Nikotin možda štiti od koronavirusa, pokazala su istraživanja u Francuskoj i u pripremi su preventivne i terapeutske studije na pacijentima koje će se provesti u pariškoj bolnici La Pitié-Salpêtrière. Vijest o tome prenosi Guardian.

Hipotezu o zaštitnom učinku nikotina podupire nizak postotak pušača među pacijentima hospitaliziranim zbog covida-19 diljem svijeta, a dobila je i solidnu potvrdu u novoj francuskoj studiji na 350 pacijenata na bolničkom liječenju i još 150 njih s blažim simptomima.

"Među njima je samo pet posto pušača, što je nesrazmjerno manje nego što ih ima u ukupnoj populaciji", rekao je profesor interne medicine Zahir Amoura koji je proveo istraživanje.

"Hipoteza je da se nikotin veže na stanične receptore kojima se koristi i koronavirus i tako ga sprječava da ih preuzme, uđe u stanicu i počne se multiplicirati", kazao je profesor Jean-Pierre Changeux s Pasteurova instituta.

Taj svjetski poznati neurobiolog, specijalist za nikotinske receptore, jedan je od autora članka koji je na tu temu objavljen u časopisu francuske akademije znanosti.

Čim dobije zeleno svjetlo, što se očekuje od ministra zdravstva Oliviera Vérana, nikotinski flasteri bit će primijenjeni u različitim dozama u tri ispitivanja - kao preventiva medicinskim radnicima, da se vidi štiti li ih, kao terapija hospitaliziranim pacijentima kako bi se ustanovili ublažava li simptome i konačno, bolesnicima s teškom kliničkom slikom na odjelu intenzivne njege, rekao je profesor Amoura.

Studija, međutim, ne treba poticati ljude da pohrle po cigarete, kazali su znanstvenici. Nikotin je i dalje štetan za pluća, srce i opće zdravlje.

Cink je element u tragovima neophodan za zdrav imunološki sustav. Osoba s pomanjkanjem cinka može biti podložnija bolestima. Cink je zaslužan za brojne funkcije ljudskog organizma i pomaže u stimuliranju aktivnosti najmanje sto različitih enzima. Samo mali unos cinka dovoljan je da bi se iskoristile njegove prednosti. Trenutno je preporučeni dnevni unos cinka 11 miligrama dnevno za muškarce i 8 miligrama za žene.

Element se prirodno nalazi u brojnim različitim namirnicama, a dostupan je i kao dodatak prehrani.

PREDNOSTI CINKA PO ZDRAVLJE

Cink je ključan za zdravlje imunološkog sustava, za sintetiziranje DNK, poticanje zdravog rasta u djetinjstvu i zacjeljivanje rana.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Open Respiratory Medicine, pastile sa cinkom skraćuju trajanje prehlade do 40%. Prema sustavnom pregledu koji je proveo institut Cochrane, sirup i pastile cinka blagotvorno djeluju na trajanje i težinu obične prehlade kod zdravih ljudi, pod uvjetom da se uzmu unutar 24 sata od pojave prvih simptoma.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Torontu pokazalo je da cink utječe na učenje i pamćenje. Ima ključnu ulogu u reguliranju načina međusobnog komuniciranja neurona, sudjeluju u načinu na koji učimo i utječu na pamćenje.

Prema European Journal of Immunology, ljudskome tijelu treba cink kako bi aktiviralo T limfocite (T stanice). One pomažu tijelu u kontroliranju i reguliranju imunoloških reakcija i napadaju zaražene ili kancerogene stanice. Nedostatak cinka može ozbiljno narušiti funkcioniranje imunološkog sustava, pa osobe s tim stanjem imaju povećanu osjetljivost na brojne patogene.

Selen je esencijalni mineral važan za brojne tjelesne procese, uključujući kognitivno funkcioniranje, zdrav imunološki sustav i plodnost kod oba spola. Doprinosi metabolizmu hormona štitnjače i sintezu DNK, te pomaže u zaštiti od oksidativnog oštećenja i upale.

Nalazi se u tkivima ljudskog organzima, najviše u koštanim mišićima. Različiti su prirodni izvori selena, a uključuju brazilski orah, morske plodove i meso. Količina selena u hrani često ovisi na njegovu koncentraciju u tlu i vodi gdje su uzgojene pojedine namirnice.Selen može pomoći u prevenciji krvožilnih oboljenja, karcinoma, problema sa štitnjačom i kognitivnog propadanja. Osim toga, neke su studije otkrile da selen može umanjiti rizik od spontanog pobačaja, zaštititi od astme, kao i biti koristan kod ljudi pozitivnih na virus HIV-a.

Selenoproteini mogu spasiti ljudsko tijelo od krvožilnih bolesti budući da sprečavaju oksidativnu modifikaciju lipida - odnosno masti - u tijelu. Ovo umanjuje upalne procese i sprečava nakupljanje trombocita. Međutim, klinički dokazi ne idu u prilog uzimanju dodataka prehrani sa selenom u navedene svrhe.

Antioksidativna aktivnost selena može pomoći u smanjenju rizika za kognitivno, odnosno mentalno propadanje tijekom starenja. Rezultati studija su miješani, pa suplementi koji sadrže selen još uvijek se ne propisuju ljudima koji su rizična skupina za razvijanje oboljenja poput Alzheimerove bolesti, iako imaju određenu ulogu u prevenciji. Ova se uloga još uvijek istražuje.

Selen igra važnu ulogu u produkciji i metabolizmu hormona štitnjače. Postoje određeni dokazi da žene s višim razinama selena imaju manje problema sa štitnjačom, ali ovo nije dokazano i za muškarce. Druge su studije dale miješane rezultate. Trenutno se provodi više studija kako bi se odlučilo mogu li dodaci prehrani sa selenom biti od pomoći zdravlju štitnjače.

Uloga koju selen odigrava u popravku i ostalim funkcijama DNK može značiti da selen može pomoći u prevenciji raka. Međutim, studije su dale mješovite rezultate.

Uključeni su svi građani stariji od 65 godina i svi zdravstveni radnici. Lazio ulazi u 2. fazu. To čini potpisom uredbe guvernera Nicole Zingarettija, kojom se utvrđuje obveza cijepljenja protiv gripe i pneumokoka za sve građane starije od 65 godina i sve zdravstveno osoblje. Obveza će stupiti na snagu 15. rujna 2020. godine, datumom kada počinje regionalna kampanja cijepljenja

POSLJEDICE U SLUČAJU NECIJEPLJENJA

Necijepljenje zdravstvenih radnika rezultirat će privremenom nemogućnošću izvršavanja zadataka. U slučaju necijepljenja osoba starijih od 65 godina bit će im zabranjen pristup centrima za starije osobe ili pristup drugim mjestima okupljanja koja ne mogu zajamčiti socijalnu distancu (udaljenost). Nadalje, postoji snažna preporuka da se provede cijepljenje protiv gripe djece u dobi između 6 mjeseci i 6 godina putem sveukupnog uključivanja pedijatra izabranog na osnovu osobne želje.

GLASOVI POLITIKE

Ovom uredbom Lazio prihvaća apel kojeg je uputila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u cilju smanjivanja zbunjujućeg faktora za COVID-19 u slučaju sličnih simptoma, komentira Zingaretti. Već u prošlu subotu, iznoseći pretpostavke odluke, Zingaretti je izjavio da će cijepljenje protiv gripe omogućiti da se brže identificira tko je zaražen virusom i mnogo pravovremenije preuzme briga o starijim osobama ne miješajući gripu s COVID-om. To je velika operacija zaštite javnog zdravlja. Podsjetimo se, također, da svake godine postoje smrtni slučajevi od komplikacija, posebno kod najosjetljivijih osoba i osoba s kroničnim bolestima, zaključuje vijećnik za zdravstvo Alessio D'Amato.

Magnezij je važan mineral koji igra ulogu u preko 300 enzimskih reakcija u ljudskom tijelu. Njegove brojne funkcije uključuju pomoć u radu mišića i živaca, reguliranje krvnog tlaka i podršku imunološkom sustavu.

Tijelo odrasle osobe u sebi sadrži oko 25 grama magnezija, od čega je otprilike polovica uskladištena u koštanom sustavu, a ostatak u mišićima, mekim tkivima i tjelesnim tekućinama. Simptomi pomanjkanja nisu uobičajeni kod zdravih ljudi, iako brojni ljudi putem prehrane ne unose dovoljne količine magnezija. Bademi, špinat i indijski orah neke su od namirnica iznimno bogatih magnezijem. Ukoliko putem prehrane osoba ne može unijeti dovoljno magnezija, postoji i mogućnost uzimanja dodataka prehrani.

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI MAGNEZIJA

Magnezij je jedan od sedam esencijalnih makrominerala. To su minerali koji su čovjeku potrebni u relativno visokim količinama - barem 100 miligrama dnevno. Mikrominerali, poput željeza i cinka, jednako su važni, ali su ljudima potrebni u manjim količinama.

Magnezij je ključan za brojne tjelesne funkcije. Unos dovoljne količine ovog minerala može pomoći u prevenciji kroničnih oboljenja ili ih liječiti - oboljenja poput dijabetesa tipa 2, bolesti krvožilnog sustava, poremećaja raspoloženja, migrena, pa i Alzheimerove bolesti.

Prehrana bogata magnezijem u istraživanjima se pokazala kao blagotvorna za umanjenje rizika za razvijanje dijabetesa tipa 2, a razlog je vjerojatno u tome što magnezij igra važnu ulogu u kontroli glukoze i metabolizam inzulina. Dodatno istraživanje iz 2015. pokazalo je da većina osoba s dijabetesom ima nizak magnezij i kako bi on mogao igrati ulogu u upravljanju ovom bolešću. Pomanjkanje magnezija može pogoršati inzulinsku rezistenciju, stanje koje se često razvija prije dijabetesa tipa 2, ali i samo to stanje može izazvati nisku razinu magnezija. Istraživači moraju prikupiti dodatne dokaze prije nego što liječnici mogu u redovnoj praksi koristiti magnezij za kontrolu glikemije kod ljudi s dijabetesom.

Iako se najviše istraživanja bavi ulogom kalcija na zdravlje kostiju, i magnezij je ključan za zdravo formiranje kostiju. Istraživanje iz 2013. povezalo je adekvatan unos magnezija s većom gustoćom kostiju, poboljšanim stvaranjem kristala u kostima i nižim rizikom za osteoporozu kod žena nakon menopauze. Magnezij može pospiješiti zdravlje kostiju i izravno i neizravno, budući da pomaže u regulaciji kalcija i razina vitamina D, koji su dva dodatna nutrijenta važna za zdravlje kostiju.

Jedno od prvih seroloških istraživanja u Sjedinjenim Državama, koje utvrđuje prisutnost antitijela na novi koronavirus, procijenilo je da je broj zaraženih u Silicijskoj dolini u Kaliforniji sigurno više od 50 puta veći od službenih podataka.

Znanstvenici sa Stanforda testirali su tijekom prvog vikenda u travnju 3300 dobrovoljaca u Santa Clari, koji su se javili putem Facebooka, i smatraju da je između 2,5 i 4,1 posto lokalnog stanovništva bilo zaraženo novim koronavirusom, što je između 50 i 85 puta više od tadašnjih službenih podataka za tu regiju.

Stopa mortaliteta manja od očekivane

Znanstvenici procjenjuju da je stvarna stopa mortaliteta od covida-19 manja od 0,2 posto, navodi se u istraživanju objavljenom na internetu u petak.

Antitijela su odgovor imunološkog sustava na infekcije. Ona mogu osigurati imunitet; na neke viruse doživotan, na neke kraći od godine dana.

Metoda korištena u tom istraživanju ima neke nedostatke, primjerice zato što su bjelkinje bile brojnije među ispitanicima, a regija ima veliku populaciju hispanskog podrijetla, pa su znanstvenici morali korigirati podatke kako bi uzorak bio reprezentativan za lokalno stanovništvo.

Preliminarni rezultati eksperimenata provedenih u američkom državnom laboratoriju pokazuju da koronavirus ne može dugo preživjeti na visokim temperaturama i u sezoni visoke vlažnosti, brzo ga uništava sunčeva svjetlost, a sve to dokazuje kako su prva kontrolirana znanstvena ispitivanja - koja dosad nisu mogla biti i dokazana - vrlo vjerojatno ipak istinita.

Sažetak ovih preliminarnih rezultata, i dalje namijenjenih "samo za službenu upotrebu", u posjedu je Yahoo Newsa, a pruža nadu da nadolazeće ljetno vrijeme može uvelike smanjiti širenje zaraze koronavirusom na sjevernoj Zemljinoj hemisferi, iako stručnjaci svejedno upozoravaju kako to ni na koji način neće potpuno ukloniti ili čak nužno smanjiti nove slučajeve zaraze virusom COVID-19.

- Rizik od prenošenja virusa s površina na otvorenome manji je na danjem svjetlu te u uvjetima veće temperature i vlažnosti. Sunčeva svjetlost brzo uništava virus - piše u sažetku studije provedene u Nacionalnom centru za bioobrambenu analitiku i protumjere, državnom laboratoriju izgrađenom nakon terorističkih napada 11. rujna s ciljem odgovora na 'biološke prijetnje'.

Laboratorij djeluje u sklopu Ministarstva domovinske sigurnosti iz kojeg u povjerljivom izvješću upozoravaju da zatvoreni prostori s niskom vlagom, kao što su kabine zrakoplova, zahtijevaju dodatnu brigu kako bi se smanjio rizik od prenošenja zaraze. Spomenuto ministarstvo odbilo je službeno odgovoriti na pitanja o rezultatima studije - kažu kako ne žele iznositi bilo kakve zaključke na temelju još neobjavljenih podataka.

- Posvećeni smo borbi protiv virusa COVID-19, a zdravlje i sigurnost američkog naroda glavni su nam prioritet. Nije nam u praksi komentirati sadržaj neslužbenog dokumenta koji je 'procurio' u javnost. Bilo bi neodgovorno nagađati, donositi zaključke ili nenamjerno pokušati utjecati na javnost na temelju dokumenta koji još nije recenziran, tj. podvrgnut strogim znanstvenim validacijskim pristupima - stoji u njihovu priopćenju.

Južna Koreja bilježi sve veći broj osoba oporavljenih od Covida-19 kod kojih se virus ponovno javlja. To predstavlja nove zabrinutosti među znanstvenicima i zdravstvenim vlastima u zemlji koja je bila među najuspješnijima u svijetu po 'izravnavanju krivulje'.

Do ovoga petka korejske zdravstvene vlasti identificirale su 163 pacijenta koji su nakon potpunog oporavka ponovno testirani pozitivni na koronavirus. Broj se više nego udvostručio u otprilike tjedan dana, u usporedbi sa 74 slučaja 9. travnja. Ti pacijenti predstavljaju za sada 2 posto od 7.829 pacijenata koliko ih je sveukupno zabilježeno u državi.

Kako bi razotkrili razloge ponovne pojave bolesti, južnokorejske zdravstvene vlasti provode čitav niz testova i pregledavaju različite scenarije.

Svjetska zdravstvena organizacija rekla je prošlog tjedna da istražuje to pitanje. Iako će potpunija analiza potrajati najmanje nekoliko tjedana, rani nalazi sugeriraju da postoji više razloga. Korejski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (KCDC) sada razmatra scenarije koji bi mogli stajati iza ovog fenomena.

Kao najvjerojatniji navode situaciju da uopće nije došlo do reinficiranja, već samo do reaktivacije preostalih čestica virusa u organizmu zaražene osobe. Ako pacijent nije razvio dovoljan imunitet ili ako mu je nakon oporavka imunosni sustav oslabio, čestice virusa koje prethodno na testiranju nisu mogle biti detektirane bi dobile svojevrstan zamah pa bi test opet bio pozitivan. Postoji i mogućnost da koronavirus ima sposobnost mirovanja prije reaktivacije.

Međunarodna grupa naučnika, sa dr Peterom Forsterom sa Univerziteta u Kembridžu na čelu, tvrdi da postoje tri glavne varijante novog koronavirusa - A, B i C, objavljeno je u časopisu Proceeding of the National Academy of Sciences (PNAS).

Do tog zaključka naučnici su došli analizom genoma koronavirusa uzetih iz uzoraka 160 pacijenata iz celog sveta u razdoblju između 24. decembra prošle godine i 4. marta ove godine.

Varijanta A genetski je najsličnija koronavirusima nađenim kod šišmiša i pangolina ili ljuskavaca.

Ta se varijanta smatra "korenom epidemije Kovida-19", ali nije bila prevladavajuća u Vuhanu, kineskoj oblasti gde se virus prvi put pojavio. Veliki broj slučajeva koronavirusa varijante A pronađen je kod pacijenata iz SAD i Australije.

U Vuhanu je kod pacijenata dominirala varijanta B koronavirusa, koji se razvio iz varijante A (mutacijom dva gena).

Varijanta B prevladava kod pacijenata u istočnoj Aziji.

Varijanta C je glavni evropski tip koji je prisutan kod ranih bolesnika iz Francuske, Italije, Švedske i Engleske.

Ta varijanta koronavirusa "kći" je varijante B i zapažena je kod pacijenata u Hongkongu, Južnoj Koreji i Singapuru, odakle se proširila do Evrope.

"Većina slučajeva iz Vuhana su B varijanta iz koje se kasnije razvila varijanta C, i proširila se na početku kroz Singapur", rekao je Forster za Dejli mejl.

Forster smatra da varijanta C nije mutirala, ali naglašava da to ipak treba uzeti s oprezom, jer se takvo razmišljanje zasniva na malom uzorku.

Među pacijentima na odjelima intenzivnog liječenja u bolnicama za liječenje koronavirusa prevladavaju pretili muškarci. Stručnjaci još nisu sigurni zašto.

Ono što se kao uzorak počelo pojavljivati u Kini, dobilo je potvrdu u bolnicama u Europi i u Sjedinjenim Državama.

"Više muškaraca nego žena ima ozbiljne probleme s koronavirusom i među njima je više pretilih nego mršavih", kazao je Derek Hill, profesor medicinske radiologije na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Dosadašnje statistike iz britanskih odjela intenzivnog liječenja potvrđuju taj fenomen: 73 pacijenata su muškarci, a 73,4 posto ih ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Usto, kod pretilih je muškaraca uočena manja vjerojatnost ozdravljenja kad zapadnu u kritično stanje.

Oko 42,4 posto pacijenata s indeksom tjelesne težine (BMI) nižim od 30 ozdravilo je i pušteno je kući, u usporedbi s 56,4 posto onih s indeksom manjim od 25.

I na odjelima intenzivne njege u francuskim bolnicama "vrlo je velik udjel pacijenata s prekomjernom tjelesnom težinom", rekao je intenzivist Matthieu Schmidt iz pariške bolnice Pitie-Salpetriere.