NASA-ina bespilotna letjelica InSight u ponedjeljak je oko 20:50 sati sigurno sletjela na Mars kako bi započela svoju dvogodišnju misiju kao prvi ljudski objekt dizajniran da istraži duboku unutrašnjost tog planeta. InSight je poslala i prvu fotografiju, što je izazvalo oduševljenje među znanstvenicima u kontroli misije u Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni.

'Ovdje je tiha ljepota. Veselim se istraživanju svog novog doma', piše uz fotografiju koju je na Twitteru objavila NASA.

Među tim znanstvenicima je bio i Splićanin dr. Davor Mance s prestižnog ETH u Zurichu.

Inženjeri u laboratoriju JPL u blizini Los Angelesa objavili su da uspješno slijetanje potvrđuju signali poslani Zemlji s jednog od dva minijaturna satelita koji su lansirani uz InSight i koji su letjeli pored Marsa na koji je letjelica stigla oko 21 sat po hrvatskom vremenu.

- Sve faze slijetanja letjelice uspješno su izvršene i iskomunicirane putem minijaturnih satelita Marco. Zar to nije fantastično? I na kraju i prva slika Marsa sa samo jednim većim kamenom, nevjerojatno - rekao nam je ushićeno Davor Mance odmah nakon uspješnog slijetanja landera InSight na mjesto Elysium Planitia u blizini Marsova ekvatora.

Oko 800 milijuna dolara vrijedna misija InSight lansirana je 5. svibnja ove godine, a do svoga je odredišta prošla preko 400 milijuna kilometara . InSight (Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport) prvi je robotski lander koji će proučavati duboku unutrašnjost tog planeta. U njegovu razvoju osim NASA-e, važnu ulogu imali su francuski, njemački, britanski te švicarski znanstvenici s ETH u Zurichu. Sonda InSight podsjeća na Mjesečev lander iz misije Apollo, a ima tri noge koje drže tijelo sonde.

Dvije djevojčice blizankinje su rođene u Kini nakon što su im geni bili promijenjeni da se odupru virusu HIV-a, u prvom ekperimentu takve vrste, tvrde kineski genetičari

Napredak alata za uređivanje genoma tijekom ovog desetljeća transformirao je proces krojenja ljudskih gena iz takoreći znanstvene fantastike u praktičnu primjenu.

U 2015. godini, kineski istraživači su izvijestili o prvom uspješnom uređivanju ljudskog embrija. Dok su oprezni građani protiv svakog eksperimentiranja na ovom području sve dok tehnologija nije zrela i čovječanstvo ne riješi etička pitanja u svezi genetske manipulacije gena ljudi, kineski znanstvenici su možda već proveli istraživanje koje je imalo za rezultat dvije djevojčice sa manipuliranim genomima.

Znanstvnenik He Jiankui iz grada Shenzhenja kaže da bi bebe trebale biti otporne na virus HIV-a nakon što su isključili određeni gen.

Rad je objavljen u kineskim medicinskim dokumentima objavljenim na internetu. On je potvrdio da je poslao straživanje Associated Pressu uoči međunarodne genetike konferenciji u Hong Kongu ovaj tjedan.

Rekao je kako su njegovi pionirski napori trebali "zapaliti" zanimanje kod drugih istraživača.

"Osjećam veliku odgovornost da nije sve u tome tko će biti prvi, već da i napravimo primjer ostalima. Društvo će odlučiti što će sljedeće učiniti" - rekao je novinarima AP-a.

Znanstvenik tvrdi da, iako oni koji su uključeni u istraživanje nisu etični, oni su "autoriteti u onome što je ispravno i što je pogrešno" u ovom slučaju, jer se tu radi o njihovim životima.

Alat kojim se mijenjaju geni naziva CRISPR-cas9 i omogućuje relativno jednostavnu i jeftinu izmjenu gena.

Istraživači sa Sveučilišta Uppsala pronašli su fosil do sada nepoznatog gmaza velikog poput slona, objavivši rezultate za znanstveni časopis Science, piše The Local.

Kako piše Independent, gmaz Lisowicia bojani nazvan je prema poljskom selu Lisowice u blizini kojega su pronađeni ostaci i njemačkom anatomu Ludwigu Heinrichu Bojanusu. Živio je prije više od 200 milijuna godina i pripadao je vrsti biljojeda sinapsida (gmazovi slični sisavcima), poznatoj kao dicinodont, predaku današnjih sisavaca.

Raspršivanje kemikalija u visokim slojevima stratosfere koje mogu 'prigušiti' Sunčevo zračenje kao način usporavanja globalnog zagrjiavanja bilo bi "upečatljivo jeftino" uz cijenu od oko 2,25 milijarda dolara godišnje tijekom 15-godišnjeg razdoblja, prema studiji američkih znanstvenika.

Neki znanstvenici kažu da bi geo-inženjerska tehnika poznata kao stratosferna aerosolna injekcija (SAI) mogla ograničiti rastuće temperature koje su uzrok klimatskih promjena.

Za sada nedokazane učinkovitosti i hipotetska, metoda bi uključivala korištenje velikih crijeva, topova i posebno dizajniranih zrakoplova za raspršivanje velikih količina čestica sulfata u gornje slojeve atmosfere koje bi djelovale kao reflektirajuća barijera protiv Sunčeva svjetla.

Početni troškovi operacije koja bi mogla početi za 15 godina bili bi 3,5 milijarda dolara, pišu znanstvenici sa sveučililšta Harvard u izvješću objavljenom u časopisu Environmental Research Letters dodajući da bi prosječni godišnji troškovi bili oko 2,25 milijarda dolara tijekom 15 godina.

Odbacujući druge metode zbog troškova i izvedivosti znanstvenici misle da se može proizvesti posebna letjelica koja bi letjela na visini od 20 kilometara i prenosila 25 tona tereta.

Nakon savjetovanja s nekoliko svemirskih i inženjerskih tvrtki znanstvenici su razvili dizajn koji bi mogao odgovarati i mogao biti spreman za početak operacije za 15 godina s ciljem da se prepolovi trend globalnog zagrijavanja.

Znanstvenici ističu da se u ovom trenutku radi o hipotetskom scenariju.

"Ne donosimo nikakve sudove o poželjnosti postupka. Jednostavno pokazujemo da bi hipotetski program mogao započeti za 15 godina, istodobno vrlo neizvjestan i ambiciozan, i da bi bio itekako tehnički moguć s inženjerskog stajališta. Bio bi i upečatljivo jeftin", navodi se u izvješću.

Postoje rizici vezani uz takve netestirane tehnologije.

Znanstvenici upozoravaju da bi SAI mogao rezultirati negativnim posljedicama poput izazivanja suša ili ekstremnog vremena u drugim dijelovima svijeta, mogao bi naštetiti usjevima kao i izazvati javno zdravstvene probleme i probleme upravljanja.

Metoda ne daje rješenje za rast emisije ugljičnog dioksida, glavnog stakleničkog plina koji je odgovoran za globalno zagrijavanje.

Grupa Ruselectronics, koja je dio državne korporacije Rostek, razvila je mobilni superračunar kapaciteta 2,2 petaflopsa koji može otkriti aplikacije u odbrambenoj i svemirskoj industriji.

"Dimenzije 1,9 × 1,35 × 1 m omogućuju postizanje rekordnog kapaciteta od 2,2 petaflopsa za računare takvih dimenzija i zapremine podataka do 2,2 petabajta", navodi se u saopćenju Rosteka, prenosi TASS.

Kako se navodi, među potencijalnim korisnicima novog proizvoda jesu organizacije u odbrambenom sektoru i svemirskoj industriji, tehnološkim parkovima, istraživačkim i obrazovnim institutima, prenosi Tanjug.

Višestruka primjena

Superračunar ima sistem tečnog hlađenja s gotovo bešumnim režimom rada, kao i zaštitu od prašine i vlažnosti, a otporan je i na vatru, navodi se u saopćenju.

Nova vrsta računara koristi 40 posto manje električne energije od drugih.

Izvršni direktor Rosteka Oleg Jevtušenko istakao je da se računar može koristiti u svemiru za "automatsku identifikaciju objekata na satelitskim snimcima, modeliranje svemirskih letjelica i procjenu stanja njihovih brodskih sistema".

Računari se mogu koristiti i za računanje u robotici, umjetnoj inteligenciji, obradi velikog broja podataka i sličnim procesima.

Stara zvijezda unutar Mliječne staze potaknula je istraživanje neba nakon što su zbunjeni astronomi primijetili kao da nešto blokira pogled na nju. Kako piše RT, moguće je nekoliko objašnjenja ovog fenomena, od vanzemaljske megagrađevine do svemirske prašine.

Neobično treperenje zvijezde VVV-WIT-07 zbunjuje znanstvenike od kada ga je otkrio tim astronoma 2012. godine. Istraživači su promatrali zvijezdu putem teleskopa VISTA u Čileu primijetivši da zatamnjuje tijekom 11 dana, nakon čega je gotovo nestala tijekom sljedećih mjeseci.

Prvi koji je primijetio tu zvijezdu bio je Roberto Saito sa Saveznog sveučilišta u Santa Catarini. Otkriće je njegov tim znanstvenika nedavno objavio u znanstvenom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Misteriozno zatamnjenje

Misteriozno prigušivanje svjetla zvijezde sugerira da bi ga mogao blokirati neki objekt, no astronomi su zbunjenim tajanstvenim fenomenom budući da ne znaju kako objasniti uzrok prividne pomrčine.

"Mora biti više od milijun kilometara široko i jako gusto da bi moglo blokirati toliko zvjezdanog svjetla", rekao je za Scientific American astrofizičar Eric Mamajek. On je otkrio zloglasnu zvijezdu J1407 za koju se vjeruje da je zamračena objektom veličine planeta s prstenovima većim 200 puta od Saturnovih.

Usporedbe tri zvijezde

Saitovo istraživanje povlači usporedbe između VVV-WIT-07, J1407, kao i Tobbijeve zvijezde.

Tobbijeva zvijezda ili KIC 8462852 već je dugo inspiracija za različite teorije prema kojima je zatamnjena vanzemaljskom megagrađevinom koja kruži oko nje. U ožujku prikupljeni su novi podaci o zvijezdi koji sugeriraju da bi uzrok mogla biti prašina, budući da su različite boje blokirane različitim intenzitetima.

I dok je efekt treperanja uočen na zvijezdi VVV-WIT-07 mogao biti uzrokovan nekom vrstom nakupine svemirske prašine, još uvijek ništa nije isključeno. Astronomi će nastaviti s promatranjem tog nebeskog objekta u nadi da će prikupiti više informacija o njemu i misterioznom objektu koji blokira njegovo svjetlo, zaključuje RT.

Međunarodni istraživački tim pronašao je veliki izvor geotermalnog zračenja ispod lednika na istočnom Antarktiku, što može biti uzrok njihovog topljenja, saopšteno je na portalu "Sajens alert".

Za proučavanje leda, stručnjaci su koristili specijalnu letelicu sa radarom uz pomoć koje su uspeli da identifikuju procese koji se dešavaju ispod leda na dubini od tri kilometra.

Prema rezultatima analize, led u tom području istočnog Antarktika topi se odozdo prema gore, a voda koja se stvara pri otapanju odlazi u jezera ispod lednika.

Prema rečima istraživača Toma Džordana iz Antarktičke službe Velike Britanije, proces topljenja lednika mogao bi da traje hiljade ili milione godina, ali to ne utiče na promene ledenog pokrivača.

Međutim, on je naglasio da bi u budućnosti višak vode na dnu ledenog pokrivača mogao učiniti taj region osetljivijim na spoljne faktore, poput klimatskih promena.

Naučnici su došli do zaključka da je dodatni uzrok topljenja lednika njihovo izlaganje radioaktivnim stenama i vrućoj vodi koja izvire iz Zemljine kore.

Podsetimo, ranije je međunarodni tim geofizičara otkrio tragove drevnih kontinenata ispod lednika na Antarktiku. Istraživači su utvrdili da su neke oblasti istočnog Antarktika povezane sa starim kontinentom Gondvanom, koji je obuhvatao Afriku, Indiju, Australiju i Južnu Ameriku.

Dvojne zvezde u sistemu udaljenom 8.000 svetlosnih godina od Zemlje, odmah pored sazvežđa Škorpija, na ivici su binarne supernove, koja bi mogla da proizvede prvu eksploziju gama zraka na Mlečnom putu.

Australijski naučnici na Univerzitetu u Sidneju otkrili su par retkih, starih i nestabilnih zvezda na ivici supernove. Kada se to desi, utvrdili su da postoje dobre šanse da proizvedu nešto još neobičnije i ređe - eksploziju gama zraka.

Koliko su ti događaji nasilni i haotični najbolje ilustruje činjenica kolika se energija oslobađa - eksplozija gama zraka daje više energije u deset sekundi nego što naše Sunce oslobodi u deset milijardi godina.

Gamazračne eksplozije su jedni od najsilnijih događaja u svemiru. Sistem sa pomenutim dvojnim zvezdama nazvan je Apep, po egipatskom bogu haosa.

"Ovo je prvi takav sistem otkriven u našoj galaksiji. Nismo ni pretpostavljali da bismo tako nešto mogli da pronađemo u našem dvorištu", rekao je astronom Džozef Kalingam sa holandskog Instituta za radio-astronomiju.

Dve zvezde u pomenutom sistemu poznate su kao zvezde Vulf-Rajet. One su izuzetno vruće, svetle i stare i obično imaju 25 puta veću masu od Sunca.

Pomenuti par u sistemu Apep gubi masu izuzetnom brzinom, hrleći prema svom kraju. Zato što ova faza supermasivnih zvezda ne traje dugo, zvezde Vulf-Rajet su prilično retke, pošto znamo za tek stotinak u čitavom Mlečnom putu, koji ima procenjenih 100 milijardi zvezda.

Zbog toga je sistem sa dvojnim zvezdama tipa Vulf-Rajet izuzetno otkriće.

Međunarodni tim naučnika i astronoma otkrio je gotovo identičnog blizanca našeg Sunca, a ovo otkriće je obećavajući korak naprijed ka pronalasku novog naseljivog svijeta.

Procjenjuje se da je 85 posto svih zvijezda predstavljaju binarne parove, možda čak i "trojke" ili "četvorke", jer se zvijezde formiraju u "zvjezdanim mrestilištima" koja su zapravo oblaci gasova i prašine, a koji često formiraju hiljade zvijezda.

via GIPHY
Uzimajući to u obzir, korištenjem najmodernijih tehnika i posljednjih astrometričkih podataka iz svemirskog opservatorija GAIA Evropske svemirske agencije (ESA), naučnici s Instituta za astrofiziku, nauku i svemir (IA) u Portugalu vjeruju da su pronašli gotovo identičnu zvijezdu našem Suncu koja je udaljena oko 184 svjetlosne godine.

"S obzirom na to da nema mnogo informacija o prošlosti Sunca, proučavanje ovih zvijezda može pomoći da razumijemo gdje u galaksiji i pod kojim uslovima je nastalo Sunce", rekao je astronom Vardan Adibekyan iz IA .

U severoistočnom Brazilu otkrivena je ogromna mreža termitnjaka, koja pokriva površinu veličine Velike Britanije.

Kako se navodi u istraživanju objavljenom u listu Karent bajolodži (Current Biology), mreža pravilno raspoređenih termitnjaka datira od pre 4.000 godina i prekriva površinu od 230.000 kilometara kvadratnih u pretežno neistraženom regionu severoistočnog Brazila.

Termitnjaci, visoki dva i po metra i prečnika devet metara, građeni su i nadograđivani hiljadama godina. Za njihovo stvaranje odgovorni su termiti vrste Syntermes dirus, čiji vojnici spadaju u neke od najvećih termita na svetu, a lokalna amazonska plemena ih često koriste kao hranu.