Nakon susreta Donalda Trumpa s Vladimirom Putinom u Helsinkiju i njegove izjave Crnogorcima koju je dao u intervjuu za Fox News, ne stišava se bura na istoku Europe.
Naime, kada ga je poznati voditelj Tucker Carlson upitao: "Zašto bi moj sin trebao biti poslan u Crnu Goru, da bi je štitio od napada?", Donald Trump je odgovorio: "Razumijem u čemu je stvar. Ja sam sam sebi postavio ovo pitanje."

"Crna Gora je mala zemlja s hrabrim ljudima. Vrlo agresivnim. Mogu jednom postati agresivni, čestitamo, mi smo u Trećem svjetskom ratu. Ali na takvim načelima je stvoren NATO". Rekao je Donald Trump.

Nakon summita u Helsinkiju se politička klima u istočnoj Europi znatno pogoršala i mnogi preispituju sigurnosna jamstva NATO pakta, tvrdi Rudolf Gruber, dopisnik iz Beča švicarskog lista Luzerner Zeitung.

"Zbog ruske želje za širenjem su Baltik i Balkan u opasnosti", uvjeren je Gruber.

"Od baltičkih do balkanskih naroda svi si postavljaju jedno pitanje: "Koja nam jamstva daje NATO? Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka nisu sigurni da će ih članstvo u Sjevernoatlantskom savezu zaštiti od ekspanzionističke ambicije Rusije, budući da je čelnik Bijele kuće doveo u pitanje točku kolektivne obrane", piše Rudolf Gruber.

"Iz povijesnih razloga je Poljska je neprijateljski nastrojena prema Rusiji, a ima puno povjerenje u SAD. Suprotno Varšavi, šefovi vlada Mađarske, Češke i Slovačke održavaju prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali istodobno ne žele odustati od članstva u EU i NATO savezu", nastavlja Gruber.

"Stoga u proturječnoj reakciji češkog premijera Andreja Babisha o rezultatima summita u Helsinkiju ne postoji ništa iznenađujuće. On ne govori o Putinovom trijumfu i Trumpovom porazu. Češki je političar rekao "kako oni barem razgovaraju jedni s drugima". Mađarski premijer Viktor Orban uopće nije komentirao sastanak u Helsinkiju. On i dalje vjeruje da ne treba pokazivati solidarnost s EU, budući da njegovoj zemlji NATO jamči potrebnu zaštitu. Ali uskoro će shvatiti da Mađarska za SAD nije tako važan strateški partner, kao što vjeruje", kaže politički analitičar.

"Poljska je također bila ambivalentna. Poljskom premijeru Mateuszu Morawieckom je drago da Trump nije dao nikakve ustupke po pitanju Krima, ali je dodao: "Moramo nastaviti jačati istočni bok NATO saveza, jer će Rusija nastaviti sa svojom agresivnom politikom.", piše švicarski analitičar.

Na Balkanu je situacija još "eksplozivnija ", ističe Luzerner Zeitung. U ovoj regiji se Rusija aktivno suprotstavlja širenju NATO pakta, što baš i nije slučaj, ali Rudolf Gruber to tako vidi.

"Putin se nije mogao miješati u pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu Crne Gore, ali Moskva i dalje financira lokalnu oporbu. Oporba Makedoniji se protivi preimenovanju zemlje, što je uvjet za ulazak u NATO. Aktualne vlasti također tvrde da u tome postoji "ruski trag ", tvrdi švicarski list.

"Opasnost prijeti i od etničke podjele Bosne i Hercegovine", piše Gruber, te dodaje "kako Rusija podupire odvajanje Republike Srpske i istovremeno u Srbiji ima najvažnije uporište na Balkanu".

No, stručnjaci za Balkan tvrde kako Rusija ne čini dovoljno na Balkanu i kao da je ovu regiju prepustila Zapadu. Naravno dokaza za podupiranje podijele BiH nema, što do sada nikada nisu rekli ni političari iz redova bošnjačkog ili hrvatskog nacionalnog korpusa.


Suprotno mišljenju Grubera, zemlje istoka Europe sve više žele mir s Rusijom

Čini se da zemlje Stare Europe više brine Trumpova izjava sama po sebi, nego što su zaista zabrinuti za zemlje Baltika ili Balkana.

Na primjer, Poljska aktivno raspravlja o većem zbližavanju s Njemačkom i Francuskom, te da prestane ovisiti o američkoj vojnoj pomoći. O tome su prije dva dana pisali poljski novinar Oskar Górzyński i vojni stručnjak dr. Maciej Milczanowski, koji tvrde kako bi se Poljska trebala prestati oslanjati isključivo na SAD i nastaviti surađivati s Francuskom i Njemačkom, jer američke trupe u slučaju stvarne prijetnje mogu biti samo "marionete" na bojnom polju.

U međuvremenu se oglasio i otac premijera Poljske Mateusza Morawieckog i politiku Varšave prema Rusiji je nazvao "nekompetentnom".

Poljski politika prema istoku, što se tiče Rusije i Ukrajine, doslovno je osrednja, smatra političar Kornel Morawiecki, vrlo poznat u poljskoj kao bivši disident i politički aktivist, ali i kao otac aktualnog premijera. On je pozvao poljske vlasti da se pomire s Ukrajincima i Rusima, te da dogovore sastanak između predsjednika Putina i Andrzeja Dude.

"Ja sam jako zabrinut što je poljska politika u istočnom smjeru apsolutno beskorisna", rekao je u intervjuu poznati poljski disident i aktivist Kornel Morawiecki.

Govoreći o padu zrakoplova Tu-154 u kojem su poginuli bivši poljski predsjednik Lech Kaczynski, njegova supruga Maria, bivši poljski predsjednik u egzilu Ryszard Kaczorowski, 18 članova poljskog parlamenta te brojni visoki vojni dužnosnici koji su 2010. iz Varšave letjeli na obilježavanje 70. godišnjice zločina u Katynskoj šumi u kojoj su sovjetske trupe likvidirale tisuće Poljaka, rekao je da se Rusi i Poljaci igraju s ovim slučajem, jer vide da ovaj problem sije najveći razdor u poljskom narodu.

Političar je rekao da je zbog svega toga potrebno dogovoriti sastanak Andrzeja Dude i Vladimira Putina, kako bi se dvojica čelnika dogovorila da Poljska dobije ostatke ruskog vojnog zrakoplova.

"Ako se sastanu i ako odnos postane normalan, bit će lakše riješiti pitanje olupine", izjavio je Morawiecki.

"Ja gledam na budućnost. Ekološki i kulturni odnosi između naših zemalja su također su vrlo važni", rekao je još uvijek aktivan i utjecajan bivši poljski disident Kornel Morawiecki (77).

Političar je također govorio o susretu između Putina i Trump koji je održan u Helsinkiju. Kornel Morawiecki je uvjeren da Ukrajina nema šanse da vrati Krim.

"Ukrajina je već izgubila Krim. Sada gubi i Donbas gubi, jer postoji sukob,... rat. Ovdje Kijevu uglavnom pomaže Zapad. Pomažemo i mi. Ali je tamo i Rusija. Ovo je prava, stvarna situacija", naglasio je Kornel Morawiecki.

"Ukrajina nije ni tražila da riješimo sukob koji se odvija na njezinom teritoriju. S tim smo se složili bez primjedbi", rekao je Kornel Morawiecki.

Također je priznao da je kult ubojica naziva OUN-UPA u Ukrajini doslovno "procvjetao", misleći na sljedbenike ideologije nacističkih kolaboracionista Sepana Bandere i Romana Šuheviča.

"Heroizacija ovih ubojica je nešto nevjerojatno. Ali mi se moramo pomiriti s Ukrajincima, napraviti mir s Rusima. Moramo se pomiriti kao narodi, a ne se sukobljavati s njima", zaključio je Kornel Morawiecki.

Oglasio se i bivši poljski premijer Leszek Miller, koji je kritizirao je retoriku Zapada i objasnio nedosljednost teza o mogućoj "ruskoj agresiji" na Poljsku i baltičke države.

Antiruska kampanja Zapada postupno slabi i ova se ideologija sve više kritizira. Zemlje koje se koriste retorikom o mogućem "ratu s Rusijom" i "opasnosti od invazije" imaju sve manje samopouzdanja i takve izjave negativno utječu na ugled onih koji ih daju.

Poljski mediji sada nastavljaju širiti lažne prijetnje o napadima iz Rusije. Ali ova ideja više nije popularna ni u Varšavi. Naime, uz gore navedene političare, stručnjake i novinare, bivši poljski premijer Leszek Miller je u svojoj novoj izjavi tražio da se zaustavi histerija među njegovim sunarodnjacima koji vjeruju u "rusku agresiju".

Istaknuo je da su takve izjave besmislene, jer Moskva nema nikakvih razloga za to, njegovi izjavu za poljske medija prenose RIA Novosti.

"Nema teritorijalnih sporova između Poljske i Rusije", rekao je Miller.

Objasnio je da sada u Poljskoj nema ni ruske manjine koja treba pomoć, niti prirodnih resursa koje nema Ruska Federacija. Drugim riječima, Moskva ne može zadovoljiti nikakve političke ili ekonomske ambicije ako okupira Poljaku.

Iz istog razloga Kremlj ne mora pokrenuti "invaziju" na baltičke države - Estoniju, Litvu i Latviju.

Osim toga, Leszek Miller je rekao da bi za Rusiju bili vrlo nepovoljno da pokrene agresiju protiv bilo koje zemlje u NATO paktu, jer bi se onda suočila sa svim silama Sjevernoatlantskog saveza i to bi značilo pokrenuti Treći svjetski rat.

"Nitko to neće to učiniti. Ni u Moskvi, ni u Washingtonu ili Bruxellesu", zaključio je Leszek Miller.

Dakle, sve antiruske izjave medija i političara su čisti populizam i ne temelje se na logici ni zdravom razumu, baš kao i članak Rudolf Gruber.

Što se tiče same Crne Gore, naši prijatelji u ovoj bivšoj jugoslavenskoj republici nemaju razloga za brigu. Naime, njemačka kancelarka Angela Merkel je u ime NATO pakta obećala da će braniti Crnu Goru, čak iako Trump misli suprotno. Eto, Crnogorci su dočekali da im povijesni saveznik i prijatelj Njemačka jamči zaštitu i sigurnost.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je danas da se politika NATO pakta o zaštiti svih članica ovog saveza odnosi na sve zemlje, uključujući Crnu Goru.

Kao što smo rekli, američki predsjednik Donald Tramp je ranije ocijenio kako bi članstvo u Sjevernoatlantskom savezu "vrlo agresivnih" Crnogoraca moglo izazvati Treći svjetski rat, upravo zbog obaveze saveza da brani sve svoje članice.

Angela Merkel smatra da je odredba o zajedničkoj obrani središnji element NATO pakta, koji važi za sve članice saveza, ne samo za velike, male ili poneke.

"Crna Gora je učinila veliki napor kako bi postala NATO članica. Drago mi je što je Crna Gora to uspjela", izjavila je Angela Merkel.

No, izjave su izjave i deklarativna izjava njemačke kancelarke o njenoj privrženosti ne znači ništa, a malo je vjerojatno da će Crna Gora ikoga napasti, jer su svi potencijalni, nazovimo ih tako, "neprijatelji Crnogoraca" ionako u NATO paktu.

Možda je u ovom trenutku puno interesantnija situacija na istoku Europe, gdje se u više zemalja primjećuju promjene u razmišljanju u vrhu vlasti i utjecajnih ljudi u Varšavi, što je posebno važno, jer mir na istoku Europe i Ukrajini puno više ovisi o stavu Višegradske skupine, nego o napisima režimskih analitičara Stare Europe ili zemalja Baltika.

Luzerner Zeitung / Wpolityce / New Inform