Razmeštanje strateških efektiva SAD-a, od kojih Kina strahuje, pokazuje da Vašington u trgovinskom ratu sa Pekingom, koji je pre svega političko pitanje, može da ode veoma daleko i da on može da eskalira i u vojnom smislu.

Trgovinski rat između SAD i Kine, koji podizanjem američkih tarifa na uvoz kineske robe traje gotovo od početka godine — dobio je novu dimenziju. Posle nedavnog neuspeha najnovijih pregovora, predsednik SAD Donald Tramp je saopštio da će od 1. septembra uslediti novi krug podizanja tarifa na kinesku robu.

Kako je pre pet dana najavio, od tog datuma SAD će uvesti carine od 10 odsto na kinesku robu vrednu 300 milijardi dolara. Juče je dobio i odgovor. Narodna banka Kine je devalvirala kurs juana, pa je pao u odnosu na dolar na minimum iz decembra prošle godine, što je dovelo do pada akcija na Njujorškoj berzi, dovoljnog da Volstrit zabeleži najgori dan u ovoj godini.

Viši dužnosnik Trumpove administracije igrao je vodeću ulogu u američkoj politici prema Venezueli, pozivajući venecuelansku vojsku da pređe na drugu stranu i pridruži se samoproglašenom 'predsjedniku' Juanu Guaidu u njegovom pokušaju puča, naglašavajući da SAD neće skinuti vojnu opciju sa stola.

Venezuela je sada 'odmetnuta država' zajedno s Iranom, Sjevernom Korejom i Sirijom, a SAD će učiniti sve što je potrebno kako bi "osigurale da [predsjedniku Nicolasu] Maduru ponestane načina da se financijski održi", rekao je John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Govoreći u Limi na konferenciji o krizi u Venezueli, Bolton je rekao da su nove sankcije venecuelanskim državnim entitetima i pojedincima uvedene u ponedjeljak i time je poslan "izravan signal svima onima koji omogućuju [Nicolasu Maduru] diktaturu i potkopavaju demokratski izabranu nacionalnu skupštinu ili privremenog predsjednika Juana Guaida. "

"Kritično, izvršna naredba također odobrava sankcije prema stranim osobama koje pružaju podršku, robu ili usluge bilo kojoj određenoj osobi, uključujući vladu Venezuele", rekao je Bolton. "Ova brza izvršna naredba ovlašćuje američku vladu da identificira, cilja i uvede sankcije svakoj osobi koja i dalje pruža podršku nelegitimnom režimu Nicolasa Madura", dodao je.

Bolton je također napao zemlje koje su izrazile podršku Venezueli, uključujući Kubu, Rusiju, Kinu i Iran, optužujući ih da podržavaju "zločine brutalnog diktatora".

"I Rusiji i Kini kažemo da je vaša podrška Madurovom režimu nepodnošljiva, posebno demokratskom režimu koji će zamijeniti Madura. Mi opet kažemo Rusiji ... nemojte udvostručiti lošu okladu", rekao je Bolton.

"U ovoj je hemisferi naš moralni imperativ braniti susjede od bilo kakve prijetnje, unutarnje ili vanjske, koja potkopava mir, sigurnost i prosperitet", dodao je Bolton, ponavljajući ranije napomene koje je izrekao o tome da je Monroeova doktrina "živa i zdrava".

'OBNOVLJENO SAMOPOUZDANJE' U DRŽAVNOM UDARU

Razgovarajući s Foxom u utorak ujutro, Bolton je rekao da će nove sankcije protiv Venezuele koje su najavljene ovaj tjedan ići "daleko više od svega što smo učinili prije".

Šta su to nedavno potpisali Moskva i Teheran što je šef iranske Ratne mornarice nazvao "prekretnicom u odnosima po pitanju odbrane"?
Rusija pažljivo napreduje na evroazijskoj šahovskoj tabli, povlačeći poteze koji bi trebalo posmatrati kao deo celine, budući da Moskva Globalnom jugu predlaže pristup koji je dijametralno suprotan zapadnim sankcijama, pretanjama i ekonomskom ratu. Ukazaćemo na tri nedavna primera.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je pre deset dana - kroz dokument zvanično odobren od strane Ujedinjenih nacija - razvilo novi koncept kolektivne bezbednosti u Persijskom zalivu.

Moskva naglašava da "praktičan rad na pokretanju procesa stvaranja bezbednosnog sistema u Persijskom zalivu" treba da otpočne sa "bilateralnim i multilateralnim konsultacijama između zainteresovanih strana, uključujući zemlje unutar regiona, kao i one izvan njega", ali i organizacije poput Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, Arapske lige, Organizacije islamske saradnje i Saveta za saradnju arapskih država Zaliva.

Saudijska Arabija razmatra mogućnost kupovine prirodnog plina od Izraela. Bivši član vlade premijera Netanyahua, Ayoob Kara rekao je da su u toku pregovori dviju zemalja za izgradnju novog plinovoda i postrojenja koja bi, ako budu izgrađena, povezala Saudijsko Kraljevstvo s izraelskim gradom Elijat, na obali Crvenog mora.

Na stolu je i mogućnost da se Rijad priključi na izraelski naftovod Eilat-Ashkelon, strateški za Saudijsku Arabiju, koja bi na taj način mogla izvoziti naftu u Europu i na druga tržišta koja izbjegavaju Hormuški tjesnac zbog napetosti između Sjedinjenih Država i Irana.

"Stvar je od obostranog interesa", ovim je riječima Kara opisao mogući dogovor s Rijadom.

Izrael je otkrio ogromne količine plina u svojim teritorijalnim vodama, ali trenutno nije u mogućnosti u potpunosti iskoristiti svoj potencijal. Iako su potpisali ugovore s komercijalnim partnerima u vrijednosti od 25 milijardi dolara, više od 80 posto njegovih rezervi i dalje je neiskorišteno.


Na tom bi planu Saudijska Arabija mogla biti idealan partner za cionistički entitet. Saudijska Kraljevina je u sljedećem desetljeću planirala uložiti 160 milijardi dolara u prirodni plin. Iako jedan od vodećih svjetskih izvoznika nafte, Rijad sada kreće prema tržištu prirodnog plina što bi moglo smanjiti ovisnost zemlje od crnog zlata i tako ojačati njegovu težinu u svijetu .

Ovakvi veliki projekti zahtijevali bi formalizaciju diplomatskih odnosa između dviju zemalja, bez obzira na nepopularnost Izraela u arapskom svijetu zbog palestinskog pitanja.

U tom smislu je bilo presedana, iako neuspješnih. Godine 2016., nakon potpisivanja sličnog ugovora o prodaji prirodnog plina između Izraela i Jordana, masovni protesti su preplavili ulice Amana, izrazivši snažno protivljenje bilo kakvom sporazumu s Izraelom.

Izveštaj o bezbednosnoj situaciji Kancelarije FBI u Feniksu od 30. maja 2019. godine navodi kao pretnju bezbednosti - "unutrašnje ekstremiste koji pokreću teorije zavere". Za takvu percepciju izvora ugrožavanja ne daju se činjenični osnovi, već se samo ukazuje na niz hapšenja zbog nasilnih incidenata koju su bili motivisani uverenjima.

U dokumentu se ističe da "FBI procenjuje kako će se teorije zavere vrlo verovatno pojavljivati, širiti i razvijati na savremenom tržištu informacija, povremeno podstičući grupe i pojedine ekstremiste da izvrše krivična dela ili akte nasilja". U tom duhu se pominje da FBI "veruje da će se ekstremizam vođen teorijama zavere povećati tokom kampanje za izbor predsednika 2020. godine."

U dokumentu se kao drugi činilac (pored "ekstremista") koji povećava intenzitet ove pretnje navodi "(javno) otkrivanje stvarnih zavera ili zataškavanja koja uključuju nezakonite, štetne ili neustavne aktivnosti državnih službenika ili vodećih političara."

Ono što je s tim u vezi interesantno je to da se među raširene teorije zavere, koje su po prirodi protiv vlade, izričito određuju i dve aktuelne političko-obaveštajne afere: "mreža koja veruje u postojanje zavere duboke države protiv predsednika Trampa" (Kjuanon) i "teorija o lancu pedofilije koji uključuje Klintona kojim se upravlja iz podruma picerije u Vašingtonu" (Picagejt). (Ovde možete pročitati pomenuti dokument.)


Ovakva percepcija obaveštajno-bezbednosne službe zadužene da ispred Sekretarijata pravde otkriva krivična dela i njihove počinioce ima globalni domašaj.

GLOBALNE REPERKUSIJE

Prvo, s obzirom da se radi o službi na koju se ugledaju drugi slični organi uprave širom sveta (kod nas bi to bili BIA i SBPOK), opasno je da predmet interesovanja organa uprave za nemetanje zakona postaje ne širenje laži, nego - javno promišljanje o nelogičnostima u stvarima od javnog interesa. Još strašnije je da takav organ uprave "uverenje" ne izvodi iz rasvetljenih činjenica, nego iz mentalne spekulacije, što više podseća na propagandu nego na rezultat analize.

Ako se argumentovana (bez obzira da li tačno ili netačno) javna debata proglasi bezbednosno indikativnom, pitanje je šta sledi. Ako to sebi može da priušti američki FBI, pitanje je kada će i drugi slični organi poći tim stopama.

Kina je danas saopštila da neće "mirno stajati sa strane" i da će preduzeti kontramjere ukoliko SAD postave rakete srednjeg dometa u indo-pacifičkom regionu.

Kineski šef za kontrolu oružja Fu Cong upozorio je susjedne zemlje da ne dozvole Americi da takvo oružje rasporedi na njihovoj teritoriji.

Administracija predsjednika Donalda Trampa povukla je SAD iz Sporazuma o kontroli naoružanja iz vremena hladnog rata sa Rusijom.

Fu je rekao da Kina nema namjeru da potpiše trostrani sporazum o kontroli naoružanja sa Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom, ali da će biti uključena u razgovore o razoružanju.

Kina je veoma zabrinuta jer SAD planiraju da razviju rakete srednjeg dometa i da ih rasporedi u azijsko-pacifički region, izjavio je Cong.

"Veoma smo zabrinuti zbog planova SAD da se razviju i testiraju rakete srednjeg dometa. Zabrinuti smo i zbog stavova zvaničnika američke administracije o tome da se u bliskoj budućnosti te rakete rasporede u azijsko-pacifički region", rekao je on, prenosi Tas.

On je dodao da Kina žali i zbog toga što su SAD odlučile da se povuku iz nuklearnog sporazuma sa Rusijom (INF), dodajući da Kina smatra da je to još jedan jednostran potez i odustajanje od međunarodnih obaveza.

Američki sekretar odbrane Mark Esper rekao je tokom sastanaka koji su se za vikend održavali u Aziji da Amerikanci žele da u narednim mjesecima rasporede rakete srednjeg ranga u indo-pacifičkom regionu.

Australijska ministarka odbrane Melisa Prajs rekla je da ta zemlja neće biti baza za projektile.

Zapad ne samo da medijski "pumpa" proteste u Moskvi, već preko svojih ambasada učestvuje u organizovanju i podstrekivanju. Sve da bi dokazali, kako je u odnosu na njihove "svetle demokratije" — Rusija "mračna".

Na već stvoreni zapadni stereotip o Rusiji kao nedemokratskoj državi, poslednje dve nedelje dodaju se novi "dokazi" — policija je rasterala učesnike mitinga u Moskvi i pohapsila veliki broj ljudi. Činjenica da su mitinzi bili nedozvoljeni nije ni najmanje ublažila osudu delovanja vlasti. Naprotiv — i oni čija policija iz subote u subotu prebija svoje građane na ulicama Pariza, koja maloletnicima koji mirno sede prska suzavac direktno u oči i čije je delovanje dovelo do smrti nekoliko mladih ljudi, našla je za shodno da opomene Rusiju zbog prekomerne upotrebe sile.

Logično — Francuzi više vole ruski, nego svoj narod! Ništa blaži nisu bili ni Nemci, ni Amerikanci, čiju smo policiju mnogo puta gledali kako nemilosrdno razbija demonstracije pod izgovorom da nisu izvedene po pravilima, tj. po zakonu tih zemalja — nisu bile najavljene, nisu se kretale određenim putem, nisu trajale toliko i toliko...

Stigli su najnoviji podaci o američkoj ekonomiji, a izvori su Bloomberg, The Wall Street Journal i The Financial Times. Brojke su ohrabrujuće, jer od antičkog doba nijedan imperij nije započinjao ratne pohode s praznim riznicama.

Nakon pada tržišta 1987. godine SAD su se spasile raspadom Sovjetskog Saveza, ali danas ne mogu računati na ničiju predaju. Stoga će uobičajena urlanja o "odmetničkim državama" biti zabavnija nego inače.

Ako netko još uvijek ne razumije zašto je stanje ekonomije "vjerojatnog neprijatelja" važno za Rusiju, Iran, Siriju, Venezuelu i druge, tu se ne može ništa učiniti. Još se ne zna postupak kako uzgojiti mozak onima koji su rođeni acefali.

No, što pišu Bloomberg, The Wall Street Journal i The Financial Times?

Dakle, američko ministarstvo financija objavilo je da planira posuditi tri puta više sredstava u trećem nego u drugom tromjesečju ove godine, koristeći činjenicu da je Kongres na dvije godine ukinuo prag državnog duga.

Ako se u drugom tromjesečju državni dug povećao za 159 milijardi dolara, u trećem tromjesečju se SAD planiraju zadužiti već za 433 milijarde dolara. U početku su planirali posuditi 381 milijardu dolara, ali su porezni prihodi opet bili manji od planiranih.

I premda američki Senat još nije službeno odobrio ovaj prijedlog zakona, zaduživanje je već u punom jeku. Riznica povećava prodaju dužničkih obveznica i tako popunjava proračunski deficit, koji raste i smanjenjem poreznih prihoda i, na primjer, povećanjem potrošnje na savezne programe Medicare zbog starenja stanovništva.

Deficit saveznog proračuna u prvih devet mjeseci fiskalne godine, koja u Sjedinjenim Državama ne počinje u siječnju kao u normalnim zemljama, porastao je za 23%, na 747 milijardi dolara.

"Riznica očekuje da će kvartalna prodaja duga oboriti rekorde, a poravnavanje duga će se nastaviti", prenosi američko ministarstvo financija. Prevedeno, galopirajuća trka s američkim dugom će se nastaviti.

Predsednik Rusije Vladimir Putin održao je operativni sastanak sa članovima Saveta bezbednosti Rusije, čija je glavna tema bilo jednostrano povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa, saopštila je pres-služba Kremlja.

Rusija ne može da ignoriše stanje stvari nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz Sporazuma o likvidaciji raketa i da se zadovoljava u potpunosti neosnovanim izjavama Vašingtona i njegovih saveznika o miru, rekao je ruski predsednik.

Putin je naglasio da Rusija ne odustaje od svojih preuzetih jednostranih obaveza.

"Ne odustajemo od svojih jednostranih obaveza, sve naše akcije će biti isključivo recipročnog karaktera. To se odnosi na razvoj, proizvodnju i raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa kopnenog baziranja. Dok ne budu raspoređene američke rakete srednjeg i kratkog dometa ni mi nećemo postavljati naše rakete u tim regionima", objasnio je Putin.

Rusija smatra da je potrebno nastaviti pregovore u punom formatu o strateškoj stabilnosti i bezbednosti.

"Mi smo spremni za to, bez odlaganja", rekao je ruski predsednik.

Povlačenje iz Sporazuma o likvidaciji raketa pod izmišljenim izgovorom ozbiljno je zakomplikovalo situaciju u svetu i stvorilo fundamentalne rizike za sve, smatra ruski predsednik. "Naglašavam, za nastalu situaciju potpuno je odgovorna američka strana", dodao je Putin.

Akcije Vašingtona koje su dovele do raskidanja Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa neminovno će dovesti do destabilizacije globalne bezbednosti, primetio je Putin.

"Prema našem mišljenju, postupci Sjedinjenih Američkih Država koji su doveli do raskidanja Sporazuma o likvidaciji raketa, neminovno će dovesti do devalvacije i slabljenja celokupnog okvira globalne bezbednosti, uključujući i Sporazum o strateškom ofanzivnom oružju i Sporazum o neširenju nuklearnog oružja", istakao je ruski lider.

Kako su nas izvijestili mediji, novopečena predsjednica Europske komisije, a bivša njemačka ministrica obrane, Ursula von der Leyen, već je posjetila Zagreb, a zatim i Rim u kojem je predstavila svoj genijalni, u novi omot upakirani stari prijedlog "pakta za migracije i azil". Radi se o inačici sličnih ideja koje su bezuspješno nastojali implementirati njemačka kancelarka, Angela Merkel, i odlazeći predsjedinik EK, Juncker. Dakle, ovu već otrcanu ideju o europskoj solidarnosti u prihvatu migranata, lepršava, otmjena, i samo naizgled nježna Ursula, predstavit će s plemenitim ciljem "ravnomjerne raspodjele napora u okviru EU-a" u kojima će "naše procedure biti djelotvorne, ali i humane".

Dok je tijekom zagrebačkog susreta premijer Plenković i dalje drvio na "jačanju demokratskog legitimiteta EU" ili poštivanju koncepta spitzenkandidata, nova je predsjednica govorila o potrebi uspostave "regionalne ravnoteže" koja se, kad je Hrvatska u pitanju zasigurno odnosi samo na "demografske izazove" ili prihvat migranata (ne na "infrastrukturu za djecu i roditelje" ili "ravnotežu obiteljskog i profesionalnog života" i slična blebetanja).

Znači li to da bi Hrvatska, kojoj migranti iz susjedne BiH već kucaju na vrata, trebala ulaskom u Shengen, zapravo, preuzeti pozamašan broj ovih nesretnika, koje razni filantropi i nevladine organizacije, uz pomoć UN-a i IOM-a, te liberalnih europskih vlada šetaju "od nemila do nedraga". Svakako, jer je Hrvatska, prema riječima U. von der Leyen "izrazito uspješna priča", što je vrhunac hipokrizije novopečene predsjednice. Stoga se ne možemo ne osvrnuti na komentar osvanuo na njemačkom portalu DW, u kojem se autor pita - zna li Ursula gdje je došla, te izrijekom navodi slijedeće: "...revoltirani se hrvatski građani pitaju žive li oni u državi koju je predsjednica danas posjetila, pa na Twitteru postavljaju pitanja i komentare poput: Znate li uopće išta o Hrvatskoj?..., "Ako vam je Plenkovićeva vlada uspjeh, zaista brinem kamo ćete odvesti EU".

Dakle, da se vratimo Shengenu! Hrvatska je, kako vidimo, pod nevjerojatnim pritiskom da prihvati migrante koji nezakonito prelaze granicu RH. Ilegalne, nezakonite migrante, također za nevjerovati - štite zakoni EU, objasnila je prije neki dan pučka pravobraniteljica, Lora Vidović.

Dakle, svaka država ima pravo štititi vlastitu granicu, ali ne smije dovoditi u pitanje pravo na međunarodnu zaštitu, odnosno prema Zakonu o shengenskim granicama, Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, EU direktivi o azilnim postupcima, zabranjeno je prisilno udaljavanje (non refoultment) ili vraćanje migranata koje ovi zakoni definiraju kao "ranjive skupine".

Dakle, kada migrant bez ikakvih dokumenata jednom prijeđe hrvatsku granicu, policajci bi ga valjda trebali dočekati s čuvenim welcome, te nakon toga nastaviti s dugotrajnim procedurama ostvarivanja prava na azil, uz zabranu prisilnog vraćanja.