Stanovnici provincije Idlib saopštili su da teroristi pripremaju provokaciju emitovanjem izrežiranih video-filmova, saopštio je Centar za pomirenje zaraćenih strana u Siriji.

Kako navodi Centar, inicijator provokacije je grupa Nusra front, a odgovarajuću informaciju ruska vojska je primila telefonom.

Prema rečima meštana, prošlog petka su u provinciju dolazili operatori jedne bliskoistočne informativne agencije.

"Ova grupa je zajedno sa teroristima Nusra fronta snimala lažnu evakuaciju civila u bolnicu Alhelal el Ahmar od strane militanata i kako teroristi aktivno 'obnavljaju' civilne infrastrukture koje su navodno uništeni u napadima ruske i sirijske avijacije", precizira se u saopštenju, prenosi Sputnjik.

Kao "kadrovi za potvrdu" služiće prikazivanje kuća koje su teroristi uništili tokom sukoba sa drugim terorističkim grupama.

Prema rečima informanata, inscenirani snimci biće objavljeni u arapskim i zapadnim medijima. Oni će biti razlog za "sledeće optužbe protiv Rusije", navodi se u saopštenju.

Zahvaljujući odjeku u medijima, teroristi se takođe nadaju da će uspostaviti finansiranje oružanih formacija preko zapadnih nevladinih organizacija koje rade u provinciji Idlib, ističe Centar za pomirenje.

Nakon velike diplomatske krize, Saudijska Arabija želi da se fizički odvoji od Katara, tako što će izgraditi kanal između dvije države, čime bi Katar faktički postao ostrvo, piše "Biznis insajder".

Vlada Saudijske Arabije već je raspisala konkurs za projekat "Kanal Salva", vrijedan 745 miliona dolara, na koji se prijavilo pet međunarodnih kompanija.

Kanal dug 61 kilometar trebalo bi da bude prokopan do kraja godine. Biće širok 200 metara i dubok oko 20 metara, prenosi RTS.

Imaće i turističku funkciju, pošto Saudijska Arabija planira da na obalama kanala napravi odmarališta i marine, ili prijeti Kataru vojnom bazom i deponijom nuklearnog otpada, prenose agencije.

Saudijska Arabija već je ranije zauzela granični prelaz u Salvi, čime su Kataru presjekli jedinu vezu s kopnom.

Vijest o fizičkom otcjepljenju nije iznenadila poznavaoce tog područja jer susjedi već neko vrijeme izoluju Katar.

Egipat i Emirati su prekinuli diplomatske odnose sa Katarom jer sumnjaju da finansira regionalne terorističke grupe.

Takođe su zahtijevali da Katar ugasi Al Džaziru, medijsku mrežu koju finansira država.

Ranije u junu, kralj Saudijske Arabije Salman je zaprijetio Kataru vojnom akcijom ako postavi ruski sistem vazdušne odbrane.

Kako izvještava Sam Heller, američko veleposlanstvo u Ammanu je obavijestilo takozvanu "Slobodnu sirijsku vojsku" na jugu Sirije da svoje odluke ne donosi na temelju pretpostavke ili očekivanja vojne intervencije Sjedinjenih Država i njihovih saveznika protiv sirijske vojske.

Nadalje, američko veleposlanstvo u Ammanu potiče zapovjednike "Slobodne sirijske vojske" u južnoj Siriji da donose odluke temeljene na vlastitim interesima i interesima njihovih obitelji i skupina.

"Trebate donijeti odluku na temelju procjene vaših interesa i interesa vaših obitelji. Ova procjena i odluke su samo u vašim rukama", poručilo je američko veleposlanstvo sirijskim islamističkih skupinama u poruci koju je objavio Sam Heller, analitičar u Kriznoj skupini.

Prema njegovom mišljenju je sadržaj poruke proturječan deklariranoj politici Sjedinjenih Država, koje su tijekom protekla dva mjeseca najmanje tri puta javno upozorile sirijsku vojsku i saveznike da ne pokreću vojne operacije protiv "Slobodne sirijske vojske" u takozvanoj zoni de-eskalacije sukoba u južnoj Siriji.

Washington je čak obećao da će poduzmu "čvrste i prikladne mjere" kao odgovor na bilo koji napad, piše Sam Heller.

Nekoliko provladinih aktivista je izvijestilo kako su mnoge skupine "Slobodne sirijske vojske" na jugu zemlje u posljednja dva dana započele pregovore s Rusijom u pokušaju postizanja miroljubivog rješenja. Poruka američkog veleposlanstva u Ammanu vjerojatno će potaknuti ove napore, jer takozvana "Slobodna sirijska vojske" ne može računati na inozemnu potporu, zaključuje Heller.

Opća skupština Ujedinjenih naroda je usvojila rezoluciju vlade Moldavije, kojoj se protivio predsjednik zemlje Igor Dodon, kojom se traži povlačenje ruskog mirovnog kontingenta iz Pridnjestrovlja, samoproglašene republike koja se od Moldavije odvojila 2. rujna 1990. godine, nakon čega je uslijedio kratki rat moldavske vojske i pridnjestrovskih oružanih snaga, kojima je pomogla stara sovjetska 14. divizija, smještena na području Pridnjestrovlja.

Rat se završio na mrtvoj točki, jer moldavske snage nisu bile toliko jake da svladaju pobunjeničke naoružane skupine. Kasnije je 14. divizija postala dio ruske vojske i kao mirovni kontingent je raspoređena u Pridnjestrovlju do danas.

Opća skupština Ujedinjenih naroda je neobvezujućom rezolucijom pozvala Rusiju da povuče postrojbe iz Pridnjestrovlja. O nacrtu rezolucije kojeg je predložila vlada Moldavije se glasovalo u petak.

Rezolucija je podržana od strane 64 država, a 14 ih je bilo protiv. 83 zemlje su se suzdržale od glasanja.

Dokument "izražava veliku zabrinutost zbog neprestanog raspoređivanja Operativne skupine ruskih snaga i naoružanja na teritoriju Republike Moldove bez suglasnosti ove države članice Ujedinjenih naroda".

Nacrt rezolucije "poziva Rusku Federaciju da bez odgode i odugovlačenja povuče Operativnu grupu ruskih vojnika i oružja s područja Republike Moldavije".

Predsjednik Moldavije nije podržao dokument vlade, a vlasti u Pridnjestrovlju su odbacile dokumenti i poručile kako ne pristaju na povlačenje ruskog mirovnog kontingenta.

Nedolazak Višegradske grupe na neformalni EU samit o migrantskom pitanju je jasan znak da u skorije vreme nema rešenja tog problema koji drma EU kako nijedan do sada.

Da se na komplikovano migrantsko pitanje u EU i dalje ne nazire odgovor danas su samo potvrdile članice Višegradske grupe saopštivši da se njeni čelnici neće pojaviti 24. juna u Briselu na neformalnom mini samitu EU o migrantima, u organizaciji Evropske komisije.

Profesor Fakulteta političkih nauka na predmetu Evropski odnosi i Evropska unija, Slobodan Samardžić kaže da su zemlje Višegradske grupe time samo potvrdile čvrst stav da im dosadašnja politika EU po migrantskom pitanju ne odgovara.

"Dok se ne smisli neka druga politika sve će biti na državama članicama. Svaka će se snalaziti kako zna i ume u novim talasima migrantske krize", ukazuje Samardžić za Sputnjik.

Mađarski premijer Viktor Orban, inače od početka migrantske krize najglasniji kritičar načina njenog rešavanja u EU, danas je saopštio da će se Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska, koje čine Višegradsku grupu, migrantskom temom baviti na Samitu EU zakazanom za 28. I 29. Juni i da ih neće biti četiri dana ranije na neformalnom mini samitu tim povodom.

Orban je ukazao da nije posao Evropske komisije da organizuje ovakve skupove. Da Višegradsku grupu, međutim, nisu rukovodili samo proceduralni razlozi za preskakanje mini samita jasno je bilo posle jučerašnje Orbanove poruke upućene nemačkoj kancelarki Angeli Merkel. Unutrašnje-politički problemi ne treba da vode ka "panevropskoj žurbi" koja samo može da rezultira haosom, kazao je mađarski premijer.

Sigurno ste naišli na novinarske napise američkih ili hrvatskih medija koji pišu o groznoj politici Trumpove administracije koja "odvaja djecu od roditelja" na granici s Meksikom, zadržava djecu u posebnim kampovima dok privodi njihove roditelje u pritvor. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo kod američke i svjetske javnosti, a američki predsjednik Donald Trump je morao donijeti izvršnu uredbu kako bi spriječio provedbu kontroverznog zakona.

O čemu je zapravo riječ?

SAD se već desetljećima bori protiv velike navale građana Meksika koji žele ilegalno prijeći granicu. Pokušaji su konstantni, a Amerika ne može primiti sve koji žele ući. Među njima ima i onih koji se skrivaju od meksičkih vlasti jer su prekršili zakone u svojoj zemlji, ima i onih koji prelaze granicu zbog preprodaje droge. Ima i onih koji to rade zato što znaju da nikada neće doći na red za vizu, a žele živjeti i raditi u zemlji s većim mogućnostima. U tom neredu praktički je nemoguće donijeti zakon koji bi bio u isto vrijeme pravedan, dobar za sve i zadovoljavajući.

Američki predsjednici posljednjih 20-ak godina biraju strože kontrole na granici kako bi što više smanjili broj ilegalnih prelazaka. U tome su prednjačili demokrati Bill Clinton i Barack Obama. Ovako je Bill Clinton govorio 1995. godine na tu temu.

Novi snažni čovjek talijanske politike, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade Matteo Salvini, u jučer objavljenom intervjuu njemačkog medija Spiegel izjavio je kako je budućnost Europske unije na stolu i da će se o njezinoj sudbini odlučivati tijekom godine dana.

"Tijekom godine postat će jasno hoće li se očuvati jedinstvena Europa", kazao je Salvini i dodao, kako Italija više ne može primati migrante na svoj teritorij. "Mi ne možemo primiti niti jednog čovjeka. Naprotiv, mi bismo dio njih željeli poslati bilo kuda", dodao je talijanski ministar unutarnjih poslova.


Obećao je upoznati Europsku komisiju s radnim planom za riješenje migracijskog problema. Njegove četiri glavne točke su: jačanje Europske agencije za nadzor granica Frontex, napredak u sporazumu sa sjevero-afričkim zemljama oko smanjenja "migracijskog pritiska", osnivanje sustava za prijam migranata i ubrzanje procedure deportacije ilegalaca u matične zemlje.

Podsjećamo: prije dva tjedna Italija i Malta zatvorile su svoje luke za uplovljavanje broda Aquaris, koji je prevozio više od 600 migranata. Brod je na kraju primila Španjolska. Stanje povezano s tim brodom izazvalo je diplomatski skandal između Italije i Francuske, u kojem su Rim i Pariz izmijenili "teške riječi", a francuski predsjednik Emmanuel Macron Italiju je optužio za "cinizam i neodgovornost".


Talijanska vlada je odgovorila kako ne želi prihvaćati "licemjerne poduke od država koje su se po temi migracija uvijek preferirale okrenutanje na drugu stranu". Ubrzo se taj verbalni spor dviju velikih i susjednih europskih država i ponajvažnijih članica EU primirio nakon sastanka talijanskog premijera Giuseppea Contea i francuskog predsjednika Macrona u Parizu, iako su pojedini talijanski politički krugovi, čak i iz vladajuće koalicije, tražili odgađanje tog sastanka dok se Francuska službeno ne ispriča Italiji za izrečene uvrede.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad dao je intervju za rusku televiziju NTV te je pritom rekao kako nema smisla tražiti pregovore sa SAD-om. "Takvi pregovori ne bi vodili nigdje, to je jednostavno samo gubitak vremena. Nećemo pregovarati s Amerikancima samo zato što su Amerikanci", istaknuo je sirijski predsjednik Assad.

"Spremni smo razgovarati sa svima onima s kime možemo ostvariti konkretan rezultat, no, smatramo kako se američka politika neće mijenjati u skoroj budućnosti", istaknuo je.

Osvrnuo se i na Trumpa - "Problem kod svih američkih predsjednika je taj da su oni zapravo zarobljenici lobija, mainstream medija, velikih korporacija, financijskih institucija i slično".

Iz televizijske kuće NTV navode kako će kompletan intervju biti objavljen sutra (24.6.2018.), a ovo je jedan od segmenata:

Zanimljivo je uočiti kako je Assad zadržao poprilično čvrst i principijelan stav koji gotovo nimalo ne odudara od onih koje je iznosio još i na samom početku rata, u prvim intervjuima za medije 2011. godine, jasno ističući koje zemlje i koji akteri su podupirali, i još uvijek podupiru, radikalne militante u Siriji.

Snažna eksplozija odjeknula je u subotu poslijepodne na velikom izbornom mitingu u gradu Bulawayu u Zimbabveu na kojemu je bio i predsjednik te države Emmerson Mnangagwa, poznat i po nadimku Krokodil.

Na snimkama s mjesta događaja, na velikom sportskom stadionu, vidi se kako Mnangagwa žurno napušta binu s koje se netom prije obraćao okupljenoj masi. Prema prvim informacijama, on nije ozlijeđen, ali nekoliko visokih državnih dužnosnika i posjetitelja mitinga je zatražilo liječničku pomoć, iako nije poznata težina njihovih ozljeda.

Zasad nije jasno kakva je naprava eksplodirala kao ni tko ju je i iz kojih motiva aktivirao.

Mnangagwa je Zimbabveom zavladao u studenom prošle godine nakon što je uz pomoć vojske svrgnuo svog prethodnika i političkog mentora Roberta Mugabea, koji je tom osiromašenom afričkom državom čvrstom rukom vladao 37 godina.

Stariji čitatelji, ali mlađi kojima je strast poznavanje novije povijesti tajnih službi, sjetit će se priča o tajnoj službi "Stasi" Istočne Njemačke, koja je prema procjenama imala oko 2 milijuna doušnika i obrađivala tone papirologije koja je kasnije postala dostupna javnosti. Još efikasnije su bile tajne službe Rumunjske, posebno "Securitate", koja je ustrojila mrežu doušnika u kojoj je svatko špijunirao svakoga, susjedi susjede, čak i članovi najuže obitelji svoje ukućane. Međutim, za ove službe, koje su ugašene prije gotovo tri desetljeća, za današnji izraelski Mossad su doslovno iz kamenog doba.

Mossad, jedna od najpoznatijih međunarodnih špijunskih agencija na svijetu, otvoreno propagira i vrbuje obične ljude i usmjerena je na najsuvremenije tehnologije samo kako bi zaštitila Izrael. Naravno, obzirom na snažne veze s drugim zemljama, uključujući Sjedinjene Države, stvar je puno opsežnija. Mossad je odlučio doprijeti do novih doušnika i operativaca kroz novi fond "Libertad" u kojeg je državna televizija prošle godine posebno pozivala žele, sudeći po spotu koji je objavljen, ako su mlade i atraktivne, tim bolje.

Prilog izraelske televizije kojim se pozivaju žene da pristupe Mossadu