Sokratski rascjepUpravo ovdje, u Sokratovo vrijeme, možemo primijetiti zanimljivu
divergenciju u filozofskoj misli, ili mi se barem tako čini. Pitanje da li je Arhelaj bio Sokratov učitelj, kao što sam nagovjestila, pomalo je kontroverzno, jer ga Ksenofont, Platon ili Aristotel nikada ne spominju; stoga se pretpostavlja da je priča ispričana kako bi se slavni filozof povezao s jonskom školom. Ipak, Diogen Laërtius, naš glavni izvor, poziva se na autoritet Iona s Chiosa, Sokratova suvremenika, da je Sokrat išao s Arhelajem na putovanje na Samos.
[1]Arhelaj
Arhelaj (5. stoljeće ) bio je Anaksagorin učenik koji je, kako se kaže, prvi donio prirodnu filozofiju iz Jonije u Atenu (i pogledajte što mu je to donijelo!). Diogen kaže da su ga zvali "
Fizičar" kako bi naznačili činjenicu da je s njim
završila prirodna filozofija čim je Sokrat uveo etiku. (No, je li to stvarno točno ili samo prividno, jer sve što znamo o Sokratu dolazi od Platona?
Možda je Platon shvatio opasnost prirodne filozofije nakon pogubljenja Anaksagore i Sokrata?)
Arhelaj je tvrdio da je princip gibanja odvajanje vrućeg od hladnog. Na toj je osnovi pokušao izgraditi svoju
Teoriju svega. Također je prvi objasnio da je
zvuk kretanje zraka. Također je učio da je Sunce najveće nebesko tijelo i da je
svemir neograničen. To je suma i sadržaj onoga što znamo o njemu jer, ponovite još jednom za mnom: niti jedan fragment njegovih djela nije preživio!
Komentar: Jedan aspekt koji tek treba biti osporen je kako su neandertalski životni stil i korištenje alata ostali relativno statični kroz golema razdoblja, a neke od tih kreativnih praksi možda potječu od ljudi, koje su oponašali, što se, uzevši zajedno, odražava na njihov relativni nedostatak domišljatosti u usporedbi s ljudima. Usporedbe radi, evolucija tehnologije ljudskog oruđa razvijala se mnogo brže: Zlatno doba, psihopatija i šesto izumiranje
Čini se da ovaj pokušaj izjednačavanja neandertalaca s ljudima više potječe iz probuđene ideologije koja je zarazila akademsku zajednicu, nego u samim dokazima. Woke ideologija želi promovirati ideje u kojima su svi i sve jednaki, ništa nije superiorno i sve je subjektivno.
Druge studije nisu izbjegle istu sklonost, kao što je nedavna tvrdnja da su kroz povijest žene lovile u većini društava koja traže hranu i koristile veći izbor oružja i taktika od muškaraca, osim što arheološki podaci ne podupiru ovu tvrdnju, kao ni prakse trenutnih kultura traženja hrane.