Znanost i tehnologijaS


Bizarro Earth

Mjesec nije jedini satelit oko Zemlje, otkriven novi

Mjesec nije jedini satelit oko Zemlje, otkriven novi
© NASA Jet Propulson Laboratorij / YouTube

Iako najveći broj ljudi na planetu zasigurno živi u uvjerenju kako Zemlja ima tek jedan prirodni satelit, nedavno je otkriven još jedan suputnik naše plave ljepotice.


Riječ je o asteroidu 2016 H03, kojeg su 27. travnja ove godine otkrili znanstvenici pri University of Hawaii, a pomoću Pan-STARRS 1 sustava za promatranje asteroida koji bi mogli zaprijetiti Zemlji.

Riječ je o relativno malom tijelu veličine od 30 do 100 metara, koje se u svom nepravilnom ophodu oko Zemlje može naći na udaljenosti od 38 do 100 puta većoj od one između Zemlje i Mjeseca.

Smatra se kako je ovaj kvazi-satelit Zemljina gravitacija uhvatila prije stotinjak godina, te bi u njenom zagrljaju trebao ostati još stoljećima.

Štoviše, ovo nije jedini Zemljin kvazi-satelit, no svakako je najupečatljiviji. Podsjetimo, oko Zemlje kruži još nekoliko sličnih objekata, kao što je primjerice 2003 YN107, na puno nestabilnijim orbitama, nego što je ona 2016 H03.

Ako želite vidjeti kako izgleda orbita navedenog, svakako pogledajte odličan NASA-in video u nastavku.

Komentar: Od 72 novootkrivenih objekata u blizini Zemlje njih 8 bi mogli biti prijetnja, kaže NASA


Bulb

Naučnici daju novo značenje terminu "ptičiji mozak"

Naučnici daju novo značenje terminu

Mada ptice imaju manje mozgove, po gustoći neurona su na nivou primata.


Svi naučnici koji već duže vrijeme proučavaju ponašanje ptica, prilično su oduševljeni njihovim kompleksnim bihevioralnim sposobnostima, na koje ne utiče činjenica da su im mozgovi prilično mali.

Najbolji primjer njihove pameti dolazi iz porodice Corvidae koja uključuju vrane i gavrane, jer te ptice koriste alate, rješavaju probleme, te se čak prepoznaju u ogledalu, a sve to usprkos činjenici da je mozak gavrana težak samo 15 grama, dok mozak čimpanze na primjer teži u prosjeku oko 420 grama.

U novoj studiji koju je proveo međunarodni tim naučnika iz Češke, Austrije i Brazila, objavljenoj u publikaciji Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) možda se nalazi odgovor na pitanje o nesrazmjeru inteligencije i veličine mozgova kod ptica.

Naime, naučnici su proučavanjem 28 vrsta otkrili da su svi mozgovi ptica vrlo gusti po neuronima, čak dvostruko više nego mozgovi sisara iste veličine.
Pored toga, otkriveno je da velike papige i vrane posjeduju posebno veliku gustoću neurona u prednjem dijelu mozga. Prema opšte prihvaćenoj hipotezi, što se u mozgu nalazi više neurona, to su veće njihove kognitivne sposobnosti.

Ukoliko je to tačno, ovo bi značilo da ove dvije grupe ptica imaju znatno veće kognitivne sposobnosti po jedinici mase nego sisari.

Ova otkrića doprinose teoriji koja kaže da uprkos razlikama u strukturi mozgova različitih životinjskih vrsta, sama veličina nije presudna, pa čak ni struktura, da bi mozak bio napredniji, već je glavna stvar u njegovom "sadržaju".

Naučnici u svom radu naglašavaju da je potrebno provesti nova istraživanja koja bi direktno ukazala na vezu između gustoće neurona i kognitivnih sposobnosti, a pored toga namjeravaju provesti testove na znatno više ptičjih vrsta.

Magnify

Fizičari otkrili drugi sloj informacija sakriven u našoj DNK

Fizičari otkrili drugi sloj informacija sakriven u našoj DNK

Grupa naučnika iz Holandije je otkrila da postoji skriveni sloj informacija u našoj DNK.


Mnogi veruju da DNK krije sve informacije koje bi mogle da nam pomognu da utvrdimo svoje poreklo, smisao i svrhu u univerzumu, te je upravo proučavanje DNK nešto čime se naučnici naveliko bave proteklih godina.

Ne tako davno naučnici su osmislili programski jezik koji može bukvalno da izmeni DNK i ćelijsku aktivnost. Drugim rečima, bioinženjeri mogu da napišu drugi kod unutar DNK bakterija i da izmene njenu funkciju.

Naučnici su do sada bili svesni da postoji velik broj kodova unutar naše DNK koje ne mogu da razumeju. Određeni delovi DNK uopšte ne odgovaraju poznatim biološkim funkcijama i ostaju jedna od najvećih misterija. Međutim, to što ne odgovaraju nijednoj funkciji ne znači da su beskorisni.

Ti delovi bi mogli da imaju veze sa nekim nefizičkim fenomenom ili bi mogli da budu poruka od našeg tvorca kao što su mnogi govorili u prošlosti. Možda je potrebno da detaljnije proučimo ljudsko telo i ljudsku DNK kako bismo shvatili šta to ona krije.

Sada je grupa naučnika iz Holandije po prvi put putem simulacija dokazala da postoje skrivene informacije u DNK koje kontrolišu evoluciju.

To znači da mi ne zavisimo samo od informacija koje bivaju kodirane već i od načina na koji DNK kontroliše gene koji se izražavaju.

Telescope

Život na Zemlji spoljnog porijekla: Znanstvenici otkrili prvi hiralni molekul, detektovan u solarnom oblaku Strijelca B2

Život na Zemlji spoljnog porijekla: Znanstvenici otkrili prvi hiralni molekul, detektovan u solarnom oblaku Strijelca B2
© ESO/APEX & MSX/IPAC/NASASolarni oblak Strijelca B2 gdje su otkriveni kiralni molekuli
Naučnici su za korak bliže pružanju definitivnog dokaza da je život na Zemlji spoljnog porekla, nakon što je u dubokom svemiru otkriven složen životodavni molekul. Takozvani hiralni molekul detektovan je u oblaku gasa koji je 390 miliona godina udaljen od središta Mlečnog puta.

Američka Nacionalna svemirska fondacija je uz pomoć Grin Benk teleskopa detektovala ovaj molekul propilen-oksida u solarnom oblaku Sagitarius B2.


Galaxy

U galaksiji, udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina, detektiran kisik

U galaksiji udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina detektiran kisik
© NAOJUmjetnički koncept antičke galaksije SXDF-NB1006-2, koja je udaljena od Zemlje 13,1 milijardi svjetlosnih godina. Zelena boja označava kisik u galaksiji po podacima ALMA opservatorija, a ljubičasta označava vodik koji je otkrio Subaru teleskop
Tim znanstvenika potvrdio je postojanje kisika u galaksiji udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina. To je ujedno najudaljenije mjesto u svemiru gdje je kisik detektiran. Otkriće sugerira da bi to mogao biti prvi kisik u ranoj fazi razvoja svemira. Japanski znanstvenici analizirali su podatke sa Atacama Large Milimeter/submilimeter Array (ALMA) opservatorija, a istraživanje objavili u prestižnom znanstvenom časopisu Science.

Prije samo 4 godine otkrili su galaksiju SXDF-NB1006-2 i nastojali istražiti od čega se sastoji. Nisu se nadali da će tamo naići na kisik. Eurekalert Gizmodo
U galaksiji udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina detektiran kisik
© NAOJDrevna galaksija SXDF-NB1006-2

Fish

Znanstvenici otkrili tri nove vrste riba kod Havaja

Znanstvenici otkrili tri nove vrste riba kod Havaja

Naučnici na Havajima otkrili su tri do sada nepoznate vrste riba tokom ekspedicije u zaštićenim vodama morskog rezervata Papahanaumokuakea,
saopštila je američka Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA).
Znanstvenici otkrili tri nove vrste riba kod Havaja

Info

Neuroni ogledala u ljudskom mozgu doprinose boljem međusobnom razumijevanju

Neuroni ogledala u ljudskom mozgu doprinose boljem međusobnom razumijevanju
Zašto plačemo dok gledamo tužan film? Zašto se iskreno radujemo sreći prijatelja ili saosećamo sa nepoznatim ljudima? Šta nam omogućava da se postavimo na mesto drugog? Odgovori na ova pitanja povezani su sa grupom moždanih ćelija koje stručno zovu: neuroni ogledala.

Neuroni ogledala otkriveni su pre više od šezdeset godina. Istina, naučnici tada još nisu otkrili njihovu „sposobnost ogledala". Pronašao ih je Vernon Mauntkasl, neurolog sa Džon Hopkins univerziteta. Otkriveni su u frontalnom režnju mozga majmuna, a njihova aktivnost se pojačavala kada je životinja obavljala različite pokrete. Tako su te ćelije tada okarakterisane kao motorni neuroni.

Tek 1990. godine, u pokušaju da se razviju metode za oporavak motornih funkcija kod ljudi nakon povrede mozga, italijanski naučnici, predvođeni neurologom Đakomom Ricolatijem, otkrili su zanimljiv fenomen proučavajući majmune. Tokom eksperimenta je uočeno da se u mozgu aktiviraju određeni neuroni kada majmun približi hranu ustima. Međutim, ista pojava ponovila se i u situaciji kada je majmun samo posmatrao drugog majmuna ili čoveka kako približava hranu ustima. Tako je otkriveno da se jedna grupa moždanih ćelija aktivira samo posmatranjem akcije, i to na isti način kao i kada organizam sam sprovodi tu aktivnost.

Otkriće neurona ogledala šokiralo je naučnike. Postavilo se pitanje da li takvi neuroni postoje i u ljudskom mozgu. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji otkriveno je da ovi neuroni nisu grupisani samo na jednom mestu nego da postoji čitava mreža koja se aktivira u različitim delovima mozga. Kod ljudi, neuroni ogledala još su složeniji, fleksibilniji i razvijeniji. Naučnici smatraju da oni doprinose boljem međusobnom razumevanju, učenju govora, učenju putem imitacije, razvoju socijalnih veština, empatijskih sposobnosti.

Blue Planet

Podržana teorija relativnosti: Po drugi put detektovani gravitacioni talasi

Podržana teorija relativnosti: Po drugi put detektovani gravitacioni talasi
© SXS Projekt / Reuters
Vest o detektovanju gravitacionih talasa, koja je 11. februara odjeknula naučnim svetom, danas je potvrđena!

Čuveni fizičar i teoretičar struna Brajan Grin danas je saopštio da su naučnici ponovo detektovali gravitacione talase.

- Udarna vest: LIGO tem je upravo saopštio da su drugi put detektovani gravitacioni talasi. Ovog puta izvor su bile dve crne rupe koje se sudaraju, sa masama 14 i osam puta većim od mase našeg Sunca, na udaljenosti od 1,4 milijardi svetlosnih godina od nas. Ovo drugo otkriće znači da je era astronomije gravitacionih talasa počela. Čestitke LIGO timu i njihovom italijanskom delu, VIRGO timu - napisao je Brajan Grin.


Sun

Na udaljenosti od 3700 svjetlosnih godina otkrivena planeta veličine Jupitera koja kruži oko 2 sunca

Na udaljenosti od 3700 svjetlosnih godina otkrivena planeta veličine Jupitera koja kruži oko 2 sunca
© NASA Twitter

Američki astronomi su saopštili da su otkrili najveću planetu izvan Sunčevog sistema koja "kruži oko dva sunca".


Novootkrivena planeta veličine kao Jupiter, udaljena je od Zemlje 3.700 svetlosnih godina.

Planetu je otkrio tim koji su predvodili Američka svemirska agencija (NASA) i Univerzitet u San Dijegu, koristeći teleskop Kepler koji traga za planetama izvan našeg Sunčevog sistema.

Otkriće je saopšteno u ponedeljak na sastanku Američkog astronomskog društva u San Dijegu.

Planeta se nalazi u zoni pogodnoj za život, odnosno tamo gde voda, ključna za postojanje života kakvog mi poznajemo, može biti tečna. Naučnici su, međutim, ocenili da nije verovatno da može da podržava život jer je toliko velika, pošto velika planeta obično znači veliku masu i snažnu gravitaciju.

Display

Misterij, kako se pljosnati crvi regeneriraju samostalno, riješila vještačka inteligencija

Misterij kako se pljosnati crvi regeneriraju samostalno riješila vještačka inteligencija
© UOM

Jedna od najvećih misterija biologije - kako se presečeni pljosnati crvi regenerišu u nove organizme - rešena je od strane kompjutera bez ljudske pomoći.
To je prvi put u istorijida je veštačka inteligencija samostalno postavila novu naučnu teoriju.

Naučnici sa Univerziteta u Merilendu programirali su kompjuter da nasumično predviđa kako će geni crva formirati mreže sposobne za regeneraciju, pre nego što da procenu predviđanja kroz simulaciju.

Nakon tri dana predviđanja, simuliranja i procenjivanja, kompjuter je postavio osnovnu genetsku mrežu koja objašnjava kako dolazi do regeneracije.

Studiju Danijela Loboa i Majkla Levinaobjavio je naučni magazin PLOS.

"To nije smao statistika i računanje. Smišljanje modela koji objašnjavaju prirodu jeste najkreativnija stvar u naučnom radu. To je srce i duša naučne delatnosti. Niko od nas ne bi uspeo da dođe do ovog rezultata, mi smo kao polje neuspešno to pokušavali više od veka", rekao je Levin za Popular Mekaniks.

Iako je kompjuteru trebalo samo tri dana da postavi teoriju, naučnici su više od dve godine razvijali program.

"Ovaj problem i naš pristup su univerzalni. Mogu biti korišćeni na svemu gde postoje funkcionalne baze podataka, iako je mehanizam zasnovan na njima gotovo nedokučiv", objašnjava Levin.

Lobo i Levin veruju da će rezultati omogućiti volje razumevanje metastaze koja omogućava raku da se proširi kroz telo.