Imperial College London prezentirao je futurističko predavanje u kojem se profesor pojavljuje kao hologram i educira studente, prenio je BBC.

Velika Britanija je prva u Europi po privlačenju stranih studenata, ponajviše Kineza kojima educiranje na najboljim sveučilištima u svijetu garantira siguran posao po povratku u zemlju.

To londonsko sveučilište namjerava postati prvo u svijetu na kojem će edukacija putem holograma postati uobičajena praksa.

Hologrami su prvi put zaživjeli u javnosti kada su na koncertima oživljavali neke preminule glazbenike, poput Tupac Shakura, Elvisa Presleya i Michaela Jacksona. Nedavno je s koncertnom turnejom krenuo i hologram preminule pjevačice Amy Winehouse, uz blagoslov njezine obitelji.

Bolji osjećaj prisutnosti od video-konferencijske veze

Za sada, Imperial College namjerava ograničiti upotrebu hologramskih predavanja na svoju poslovnu školu, ali uskoro bi projekt trebao zaživjeti i u ostalim smjerovima edukacije.

"Alternativno bismo mogli koristiti videokonferencijski program, ali vjerujemo da hologrami daju bolji osjećaj prisutnosti predavača", rekao je za BBC David Lefevre, direktor Edtech Laba na sveučilištu.

"Predavači imaju pred sobom monitor visoke razlučivosti koji je namješten tako da mogu upirati prstom u ljude i gledati ih u oči. To omogućava međusobnu interakciju", naveo je Lefevre dodajući kako se više osoba može pojavljivati u hologramskoj projekciji u isto vrijeme.

Na prezentaciji ovoga tjedna, na konferenciji "Žene u tehnologiji", gostovale su i dvije gošće iz SAD-a putem hologramske projekcije. Međusobno su komunicirale s dvije panelistice koje su sjedile uživo na pozornici pred okupljenima.

Visoko iznad neaktivnog vulkana na ekvatoru Marsa već se neko vrijeme proteže čudan bjelkasti oblak. Na prvi se pogled čini da se radi o vulkanskom oblaku prašine, no vulkani Marsa odavno su ugasli. O čemu se onda radi?

Prve fotografije ovog zanimljivog oblaka snimila je prije više od mjesec dana letjelica Mars Express koja kruži oko Crvenog planeta. No on se u međuvremenu nije rasplinuo, nego postojano lebdi iznad golemog vulkana na Marsu, naziva Arsia Mons, piše Science Alert.

Oblak na Marsu sa Zemlje vide i astronomi amateri

Oblak mijenja svoj oblik u skladu s vremenskim prilikama te se tijekom vremena toliko izdužio da je čak postao vidljiv i astronomima amaterima koji teleskopom sa Zemlje promatraju Mars.

Na Marsu, prema svemu sudeći, zbilja ima kisika, premda ne u obliku na koji smo navikli na Zemlji, već ispod površine gdje možda čak i postoji život, piše u radu objavljenom u Nature Geoscienceu.

Znanstveni tim iz NASA-e analizirao je otkriće rovera Curiosity koji je 2016. na površini pronašao oksidirano kamenje. Ovome doprinosi i otkriće slanih podzemnih jezera koja sugeriraju da dobar stari H2O i dalje kola Crvenim planetom. Prisutnost kisika na kamenju i mogućnost postojanja kisika pod površinom znanstvenicima nalaže ideju da negdje pod ozračenom površinom zbilja postoji neka razina života.

'Pronašli smo nešto vrlo iznenađujuće: slana voda može postojati na nekoliko različitih mjesta na Marsu' rekao je Vlada Stamenković, znanstvenik iz Laboratorija za raketni pogon u intervjuu za Popular Mechanics. 'Ona omogućava aerobno disanje mikrobima i spužvama koje spadaju među najjednostavnije vrste životinja.'

Otkrića, tim rečeno, sugeriraju da bi potraga za podzemnim slanim jezerima mogla polučiti otkrićem života. 'Kisik je na Marsu važniji nego što mnogi misle - on nam omogućava da na sasvim drukčiji način gledamo na taj planet' zaključio je Stamenković.

Ovakvo stvorenje nikada nije viđeno u ovom dijelu svijeta, tvrde australijski istraživači.

U vodama Južnog okeana zabilježen je fascinantan video-snimak neobičnog morskog stvorenja za koje je kasnije utvrođeno da je riječ o Enypniastes eximia, vrsti morskog krastavca.

Ovo stvorenje koje je mnoge podsjetilo na "bezglavo pile" prvobitno je dobilo nadimak "čudovište", a primijećeno je kako pliva oko obale istočnog Antarktika, što je prvi put zabilježeno da ova vrsta obitava u ovom području.

"Snimci na kameri ostavljaju bez daha, uključujući vrste koje nikada nismo vidjeli u ovom dijelu svijeta", kazao je dr Dirk Velsford, iz programa Australijske antarktičke divizije.

Stvorenje ima oblik bureta, dok je tijelo u potpunosti transprarentno. Najviše vremena provodi na dnu okeana, koristeći svoje mrežaste peraje pomoću kojih se kreće.

Morski krastavac Enypniastes eximia prethodno je viđen samo na jednom mjestu, u Meksičkom zalivu 1984. godine.

Predsjednik Kine Si Ðinping zvanično je otvorio 55 kilometara dug most, koji povezuje Hongkong sa Makaom, kao i gradom u Džuhajem, na kopnu južne provincije Guangdong.

Izgradnja je trajala devet godina, a troškovi su iznosili oko 20 milijardi dolara.

Dio te saobraćajnice ide kroz tunel ispod mora, čime se brodovima omogućava nesmetani prolaz kroz deltu Biserne reke (Đuđjan), srce kineskog proizvodnog sektora.

Iako je mjesto Saint-Aubin u Aubeu već dugo poznato po meteoritima na svom tlu, otkrića ostvarena od ožujka do listopada 2018. oduzimaju dah. Među novim otkrivenim meteoritima je i blok-čudovište od 477 kg, najveći meteor pronađen u Francuskoj.

Skriveni jedan metar pod zemljom već 55.000 godina na eliptičnom području 1100 x 900 metara, meteoriti su, zahvaljujući znanstvenicima, konačno ugledali svjetlost dana. Ukupna težina iskopanih meteorita iznosi blizu 7 tona. Treba napomenuti da je mjesto odavno poznato po meteoritima. Već 1968. godine na istom mjestu je otkriven prvi meteorit.

Istraživanje pomoću novih još ne komercijaliziranih detektora, 3. listopada ove godine omogućila su pronalazak i iskopavanje najvećeg od 123 meteorita težine 477 kg.

Željezo, nikal, kobalt i fosfor, tvore ovaj čudesni meteorit. Kemijskom analizom Emmanuela Dransarta, 88% meteorita čini željezo, a ostalih 11,8% nikal, kobalt i fosfor. Radi se o interesantnom otkriću zbog kojeg će jedan dio meteorita biti prebačen u Prirodno-povijesni nacionalni muzej, koji već posjeduje najveću i najljepšu kolekciju meteorita na svijetu.

Znanstvenici računalnih i neuralnih znanosti, psihologije i strojnog učenja na Sveučilištu u Washingtonu i njihovi kolege sa Sveučilišta Carnegie Melon, razvili su višestruko mozak-na-mozak sučelje pod nazivom BrainNet, koje omogućuje direktnu suradnju između više ljudskih mozgova istovremeno.

Njihova mreža mozgova omogućuje istovremeno igranje specijalne inačice Tetrisa trojici ljudi.

Mreža se temelji na kombiniranju EEG-a kojima se snimaju električne aktivnosti mozga i transkranijalnoj magnetskoj stimulaciji (TMS) koja šalje informacije. Samo jedna osoba može slati i primati podatke putem bidirekcijskog linka, dok ih druge dvije mogu samo slati. Kada primatelj svjesno procesira dva inputa od pošiljatelja, koristi mozak-računalo sučelje koje se temelji na EEG-u kako bi sproveo akciju.

Koristeći posebne instrumente, znanstvenici su na Antarktici snimili jezivu melodiju koja bi nekome mogla poslužiti kao savršena glazbena pratnja za plašenje ljudi u Noći vještica.

Ovu bizarnu melodiju snimili su na ogromnoj Rossovoj ledenoj ploči, navodi se u studiji Američkog geofizičkog instituta, a radi se zapravo o vjetru koji puše preko ledenih dina i izaziva vibriranje leda.

Znanstvenici su prije četiri godine zakopali 34 iznimno osjetljiva seizmička senzora ispod ledene površine Rossove ledene ploče kako bi pratili njene vibracije. Senzorima su htjeli analizirati strukturu i pokrete ploče, a podaci su im pokazali i da su jaki vjetrovi izazvali vibracije.

Te su vibracije gotovo stalna zvučna kulisa Antarktike, a znanstvenici kažu kako bi to potencijalno moglo pomoći znanstvenicima u praćenju promjena na velikoj ledenoj površini. Dok se taj zvuk zbog iznimno niske frekvencije ne može čuti, promjene na koje utječe vrijeme mogle bi znanstvenicima biti znak da se negdje pojavila pukotina ili da se led otopio.

- Ledena ploča pokazuje nam da možemo pratiti iznimno osjetljive detalje koji se tiču nje - rekao je glavni autor studije Julien Chaput, geofizičar sa Sveučilišta Kolorado. Dodaje kako u rukama sada imaju alat za praćenje okoliša.

Mada šetnja po mjesečini može biti romantična, sama svjetlost Mjeseca ponekad nije dovoljna da nam po noći na zadovoljavajući način osvijetli ulice; pogotovo ako Mjesec nije pun ili se nalazi ispod horizonta.

Kineski znanstvenici su stoga došli na ideju lansiranja umjetnog mjeseca. Koliko god to zvučalo nevjerojatno, ne radi se o šali, a ideju je prošlog tjedna javnosti predstavio Wu Chunfeng, direktor instituta Aerospace Science and Technology Microelectronics System Research Institute, piše Business Insider.

Wu Chunfeng smatra kako bi se projekt stvaranja ''drugog mjeseca'' mogao realizirati već 2020. godine.

Osam puta sjajniji od pravog Mjeseca

Umjetni mjesec ili, preciznije rečeno, rasvjetni satelit služio bi gradu Chengduu umjesto ulične rasvjete. Prema Chunfengu, svjetlo koje će proizvoditi taj satelit trebalo bi biti osam puta sjajnije od pravog Mjeseca. Stručnjaci će moći upravljati satelitom i prilagođavati njegov sjaj potrebama građana. Satelit bi trebao osvjetljavati područje veličine oko 80 četvornih kilometara.

Wu Chunfeng napominje da funkcija umjetnog mjeseca nije zamijeniti pravi Mjesec nego ''upotpuniti njegovu svjetlost''. Stanovnici tog područja efekt sjaja umjetnog satelita percipirat će kao razinu osvjetljenja prilikom sumraka.

Utjecaj na životinjski svijet

Nakon što se u kineskim medijima iskazala zabrinutost zbog toga kako će takva vrsta osvjetljenja utjecati na divlje životinje osvijetljenog područja, direktor instituta za optiku na Harbin Institute of Technology, Kang Weimin, javnosti je objasnio kako će umjetna svjetlost biti jednaka onoj pri sumraku i da ni na koji način neće naškoditi biološkom sustavu.

Znanstvenici već neko vrijeme proučavaju kako se ponašaju razne životinje tijekom pomrčine Sunca. Tako se otkrilo da se tijekom tog spektakla ptice često vraćaju u svoja gnijezda, neke vrste paukova skidaju svoje mreže, čimpanze se okupljaju u grupe i promatraju taj prirodni fenomen, a krave, recimo, nastavljaju s ispašom.

No, do sada nismo imali puno informacija o tome kako na pomrčinu reagiraju pčele. Iz tog su razloga znanstvenici sa Sveučilišta University of Missouri odlučili iskoristiti pomrčinu Sunca u SAD-u 2017. godine i pratiti ponašanje pčela, piše Science Alert.

Više od 400 znanstvenika, građana i učenika postavilo je 16 akustičkih stanica na području Oregona, Idaha i Missourija, gdje se zbivala pomrčina. Pomoću tih stanica, koje su se sastojale od malih USB mikrofona, pratili su i bilježili promjene u zujanju pčela. Prikupljene podatke kasnije su poslali na analizu u laboratorij sveučilišta.

"Pretpostavljali smo da će se aktivnost pčela početi smanjivati s jačanjem pomrčine i potpuno prestati kada pomrčina bude potpuna", rekla je biologinja Candace Galen.

"No, nismo očekivali da će promjena biti tako nagla. Pčele su normalno letjele tijekom razvoja pomrčine, no onda su odjednom, kada je pomrčina bila potpuna, sasvim prestale letjeti", objasnila je. Na svih 16 lokacija zabilježeno je samo jedno jedino osamljeno zujanje pčele tijekom potpune pomrčine.

Također, netom prije i poslije potpune prekrivenosti Sunca, let pčela trajao je duže i sporije nego prije početka pomrčine. Stručnjaci vjeruju da je to zato što su pčele zamijenile pomrčinu za sumrak te su se počele ponašati kao i inače pri kraju dana; kada se laganim letom vraćaju u košnice.

"Istraživanje nam je odgovorilo na pitanje hoće li pčele drugačije reagirati na slabo svjetlo ili tamu u različitim okolnostima ili će reakcija biti ista neovisno o tome lete li npr. pod otvorenim nebom ili ne", rekla je Galen.

"Sada znamo da potpuna tama potiče kod pčela uvijek isto ponašanje, bez obzira na vrijeme ili kontekst", dodala je.