoć vrlo vjerojatno bio nastanjiv.

Važno otkriće

Kina nastavlja postizati značajna dostignuća svojeg svemirskog programa. Naime, ta azijska država svojim brojnim robotskim misijama aktivno istražuje bližu i daleku stranu Mjeseca, otkrivši - između ostalog - novi mineral na Zemljinom satelitu. Međutim Kina je također prisutna i na Marsu, a u sklopu misije Tianwen-1 Mars kineski rover Zhurong prvi je rover koji je sletio na drugi planet.

Rover je stavio Kinu na malu listu zemalja koje su uspješno sletjele na Mars. To je tek treća zemlja, nakon Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, koja je uspješno spustila svemirsku letjelicu na Mars i uspostavila komunikaciju s površine. Misija je već sada veliki uspjeh te ne ponudila znanstvenicima nove uvide u Crveni planet i njegovu prošlost.

Komentar: Pogledajte i: Je li Zemlja 'ukrala' Marsovu vodu?


Info

Ponavljajući brzi radio izboji (FRB-ovi) zbunjuju znanstvenike

Novi FRB signali detektirani su preko 2000 puta u samo dva mjeseca, zbunjujući znanstvenike svojom učestalošću.
Aperture Spherical radio Telescope (FAST) in China
© Jingchuan YuUmjetnikova koncepcija sferičnog radioteleskopa s otvorom od petsto metara (FAST) u Kini.
1863 izboja u samo 82 sata promatranja

Izvor ponavljajućih radio izboja otkriven je prošle godine kada su astronomi zabilježili spektakularnih 1863 praska u samo 82 sata promatranja. Neobična aktivnost radio izvora omogućila je znanstvenicima identificiranje galaksije iz koje dolaze signali, kao i vrstu objekta koji odašilje FRB-ove. Objekt, nazvan FRB 20201124A, otkriven je Petstometarskim sfernim radioteleskopom (FAST) u Kini te je opisan u novom radu koji je vodio astronom Heng Xu sa Sveučilišta Peking u Kini. Većina podataka ukazuje na magnetar odnosno neutronsku zvijezdu s izvanredno jakim magnetskim poljima kao izvor.

"Ova opažanja vratila su nas na školsku ploču", tvrdi astrofizičar Bing Zhang sa Sveučilišta Nevada u Las Vegasu. "Očigledno je da su FRB-ovi mnogo zagonetniji od onoga što smo zamišljali. Potrebno je više promatranja s više valnih duljina kako bi se razotkrila priroda ovih objekata."

Seismograph

Snažan potres u Meksiku izazvao tsunami u Đavoljoj jami kalifornijske Doline smrti udaljenoj 2400 kilometara

Seizmička energije prevalila je 2400 kilometara preko zemljine kore do vapnenačke jame ispunjene vodom u Nevadi

Devil's Hole Death Valley
© Stan Shebs, via Wikimedia CommonsĐavolja jama u kalifornijskoj Dolini smrti
Snažan potres koji je pogodio Meksiko u ponedjeljak izazvao je "cunami" u špilji smještenoj na zapadu Sjedinjenih Država, u središnjem dijelu kalifornijske Doline smrti, objavile su službe Američkih nacionalnih parkova (NPS).

Valovi visoki 1,20 metara zapljusnuli su jamu nazvanu "Devils Hole" -- Đavolja jama -- 22 minute nakon potresa u ponedjeljak, što je snimljeno videom, navodi NPS u priopćenju.

Seizmička energije prevalila je 2400 kilometara preko zemljine kore do vapnenačke jame ispunjene vodom u Nevadi.

Jupiter

Na Jupiteru otkriven toplinski val planetarnih razmjera

Aurore na Jupiteru
© NASA, ESA, and J. Nichols (University of Leicester) / NASA/JPL-Caltech/SwRI/MSSS/Betsy Asher Hall/Gervasio RoblesAurore na Jupiteru
U Jupiterovoj atmosferi otkriven je toplinski val od 700 °C koji se proteže na više od 130.000 kilometara.

Jupiterova atmosfera mnogo je toplija od očekivanog

Jupiterova atmosfera iznenađujuće je topla. Temperature variraju za više stotina stupnjeva od onog što su modeli ranije predviđali.

Jupiter je inače udaljeniji od Sunca nego što je to Zemlja te stoga prima oko 4 posto manje Sunčeve svjetlosti od nas. Gornja atmosfera plinovitog diva prema izračunima trebala bi imati temperaturu od -70 °C, međutim vrhovi oblaka mjere neočekivanih 400 °C.

James O'Donoghue iz Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA), predstavio je rezultate novog istraživanja na Europlanet znanstvenom kongresu 2022. u Granadi. "Prošle godine izradili smo — i predstavili na EPSC 2021 — prve karte Jupiterove gornje atmosfere gdje smo identificirali dominantne izvore topline", navodi dr. O'Donoghue. "Zahvaljujući ovim kartama, pokazali smo da su Jupiterove aurore mehanizam koji bi mogao objasniti ove temperature."

Magnify

Misteriozno plavo biće na dnu mora zbunilo naučnike

Neidentificirana dubokomorska stvorenja nazvana "plava sluz" nedavno su zbunile naučnike koji su uočili ove misteriozne mrlje na morskom dnu na Karibima.
misteriozno bice plava sluz
© YouTube
Tokom live streama ekspedicije, članovi tima raspravljali su o tome šta bi mogle biti čudne stvari, ali niko od istraživača nije mogao doći do konačnog odgovora.

Naučnici koji su kontrolirali vozilo na daljinsko upravljanje (ROV) u blizini morskog dna oko St. Croixa vidjeli su 30. augusta više plavih, sluzavih stvorenja.


Komentar: Istraživači su snimili mnoge neobične životinje, pa tako i ovu "staklenu spužvu" koja je dom malim rakovima:
Staklena spužva viđena tijekom ekspedicije #Okeanos Voyage na koraljni greben 2022. Ove spužve udomljuju 2 mala račića koji ulaze kao par kad su mali, da bi na kraju postali preveliki da pobjegnu i tako žive ostatak života unutar zaštitnih zidova spužve.

Priroda je #zadivljujuća...



Info

Mars je imao mnogo više jezera u drevnoj prošlosti

Najmanje 70% Marsovih nekadašnjih jezera tek treba biti otkriveno. Neotkrivena jezera na Marsu također bi mogla pružiti vrijedne informacije o klimatskoj prošlosti Crvenog planeta.
Ancient MArs
© Ittiz/Wikipedia CommonsUmjetnička prezentacija Marsa tijekom Noahijeve ere.
Mars je imao mnogo više jezera nego što mislimo

Diljem Zemlje postoje jezera, rijeke i podzemne vode koje se 'hrane' kišom, otapanjem snijega i rijekama. Geološka povijest jezera i drugih voda također je važna za razumijevanje klimatske prošlosti planeta. Unatoč tome što je Mars danas smrznuta pustinja, znanstvenici su pronašli dokaze o drevnim jezerima koja su postojala ondje prije nekoliko milijardi godina. Ova drevna jezera važna su jer bi mogla pružiti informacije o životu i klimatskim uvjetima na Marsu tijekom tog razdoblja. Koristeći godine satelitskih podataka koji ukazuju na postojanje drevnih jezera na Marsu, dr. Joseph Michalski, geolog na Odsjeku za znanosti o Zemlji (HKU) Sveučilišta u Hong Kongu, smatra da su znanstvenici drastično podcijenili broj drevnih marsovskih jezera.

Nedavno istraživanje Michalskog i njegovih kolega, objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Astronomy, opisuje globalnu analizu drevnih marsovskih jezera. Vjeruje se da na Marsu postoji oko 500 drevnih presušenih jezera, a velika većina je šira od 100 km2. U usporedbi s ovim, 70% Zemljinih jezera je manja, a većina se nalazi u hladnim okruženjima u kojima su se ledenjaci povukli. Teško je identificirati ova mala jezera na Marsu pomoću satelitskih daljinskih istraživanja, no može se reći da su ona vjerojatno postojala. Znanstvenici prate mala jezera na Zemlji kako bi razumjeli utjecaje klimatskih promjena na planet. Prema znanstvenicima, najmanje 70% Marsovih jezera tek treba biti otkriveno. Ova jezera također bi mogla pružiti vrijedne informacije o klimatskoj prošlosti Crvenog planeta.

Saturn

James Webb očarava novim slikama Neptunovih prstena

Teleskop James Webb snimio je najbolju sliku planeta Neptuna u zadnjih 30 godina i prikazao ga u potpuno novom svjetlu.

webb neptun
© NASA, ESA, CSA, STScIWebbova infracrvena kamera (NIRCam) snima objekte u blisko infracrvenom rasponu od 0,6 do 5 mikrona, tako da se Neptun Webbu ne čini plavim. Zapravo, plin metan tako snažno apsorbira crvenu i infracrvenu svjetlost da je planet prilično taman na tim bliskim infracrvenim valnim duljinama, osim tamo gdje su prisutni oblaci na velikim visinama. Takvi oblaci metana i leda istaknuti su kao svijetle pruge i mrlje, koje reflektiraju sunčevu svjetlost prije nego što je apsorbira plin metan.
NASA-in teleskop James Webb, lansiran prije 9 mjeseci, već je promijenio astronomiju zauvijek. Od mnogobrojnih fascinantnih fotografija svemira koja nam je pružao pomoću svojih zrcala širokih 6,5 metara, vjerojatno je još uvijek najznačajniji prvi objavljeni niz fotografija na kojima Webb otkriva beskonačne ljepote kozmosa. Kasnije su došle i slike Einsteinovih prstena, egzoplaneta i drugih fenomena, a sad je na redu i nešto nama puno bliže — planet Neptun.

Danas je objavljena Webbova nova slika Neptuna, njegovih prstena i njegovih prirodnih satelita, a od svega na slici najviše očaravaju svijetli prsteni. Radi se o slici toliko kvalitetnoj da neke od tih prstena nismo vidjeli od kad je Voyager 2 prošao kraj Neptuna 1989. godine i pružio nam prvi i zadnji kvalitetni uvid u grandiozne ljepote tog ledenog diva. "Prošla su tri desetljeća od kad smo zadnji put vidjeli te male, prašnjave prstene, a ovo je i prvi put da ih vidimo u infracrvenom", rekla je Heidi Hammel, jedan od glavnih svjetskih stručnjaka za Neptun i Uran.

Wolf

Upoznajte Maju: Kineski znanstvenici stvorili "prvog na svijetu" kloniranog arktičkog vuka

vučica
Kineski istraživači su otkrili da su uspešno klonirali vrstu divljeg arktičkog vuka, kao i da se nadaju da će nova tehnologija uz pomoć koje su to postigli da spasi mnoge ugrožene vrste.

Kompanija iz Pekinga koja se bavi genetskim inženjeringom Sinogene Biotechnologypredstavila je klon ženke arktičkog vuka - Maju. Na taj način obeleženo je 100 dana od njenog rođenja.

Genetičari su izjavili da je sivo-braon štene sa čupavim repom zdravo i razigrano, kao i da predstavlja rezultat mukotrpnog višegodišnjeg rada.

Arktički vuk je takođe poznat i kao beli ili polarni vuk i predstavlja podvrstu sivog vuka čije stanište se nalazi u tundrama kanadskog severnog arktičkog arhipelaga. Poslednjih decenija njegov status je ukazivao da se ne nalazi u opasnosti od izumiranja, jer se nalazio stotinama kilometara daleko od naseljenih područija. Međutim, klimatske promene nekoliko godina unazad bitno su uticale na njegove izvore hrane što je dovelo do gotovo izumiranja vrste.

Kako bi izbegli ovaj scenario Sinogen je pokrenuo projekat kloniranja arktičkog vuka 2020. godine u saradnji sa parkom Harbin iz Kanade.