Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju uživo putem državne televizije te se pritom osvrnuo i na pojedine poprilično neugodne teme kao što je potencijalno izbijanje globalnog oružanog sukoba. "Novi svjetski rat bio bi kraj civilizacije", rekao je Putin te istaknuo kako bi spoznaja o tome trebala natjerati globalne sile da se suzdrže od sukoba na svjetskoj razini.

Za vrijeme intervjua podsjetio je i na poznati citat Alberta Einsteina koji je jednom prilikom rekao: "Ne znam kakvim oružjem će se voditi Treći svjetski rat, no siguran sam kako će se Četvrti svjetski rat voditi kamenjem i štapovima".

Radikalni potezi mogu ugroziti cijelu civilizaciju"Imajući to u vidu svjetske sile ne bi se smjele upuštati u radikalne i vrlo opasne poteze koji ugrožavaju cijelu modernu civilizaciju", rekao je Putin.

Također je istaknuo kako je za vrijeme Hladnog rata stalno postojao strah od "uzajamnog uništenja" što je u konačnici uvijek sprečavalo međusobno suprostavljene aktere da krenu u otvoreni rat jedni protiv drugih.

Za vrijeme današnjeg gostovanja u Londonu izraelski premijer Benjamin Netanyahu osvrnuo se na aktualnu situaciju u susjednoj Siriji te je direktno zaprijetio vlastima u Damasku ističući kako će Izrael "uništiti sirijske snage" ukoliko bude napadnut. Također je upozorio sirijskog predsjednika Assada da "ne poziva iranske snage u Siriju".

"Sada kada je rat gotovo završio on pozove Iran da uđu unutra? Assad više nije imun. Ukoliko zapuca uništit ćemo njegove snage", poručio je Netanyahu.

Podsjetimo, prošlog mjeseca Izrael je izveo niz napada na prostoru Sirije ističući kako ciljaju iranske snage. Netanyahu je tada poručio kako Izrael sve iranske snage unutar Sirije, ne samo one u blizini Golana, smatra "metom".

Iz Damaska pak tvrde kako iranske snage uopće nisu ni prisutne na prostoru Sirije već kako postoji samo prisutnost "vojnih savjetnika".

Američki Kongres nastoji zaustaviti Trumpove "trgovinske ratove". Grupa kongresmena predložila je zakonski projekt koji predsjedniku zabranjuje uvođenje trgovinskih ograničenja u odnosu na druge države bez prethodne suglasnosti Kongresa.

Rok za usvajanje ili odbacivanje tog prijedloga je 60 dana, u svakom slučaju prije američkih parlamentarnih izbora koji se održavaju u studenom ove godine. Pri tom je interesantno kako se radi ne samo o budućim sankcijama već i svim sličnim potezima donesenim tijekom posljednje dvije godine prije eventualnog usvajanja ovog zakonskog prijedloga. Čini se kako Trumpovi "trgovinski ratovi", koje širi po čitavom svijetu, straše ne samo američke saveznike i partnere, već i političke elite samih Sjedinjenih država i s njima povezane pojedine domaće poslovne krugove, prije svega one koji imaju poslove u Aziji i Europi.

Ali neovisno o svemu, Donald Trump još uvijek ima određene "asove u rukavu", o čemu svjedoče i statistički podatci koji mu idu u prilog.

Prije mjesec dana objavljeni su statistički podatci o američkoj vanjskoj trgovini za mjesec ožujak, koji ukazuju na najveći pad američkog trgovinskog deficita od početka financijske krize. Upravo je taj cilj- smanjenje američkog trgovinskog deficita - bio i jedan od glavnih ciljeva Trumpove predizborne kampanje i važan element ukupnog programa koji ga je doveo do pobjede na izborima. A taj cilj, smanjenje trgovinskog deficita, Trump namjerava postići upravo uvođenjem "trgovinskih ratova" tj. carinskim tarifama i drugim ograničenjima. U travnju se američki trgovinski deficit iznova smanjio za 2,1% tj. za 46,2 milijarde dolara. Ta se statistika pokazala bolja čak i od najoptimističnijih predviđanja Wall Streeta.

Također se povećao i američki izvoz, dok uvoz opada drugi mjesec za redom. U ožujku je izvoz povećan za 10 milijardi dolara. Podatci za travanj također su toliko pozitivni, da se mnogi pitaju, zašto Trump o tome nije napisao objavu na Twitteru, kako je to učinio tjedan dana ranije pred objavu podataka o tržištu rada.

U ponedjeljak je potvrđeno da su Sjedinjene Države dobile zahtjev od Ujedinjenih Arapskih Emirata da saudijskoj koaliciji u Jemenu, koju čine i trupe UAE, pruži izravnu potporu u napadu s ciljem zauzimanja jemenske luke Al-Hudayda, koju drže jemenski Huti borci i preko koje stiže samo dio potrebne humanitarne pomoći za civilno stanovništvo zapadnog Jemena.

Američki dužnosnici su priopćili kako je državni tajnik Mike Pompeo zatražio brzu procjenu poziva za pomoć Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao što su nadzorni letovi kojima bi se pomoglo saudijskoj koaliciji da zauzme Al-Hudaydu.

UN je upozorio na katastrofalne posljedice po siromašnu zemlju ako prosaudijske snage zauzmu luku kroz koju stiže osamdeset posto komercijalnih i humanitarnih potrepština sa stanovništvo relativno gusto naseljenog područja zapadnog Jemena kojeg kontroliraju pokret Ansarullah i jemenske Huti milicije.

Kako prenose Middle east Eye, unatoč činjenici da su neki članovi Trumpove administracije bili za pružanje vojne podrške saveznicima, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odlučeno je da ih se pozove da prekinu opsadu luke na Crvenom moru i ostave prolaz za humanitarnu pomoć, kako su tražili Ujedinjeni narodi.

Početak saudijske kampanje

Ovo je vrlo znakovit podatak, budući da je saudijska koalicija tražila pomoć od Washington anakon niza pretrpljenih poraza u kampanji protiv Huti milicija koja je počela 27. svibnja.

Naime, tog dana su u zapovjedništvu saudijske koalicije najavili kako će zauzeti luku Al-Hudayda, tvrdeći kako je jemenski pokret Ansarullah i Huti borci koriste za isporuke oružja.

George Galloway, bivši član britanskog parlamenta gotovo 30 godina, trenutno aktivan u medijima, uključujući RT, filmaš i pisac, napisao je kratak i zanimljiv osvrt o postojanju i funkcioniranju NATO pakta.

Za NATO kaže da je virus koji se širi, agresivan je i imun na bilo koji antibiotik čija je aktivna supstanca logika.

Poput zemljopisnog virusa, širenje Sjevernoatlantskog saveza je probilo sve prirodne granice. Imun je na svaki antibiotik logike i predstavlja smrtonosnu prijetnju zdravlju, miru i stabilnosti svijeta. Vjerojatno je desetljećima na Zapadu NATO bio obrambeni odgovor na stvaranje Varšavskog pakta, unatoč činjenici da je formiran mnogo prije od sovjetskog bloka, koji je, sa svoje strane, mrtav gotovo 30 godina. Ipak, poput smrti i poreza, članstvo u NATO savezu se smatra jednim od rijetkih jamstava životne sigurnosti s rastućim udjelom nacionalnog bogatstva kojim će se to platiti, piše George Galloway.

To bi moglo biti neupitno, ali ne uz višestruke krize između Istoka i Zapada posljednjih nekoliko godina i bizarno uključivanje u savez braće u oružju državama poput Kolumbije i Izraela u nedavne aktivnosti NATO saveza. Gotovo preko noći je interes za moju dugotrajnu kampanju No2NATO porastao, jer je javnost shvatila činjenicu da NATO, još manje Sjeverni Atlantik, imaju malo toga obrambenog.

Kada je kolumbijski predsjednik najavio Sporazum o suradnji s NATO savezom 2013. godine i izrazio nadu kako će njegova zemlja konačno ući u savez pod vodstvom Sjedinjenih Država, našao je na otpor u njegovoj zemlji i neugodno poniženje u NATO zapovjedništvu. U džungli u zemlji je FARC eskalirao svoje borbene aktivnosti, a sukob s Chavezovom revolucijom u susjednoj Venezueli je bilo "izvan područja", čak i za NATO misije u Bruxellesu.

No, uz naglasak na američko neprijateljstvo prema Venezueli, zemlji s najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu i službeno neprijateljem Washingtona, koja je bila meta uobičajenog spektra metoda svrgavanja režima, odnosi NATO saveza i Kolumbije su se odjednom dramatično uspaničili, nastavlja bivši britanski parlamentarac.

Ruski predsednik Vladimir Putin bio je u poseti Austriji, a za austrijsku televiziju je dao obiman intervju. U jednom trenutku je demonstrirao i svoje znanje nemačkog jezika.

Novinar mu je postavljao pitanja vezana za situaciju u Evropi i EU, dešavanja oko dve Koreje, Krima, pa je čak i konstatovao da ga u zovu "car" s obzirom na to koliko je dugo na vlasti.

Pošto je novinar često prekidao Putina dok je pričao, ruski predsednik ga je zamolio da to više ne radi.

Ono što je oduševilo sve koji su gledali ovaj intervju jeste činjenica da je Putin svoju molbu uputio baš na nemačkom jeziku.

- Ako budete strpljivi i pustite me da završim, saznaćete moj stav po tom pitanju. Samo sekund molim Vas, nemojte da žurite. Pustite me da pričam - rekao je Putin.

Onda je istakao da ako ga pusti za završi da će saznati šta on zaista i misli. Potom ga je upitao da li će non-stop nešto da ga zapitkunje ili će ga pustiti i da odgovori.

- Pustite me da završim pobogu. Molim Vas budete ljubazni i pustite me da kažem nešto - našalio se Putin na nemačkom.

Svima je poznato da Putin odlično govori nemački jezik jer proveo nekoliko godina kao KGB-ov agent u Drezdenu u Istočnoj Nemačkoj.

U ponedjeljak su u Washingtonu razgovarali turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu i američki državni tajnik Mike Pompeo, koji su se dogovorili oko provedbe plana za uspostavu sigurnosti i stabilnosti u sirijskom gradu Manbiju.

"Ministar Çavuşoğlu i državni tajnik Pompeo su razgovarali o bilateralnim i regionalnim pitanjima. Pritom je ponovo naglašena zajednička odlučnost u borbi protiv svih oblika terorizma", navodi se u priopćenju turske strane.

Turski ministar je SAD posjetio s jasnim zahtjevom za povlačenjem kurdskih YPG milicija iz Manbija, za koje Turska tvrdi da su sirijski ogranak Kurdistanske radničke stranke (PKK). Međutim, kurdske YPG snage su najjača frakcija unutar takozvanih Sirijskih demokratskih snaga koje podržava Washington.

Nakon sastanka s Pompeom je Mevlüt Çavuşoğlu izjavio kako je dogoren "Road Map" prema kojem bi u prvoj fazi kurdske snage trebale napustiti grad.

U drugoj vazi bi se iz gradske uprave Manbija uklonili svi dužnosnici koji imaju veze s kurdskim milicijama, na kraju bi se uspostavile zajedničke američko-turske sigurnosne patrole i nova uprava koju bi činilo lokalno stanovništvo. Çavuşoğlu je dodao kako se plan mora provesti najmanje u roku od šest mjeseci

"Mora biti manje od šest mjeseci", rekao je Çavuşoğlu i dodao kako u Manbiju ne smiju biti naoružane YPG snage.

"Oružje koje su SAD dale YPG snagama bit će vraćeno", kazao je novinarima, izvijestio je turski list Hürriyet.

Američki dužnosnici nisu bili skloni ulaziti u detalje plana. Dužnosnici koji su dali izjave za The New York Times se izjavili kako su iznenađeni najavom ovako nejasnog plana, prenosi kurdski Rudaw.

Bivši američki veleposlanik u Turskoj, Jim Jeffrey, izjavio je kako bi prema sporazumu Kurdi koji su dio političke stranke PYD trebali napustiti Manbij najkasnije u roku od 90 dana, ali nije jasno hoće li njihove pristaše među civilnim stanovništvom ostati u gradu.

Afganistansko Vijeće za nacionalnu sigurnost odobrilo je prijedlog o dolasku dodatnih stranih vojnika na teritorij svoje zemlje - iz UAE i Katara.

Vojni kontingenti dviju zemalja pridružit će se NATO-ovoj misiji u Afganistanu. UAE namjeravaju poslati svoje specijalce, a oba će kontingenta isključivo imati zadaće vezane uz obuku afganistanskih snaga sigurnosti i neće sudjelovati u neposrednim borbenim djelovanjima.

Zasijedanje Vijeća za nacionalnu sigurnost održano je u Kabulu, pod predsjedanjem šefa države Ashrafa Ghanija. Broj novih vojnika, kao i njihov datum dolaska nisu priopćeni.

O namjeri UAE i Katara za slanje svojih vojnika u Afganistan prošli je tjedan priopćio zapovjednik američkih i NATO snaga u toj zemlji general John Nicholson . "Navodim kako ovo nije samo američka misija. U njoj sudjeluje 39 zemalja. Također su još dvije države nedavno predložile priključenje misiji - to su UAE i Katar", kazao je američki general.

Podsjećamo: u studenom prošle godine, na sastanku ministara obrane NATO članica u Bruxellessu, po prvi puta je iznesen prijedlog o upućivanju vojnika iz ovih dviju arapskih država u Afganistan. Također treba kazati, kako je kontingent UAE već sudjelovao u misiji međunarodnih snaga u Afganistanu i da je u međuvremenu odande bio u potpunosti povučen. U ovoj vijesti je zanimljivo i to, da su UAE i Katar gotovo na granici izbijanja međusobnog sukoba i da dvije zemlje nemaju diplomatske odnose, kao i to da su UAE, skupa sa Saudijskom Arabijom, uveli potpunu kopnenu i zračnu blokadu te zemlje. To je posljedica teških optužbi tzv. arapskog kvarteta (Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat), naravno, na inicijativu i pod vodstvom Rijada - izrečenih prije točno godinu dana - da je Katar glavni sponzor bliskoistočnog terorizma. Kako će i hoće li zbog toga uopće dva vojna kontingenta surađivati na vrućom afganistanskom terenu nije poznato.

Također, s obzirom da je Katar bio (i to je još uvijek ali u prikrivenoj formi) glavni sponzor "Islamske države", ostaje za vidjeti, hoće li to imati učinka na sigurnosno stanje u Afganistanu, poglavito glavnom gradu Kabulu, u kojem su se posljednjih mijeseci intenzivirali teroristički napadi "Islamske države".

Ukrajinski list Strana, jedan od rijetkih koji se usuđuje pisati o pogrešnim politikama vlasti u Kijevu, danas je objavio popis od 47 ukrajinskih novinara i blogera koji su, prema Službi sigurnosti Ukrajine, u opasnosti. Prema Kijevu, njih će ubiti ruske tajne službe.

Ukrajinski obavještajci kažu da su ovaj dokument dobili dok su radili na slučaju Arkadija Babčenka.

Popis je prije objave ukrajinskog lista prikazan samo ljudima koji su na spisku, pod uvjetom da ne objavljuju nikakve informacije o listi za odstrel Kremlja.

Međutim, mnogi od njih nisu krili da su otišli u SBU na razgovor i glavna imena s popisa su postala poznata dan poslije njihova informativnog razgovora.

U isto vrijeme, prema izvorima koje Strana ima u SBU, osumnjičeni za ubojstvo Babčenka, Boris German, tvrdi da je ovaj dokument predao 21. svibnja svome nadređenom u SBU, određenom Dmitriju, što Kijev oštro opovrgava.

On je, navodno, dobio popis iz Moskve od poznatog predstavnika nekakvog "Putinovog osobnog fonda", Vjačeslava Pivovarnika.

Ukrajinski list je analizirao dokument o čemu se razvila živa rasprava na društvenim mrežama. Mnogi su rekli da dokument izgleda kao da je sklepan u žurbi, praktično "na koljenu", na što ukazuje nekoliko detalja.

"Popis 47" - Spisak Moskve ukrajinskih novinara koje treba likvidirati

Popis izgleda kao nedovršena zadaća. Nije izrađen po nikakvoj logici ili čak abecednim redom, a podaci nisu točni. Kod nekih meta je navedena adresa, a kod nekih ne. Netko ima srednje ime, netko ne.

Na opšte zaprepašćenje svojih saveznika, pa i čitavog sveta, Donald Tramp je odlučio da samostalno napusti nuklearni dogovor koga su sa Iranom velike Zapadne sile i Rusija potpisale 2015. godine. Svi su bili srećni zbog dogovora, naročito predsednik Obama, ali i Teheran - kome je dogovor garantovao skidanje većine sankcija u zamenu za obećanje da neće obogaćivati uranijum do 90 odsto.

Po sporazumu, Iran ima pravo da obogaćuje uranijum samo do 3,67 odsto, što je dovoljno za pogon reaktora, ali je daleko ispod 90 odsto koliko je neophodno za nuklearnu bombu. Osim toga, Iran je prihvatio i ograničenje broja centrifuga, kao i da izmeni reaktor za proizvodnju teške vode koja je neophodna za proizvodnju plutonijuma.

Međutim, sporazum se sastoji iz niza vremenskih ograničenja. Naime, on važi 15 godina i posle isteka tog roka, ako se ne potpiše neki drugi, Iran slobodno može da pravi atomsku bombu. Ovo, kao i činjenica da sporazum ne ograničava Iran u testiranju i ispaljivanju balističkih projektila, naročito smeta Izraelu.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izneo je na televiziji navodni dokaz o tome da Iran tajno sprema atomsko oružje. Dokaze, u vidu kompjuterskih diskova, Netanjahu je teatralno otkrio sklonivši čaršav koji ih je prekrivao. Zvanični Teheran se na ovo samo nasmejao, a međunarodna zajednica nije reagovala.