Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Misteriozno sjajan bljesak je mlaz crne rupe usmjeren ravno prema Zemlji, kažu astronomi


Index
Čet, 01 Pro 2022 08:41 UTC
bljesak zemlja
© SWNSMlaz je poslao bljesak koji je stigao do nas na Zemlji
Tragična smrt zvijezde koja je zalutala preblizu supermasivne crne rupe te pritom bila rastrgana na komadiće uzrokovala je nevjerojatno sjajan bljesak, koji se u veljači mogao vidjeti na noćnom nebu. No ovaj rijetki kozmički događaj udaljen je od nas 8.5 milijardi godina, odnosno dogodio se dosta davno, kada je svemir još bio u svom mlađahnom razdoblju.

Zvjezdarnica Palomar Kalifornijskog instituta za tehnologiju prvi put je 11. veljače uočila signal ove blistave eksplozije (poznat kao AT 2022cmc). Znanstvenici su kasnije ustanovili da se radi o plimnom poremećaju, kada zvijezdu raskomadaju gravitacijske sile crne rupe. Astronomi su i prije promatrali takve nasilne događaje, ali je AT 2022cmc najsjajniji te vrste do sada i najudaljeniji od Zemlje.

Supermasivna crna rupa

Astronomi vjeruju da se kad je crna rupa progutala zvijezdu, oslobodila ogromnu količinu energije i poslala mlaz materijala koji je prostrujao svemirom brzinom blizu brzine svjetlosti. Obično je za najsjajnije bljeskove na nebu, odnosno snažne rendgenske mlazove, odgovorna kolapsirajuća masivna zvijezda, no sada to nije bio slučaj, piše CNN.
Više...
Fireball 2

Unutar meteorita teškog 15 tona otkrivena dva minerala koja nikada prije nisu viđena na Zemlji


Big portal
Sre, 30 Stu 2022 00:00 UTC
meteor
© Zbirka meteorita Sveučilišta AlbertaDio od somalijskog meteorita koji sadrži dva potpuno nova minerala
Kanadski naučnici na pragu su, kako kažu, fenomenalnih otkrića - iz meteorita koji je pao na somalijsko tlo već su uspeli da izdvoje dva nova minerala, a izgleda da će biti i trećeg.

Tim istraživača u Kanadi kaže da je otkrio dva nova minerala, a potencijalno i treći, nakon analize komada meteorita teškog 15 tona koji je pao u istočnu Afriku.

Meteorit širok nešto preko dva metra, što ga čini devetim po veličini među dokumentovanim meteoritima, iskopan je u Somaliji 2020. godine.

Lokalni uzgajivači kamila kažu da je meteorit poznat već generacijama stanovnivima te oblasti i da su ga u svojim pesmama nazvali sumrak.

Zapadni naučnici su, međutim, stenu prispelu iz svemira nazvali El Ali jer je pronađena u blizini grada El Ali, u regionu Hiran.

Komad meteorita na bazi gvožđa, težine 70 grama, poslat je na klasifikaciju stručnjacima Univerziteta Alberta, koji ima kolekciju delova nebeskih tela.
Više...
Mars

Mars je nekoć imao toliko vode da je mogao biti oceanski svijet, kažu znanstvenici

Matija Klarić
Kozmos
Uto, 29 Stu 2022 00:00 UTC
mars
© Zasluge: Europska južna zvjezdarnica/M. KornmesserUmjetnik prikazuje kako je Mars izgledao prije 4 milijarde godina s oceanom koji pokriva otprilike polovicu njegove površine. Nova studija predstavlja set alata za provjeru potencijalnih drevnih obala na Crvenom planetu.
Prema novom istraživanju, Mars je u prošlosti imao toliko vode da je gotovo cijeli planet bio prekriven golemim oceanom.

Je li Mars imao obilje vode?

Mars je danas hladan, prašnjav i suh planet s tankom atmosferom i obiljem željeznog oksida. Mars, poznat kao Crveni planet, najvjerojatnije nema vodu, osim potencijalno u obliku leda. Međutim, prema novom istraživanju međunarodnog tima planetarnih znanstvenika, Mars je u davnoj prošlosti imao mnogo topliju i gušću atmosferu, s obiljem vode na svojoj površini.

Točnije, prije 4,5 milijardi godina Crveni planet bio je prekriven globalnim oceanom dubine između 300 i 1000 metara. Nadalje, u to su vrijeme kroz Sunčev sustav prolazili brojni asteroidi i kometi koji su mogli nositi organske molekule i druge elemente važne za nastanak života pa je moguće da je Mars također bio prvi planet u Sunčevom sustavu na kojem je postojao život.

Komentar: Ili...Je li Zemlja 'ukrala' Marsovu vodu?

Više...
Microscope 2

Virus star 48.500 godina oživljen iz sibirskog permafrosta


Radio Sarajevo
Pet, 25 Stu 2022 00:00 UTC
sibir
© Tatiana Gasich/iStock/Getty Images PlusKako se svijet zagrijava, vječni led postaje izložen
Kako se svijet zagrijava, ogromni dijelovi permafrosta (stalno zamrznuto tlo) se tope, oslobađajući materijal koji je godinama bio zarobljen u njegovom ledenom stisku.

To uključuje i mnoštvo mikroba koji su u nekim slučajevima ležali uspavani stotinama tisućljeća.

Kako bi proučili mikrobe u nastajanju, naučnici su sada oživjeli niz ovih "zombi virusa" iz sibirskog permafrosta, uključujući jedan za koji se smatra da je star gotovo 50.000 godina - što je rekordna starost za smrznuti virus koji se vraća u stanje sposobno zaraziti druge organizme.


Komentar: Iako je istina, također je otkriveno da virusi padaju na naš planet iz svemira: Virusi iz svemira i evolucija: dr. Wickramasinghe sve objašnjava u novom videu


Komentar: Veću zabrinutost izazivaju oni virusi koji su 'dobitak funkcioniranja' u američkim laboratorijima za biološko oružje i oni koji padaju iz svemira:

Više...
Cassiopaea

Strojno učenje autonomno identificira 1000 supernova

Filip Šimunjak
Kozmos
Čet, 24 Stu 2022 00:00 UTC
supernove
© Kalifornijski tehnološki institut
Tim znanstvenika razvio je algoritam koji obrađujući ogromne količine podataka pomaže u uočavanju i klasificiranju tisuća supernova.

Strojno učenje

Astronomi s Caltecha upotrijebili su algoritam strojnog učenja za potpuno autonomnu klasifikaciju 1000 supernova. Algoritam je primijenjen na podatke koje je uhvatio Zwicky Transient Facility ili ZTF, instrument za istraživanje neba baziran na Caltechovom zvjezdarnici Palomar.

"Trebala nam je pomoć i znali smo da će, kad osposobimo naša računala za obavljanje posla, skinuti veliki teret s naših leđa... SNIascore je klasificirao svoju prvu supernovu u travnju 2021., a godinu i pol dana kasnije, dostigli smo lijepu prekretnicu od 1000 supernova," rekao je Christoffer Fremling, astronom iz Caltecha i idejni tvorac novog algoritma, nazvanog SNIascore.
Više...
Cassiopaea

Masivne kozmičke strukture - veće od naše galaksije - i dalje zbunjuju stručnjake

Ivan Petričević
Kozmos
Sre, 23 Stu 2022 00:00 UTC
strukture
Misteriozne strukture su gotovo četiri do pet puta duže od naše galaksije Mliječne staze, s nekim nitima koji dosežu duljinu od 200 kiloparseka.

Nepregledan svemir

Svemir je golem i još se k tome - koliko znamo - i dalje širi. Proučavanje svemira, njegovog sastava i povijesti od velike je važnosti za astrofizičare. No, svemir nudi više od galaksija, zvijezda, crnih rupa i planeta. Naime, postoje stvari koje zbunjuju astronome desetljećima, a jedna od tih misterija su i zagonetne strukture pronađene prije nekoliko desetljeća. Riječ je o neobičnim, masivnim strukturama ili nitima koje se protežu izvan galaksija. Astronomi još uvijek raspravljaju o njihovom točnom sastavu, prirodi i namjeni.

Ranih 1980-ih astrofizičari su otkrili obitelj velikih, visoko organiziranih magnetskih niti koje vise u središtu Mliječne staze. Astrofizičar Farhad Zadeh od tada je fasciniran i zbunjen njima - iako je s vremenom našao pojedine odgovore.

Prema Zadehu i njegovim suradnicima, dva moguća objašnjenja za nepoznato podrijetlo kozmičkih struktura sugerirana su otkrićem sličnih niti u drugim galaksijama. Ranije ovog mjeseca, Zadeh i njegovi kolege objavili su rad u The Astrophysical Journal Letters predlažući da niti mogu formirati 'vjetrovi' velikih razmjera ili kada se turbulencija dogodi unutar slabog magnetskog polja.
Više...
Cassiopaea

Svemir kao kompjuterska simulacija


Nezavisne
Uto, 22 Stu 2022 14:45 UTC
slika
© Gatty Images
Sve više fizičara razmatra teoriju po kojoj su svemir i naš svijet tek kompjuterska simulacija (možda sa nekim naprednom vanzemaljskom vrstom koja fino podešava uslove života).

Profesor fizike Melvin M. Vopson sa Univerziteta Portsmut, jedan je od fizičara koji smatraju da ovu teoriju podržava i grana nauke koja se zove informaciona fizika, a koja sugeriše da prostor-vrijeme i materija nisu fundamentalni fenomeni.

Umjesto toga, fizička stvarnost suštinski je sastavljena od djelića informacija iz kojih proizlazi naše iskustvo prostora-vremena, pojašnjava britanski fizičar za list "Konverzejšn", a prenosi Srna.

Kao dokaz on navodi činjenicu da temperatura "izranja" iz kolektivnog kretanja atoma. Ali, nijedan atom, u osnovi, nema temperaturu, a to dovodi do mogućnosti da bi cijeli svemir, zapravo, mogao biti, kompjuterska simulacija.

Ideja da je svemir, možda, samo komjuterska obrada nije nova.
Više...
Nebula

Što je tajni svemirski zrakoplov američke vojske radio u svojoj rekordnoj misiji?


Klix
Čet, 10 Stu 2022 00:00 UTC
X-37B
© Boeing/US Space ForceX-37B nakon slijetanja u NASA-in svemirski centar Kennedy 12. studenog
"Tajni" svemirski avion Američkih svemirskih snaga X-37B postavio je novi rekord boravka u orbiti gdje se nalazi više od 900 dana.

Avion je lansiran iz Cape Canaverala na Floridi 17. maja 2020. godine te je sada značajno premašio prethodni rekord boravka u orbiti koji je iznosio 780 dana.

Svemirski avion X-37B je omogućio SAD-u da nastavi izvoditi eksperimente u svemiru čak i nakon gašenja Space Shuttle programa. Autonomni avion je relativno manji od šatla te se može brzo poslati u svemir, no u posljednje vrijeme je proveo više dana u svemiru nego na tlu.

X-37B he trenutno u šestoj misiji pod nazivom Orbital Test Vehicle 6 (OTV-6), koja je uslijedila nakon pet prethodnih i uspješnih misija. Svaka misija je trajala duže od prethodne, a prva je lansirana 2010. godine i trajala je manje od godinu dana. Druga misija je lansirana 2011. godine, a avion je prije slijetanja u bazu Vandenberg u orbiti proveo 468 dana. OTV-3 misija je trajala 674 dana, a OTV-4 ukupno 718 dana prije nego je avion sletio u Svemirski centar Kennedy n Floridi. Lansiranje misije OTV-5 obavljeno je u septembru 2017. godine, a trajala je 780 dana. Aktuelna misija OTV-6 premašila je 900 dana boravka u orbiti.
Više...
Chalkboard

Problemi s Einsteinovom teorijom gravitacije

Nenad Jarić Dauenhauer
Izvor
Pet, 18 Stu 2022 15:11 UTC
Jedna od prvih slika svemirskog teleskopa James Webb
© NASA, ESA, CSA i STScIJedna od prvih slika svemirskog teleskopa James Webb
Nešto nije kako treba s Einsteinovom teorijom gravitacije, barem na jako velikim razmjerima, tako da se čini da će je trebati korigirati, tvrdi tim znanstvenika u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Astronomy.

Četiri fundamentalne sile prirode

Gravitacija je jedna od četiri fundamentalne sile uz slabu, jaku i elektromagnetsku.

Gravitacijska sila koja je dugosežna djeluje na svu materiju, no na atomskoj razini, ona je vrlo slaba. Što je objekt masivniji, to je gravitacijska sila veća, a njezini učinci mogu se jasno vidjeti u kozmičkim razmjerima u međudjelovanju nebeskih tijela.

Elektromagnetska sila je sila velikog dometa koja je rezultat interakcija između nabijenih čestica. Elektromagnetizam dobro opisuje ponašanje nabijenih čestica, kemijske reakcije koje se temelje na razmjenama elektrona među atomima i prirodu svjetlosti, odnosno elektromagnetskih valova.
Više...
Cassiopaea

Sada možete istraživati ​​kozmos do "ruba onoga što se može vidjeti" u novoj interaktivnoj karti

Filip Šimunjak
Kozmos
Sub, 19 Stu 2022 00:00 UTC
svemir
Tim znanstvenika izradio je novu interaktivnu kartu poznatog svemira koja na inovativan način vizualizira naš položaj u beskrajnom kozmosu.

Nova karta svemira

Nova karta svemira po prvi put prikazuje raspon čitavog poznatog kozmosa s vrhunskom točnošću i zamašnom ljepotom. Izradili su je astronomi sa Sveučilišta Johns Hopkins na temelju podataka koje je tijekom prošla dva desetljeća prikupio Sloan Digital Sky Survey. Karta omogućuje javnosti da doživi podatke koji su prije bili dostupni samo znanstvenicima.

Interaktivna karta, koja prikazuje stvarni položaj i stvarne boje 200.000 galaksija, dostupna je na internetu, gdje se može i besplatno preuzeti. "Dok sam odrastao bio sam vrlo inspiriran astronomskim slikama, zvijezdama, maglicama i galaksijama, a sada je došlo vrijeme da stvorimo novu vrstu slika koje će inspirirati ljude," kaže kreator karte Brice Ménard, profesor na Johns Hopkins.
Više...