Visoki komesar UN za ljudska prava Mišel Bašele kritikovala je uvođenje novih američkih sankcija Venecueli i rekla da to može da pojača patnje miliona ljudi.

Nekadašnji predsjednik Čilea rekla je da su sankcije "ekstremno široke" i da će pogoditi najosjetljivije dijelove društva.

SAD su jednostrano zamrznule imovinu vlade Venecuele u Americi i zabranile komercijalne transakcije sa tom zemljom, a cilj je da se izvrši pritisak na predsjednika Nikolasa Madura da se povuče, podsjeća BBC.

SAD su jedna od preko 50 država koje ne priznaju Madura kao legitimnog predsjednika Venecuele.

"Duboko sam zabrinuta zbog potencijalno ozbiljnog uticaja na ljudska prava naroda Venecuele usljed novog paketa jednostranih sankcija koje su ove sedmice uvele SAD", saopštila je Bašeleova.

Ona je dodala da sankcije ne sadrže mjere za olakšavanje njihovog uticaja na najosetljivije sektore stanovništva.

Uprkos nekim izuzecima kada je riječ o hrani, odjeći i lijekovima, Bašelevoa je rekla da će mjere "vjerovatno značajno pojačati krizu za milione običnih građana Venecuele".

Od strane Saudijske Arabije i njoj pridružene arapske "trojke" Egipta, UAE i Bahreina, Katar je već više od dvije godine izolirana arapska monarhija na obali Perzijskog zaljeva. Međutim, Katar je svoj protuodgovor dotadašnjim arapskim saveznicima pronašao u obnovljenoj političkoj i gospodarskoj suradnji sa susjednim Iranom, a početno neprijateljstvo od strane Trumpove administracije prema sebi (Trump je bio inicijator pokretanja protukatarske politike Rijada), preusmjerio u suradnju sa SAD-om (prije svega na vojnom planu), kupivši nedugo potom od Amerikanaca 20-ak vojnih zrakoplova i, naravno, činjenicom da se ipak na njegovom teritroiju nalazi najveća američka bliskoistočna zračna baza Al Udeid.

U četvrtak, 8. kolovoza, katarski ministar obrane Khalid bin Mohammad al-Attyah, u svom je telefonskom razgovoru s iranskim kolegom, brigadnim generalom Amirom Hatamijem, izjavio, kako je Iran "ključni igrač u sferi sigurnosti i stabilnosti" u bliskoistočnoj regiji. Naglasio je kako odgovornost za regionalnu sigurnost i stabilnost leži na svima i nalaže pokretanje pregovaračkog procesa između svih međusobno suprostavljenih strana (info: agencija Mehr). Iranski ministar obrane "pozdravio je mudrost katarske vlade" oko riješenja krize u zoni Perzijskog zaljeva, pozvavši katarskog kolegu u posjet Teheranu u po njega bilo koje pogodno vrijeme.

Nakon gore spomenutog sukoba na relaciji "arapski kvartet" - Katar od ljeta 2017.g., katarsko-iranski odnosi doživljavaju svoju renesansu i zapravo su ponajbolji u čitavoj njihovoj povijesti. Doha je vratila svoga veleposlanika u Teheran i s njim uspostavila potpuni politički dijalog, uključno i konzultacije o osiguranju regionalne sigurnosti, što je sve skupa pravo "svetogrđe" za katarskog moćnog arapskog susjeda Saudijsku Arabiju i njenog najbližeg saveznika UAE.

Međutim, u novonastalim uvjetima, kada su se Sjedinjene Države pogubile u beskrajnom labirintu svojih potpuno poremećenih odnosa s Iranom (nakon dolaska na vlast Trumpove administracije), koji, to je sada već svima jasno ne želi popustiti pred diplomatsko-vojnim pritiscima Washingtona i neće odstupiti od svoje politike u zaštiti vlastitih nacionalnih interesa, postavlja se pitanje, može li, na kraju, jedan mali, i od svih američkih partnera odbačeni i sotonizirani Katar učiniti ono što tamošnji veliki igrači (uključno i SAD) više nisu u stanju: postati svojevrsna spojnica, moderator, posrednik između opasno suprostavljenih strana koje sada teško mogu prve početi popuštati, a da ne izgube obraz u domaćoj i svjetskoj javnosti?

U tom bih smilu podsjetimo na slijedeće: uoči sklapanja nuklearnog sporazuma s Iranom u srpnju 2015.g. ulogu posrednika između Obamine administracije i Teherana tada je uspješno obavio mali sultanat Oman, smješten s druge strane Irana, na obalama Hormuškog tjesnaca. A ulogu posrednika između Washingtona i Teherana u njihovom najnovijem sukobu nedavno je pokušao odigrati i osobno japanski premijer Shinzo Abe, stigavši u iransku prijestolnicu nedugo nakon posjeta Bijeloj kući i razgovora s američkim čelnikom Donaldom Trumpom.

Stvari će i dalje ići od lošijeg prema još lošijem za američke poljoprivrednike, a to će uzeti veliki danak američkoj ekonomiji u cjelini.

Kina će uskoro prijeći na rusko tržište kako bi zamijenila američke proizvode uslijed tekućeg trgovinskog rata s Washingtonom, najavio je ruski ministar razvoja ekonomije Maksim Oreshkin.

Peking smatra Moskvu pouzdanim partnerom, navodi ministar Oreshkinu, a obujam trgovinske razmjene dviju zemalja raste iznad prošlogodišnjih rekordnih 108 milijardi američkih dolara.

Dok su Peking i Washington upleteni u suvremeni trgovinski rat, kinesko-ruski odnosi prolaze kroz "renesansu", a to bi moglo još više potaknuti bilateralnu trgovinu.

"Ono što je Kina kupovala od SAD-a, sada aktivno razgovaramo o poljoprivredi i drugim sektorima s našim kineskim partnerima kako bi sve prebacili na rusko tržište" - rekao je Oreškin kako navodi RIA Novosti.

Nakon što su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončale potresno primirje između dviju strana, kineska je vlada početkom ovog tjedna naredila zaustavljanje kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Ovakav potez mnogi smatraju bolnim udarcem za Trumpa, jer su se njegovi ključni birači, poljoprivrednici, već borili da smanje cijene i prodaju usjeva.

Kinesko ministarstvo trgovine u srpnju je priopćilo kako je u pregovorima s ruskim kolegama za jačanje bilateralne trgovine, posebno kroz povećanje uvoza ruske soje i ostalih poljoprivrednih proizvoda dok Peking pokušava diverzificirati uvoz što dalje od SAD-a.

Kasnija odluka Pekinga bila je kupovina soje iz svih ruskih regija.

U 2018. trgovinski promet između Rusije i Kine uživao je povijesni rast od gotovo 25 posto, dosegnuvši 108 milijardi dolara. Sada dvije zemlje imaju još ambicioznije planove za udvostručenje trgovinskog prometa u narednih nekoliko godina.

Ispovijest ekonomskog ubojice - Knjiga je koju je napisao John Perkins i objavio 2004. Perkins prepričava svoju karijeru u Chas T. Main iz Bostona. Prije nego je dobio posao, autor tvrdi da je bio saslušan u Agenciji za nacionalnu sigurnost (NSA). Perkins kaže kako je intervju poslužio kao test da postane ono što on naziva "Ekonomski ubojica".

Snimku objavljujemo kako bismo usporedili tadašnje izjave ovog konzultanta i današnje stanje u svijetu. Želimo li razumjeti što se događa danas, moramo gledati što je bilo jučer. Ne ulazimo u to imaju li ove izjave kredibilitet ili ne. U interesu objektivnog mišljenja, pročitajte i pogledajte video snimak, te zaključak donesite sami.

Prema Perkinsu, 1980. godine počeo je pisati Confessions of an Economic Hit Man - Ispovijesti ekonomskog ubojice. Perkins tvrdi da određena elita u Sjedinjenim Državama želi izgraditi globalno carstvo, što su definirali predsjednici Lyndon Johnson i Richard Nixon. Da bi to učinili, osnovali su skupinu konzultanata koji koriste međunarodne financijske organizacije za stvaranje uvjeta za podčinjavanje naroda ovom carstvu putem ekonomskog zaduživanja koje nameću organizacije poput MMF-a i Svjetske banke.

Zadaća ovih konzultanata je opravdati i argumentirati odluku o velikim međunarodnim zajmovima čiji će novac, nakon što se umanji za iznos namijenjen korupciji lokalnih elita i pojedinaca, završiti na bankovnim računima velikih američkih inženjerskih i građevinskih korporacija. Budući da su ovi konzultanti prethodno precijenili likvidnost, vlada koja ih posluša nema mogućnost vratiti dug, te automatski ulazi u dužničko ropstvo.

Ova pozicija moći tada omogućava vjerovniku da zahtijeva od države dužnika uspostavu vojnih baza, glasanje u korist Ujedinjenih naroda, kao i političku odanost ili pristup bilo kojem naftnom bogatstvu i drugim prirodnim resursima (rude, vode, šume, zemljište...). Perkins ove metode naziva mafijaškim metodama.

Vladajuća koalicija koju su formirali Pokret 5 zvjezdica i Sjeverna liga visi o niti. Matteo Salvini pozvao je na prijevremene izbore nakon neslaganja vlade oko željezničke pruge Lyon-Torino.

Matteo Salvini, predstavnik talijanske vlade i čelnik Lige, pozvao je 8. kolovoza na prijevremene izbore što je brže moguće, tražeći raspad vladajuće koalicije.

"Idemo ravno u Parlament da dokažemo da nema više većine [...] i brzo damo riječ biračima", zahtijevao je u izjavi objavljenoj nakon niza sastanaka između političkih vođa.

"Beskorisno je nastaviti sa stalnim "ne" i sporovima. Talijanima je potrebna sigurnost i vlada koja djeluje", dodao je. Tijekom cijelog dana su se odvijale konzultacije između šefa vlade Giuseppea Contea i predsjednika Sergija Mattarelle, kao i između Giuseppea Contea i Mattea Salvinija. Potpredsjednik talijanskog Vijeća ministara izrazio je transparentnu aluziju na svoje saveznike Pokreta 5 zvjezdica (M5S), a njegov ministar za infrastrukturu Danilo Toninelli žestoko se protivio projektu TGV Lyon-Torino.

Kriza u koaliciji potaknuta je posljednjim glasanjem sjednice parlamenta o ovoj željezničkoj vezi. M5S je glasala protiv ove brze francusko-talijanske željezničke linije, dok je Liga podržala dva prijedloga oporbe u korist projekta. Matteo Salvini je u svojoj izjavi demantirao "ponavljane uvrede meni i Ligi od takozvanih saveznika", što je Danilo Toninelli nedavno opisao kao "patuljak koji sjedi na ramenima divova".

Izgleda da novac odradi ono što nije odrađeno na izborima. Empirijski provjerenom metodom, puca koalicija u Italiji, kao što pucaju i druge koalicije kada krene realizacija skupih projekata.

Julie Eadeh, voditeljica odjela za politička pitanja američkog generalnog konzulata, susreće se s čelnicima prosvjeda ovih tjedana u ukrajinskom stilu "gospođe s kolačima" Victorije Nuland.

Chen Weihua‏, šef ureda lista China Daily za EU i bivši glavni dopisnik iz New Yorka, prenio je vijest o sastanku

Julie Eadeh s liderima nasilnih prosvjeda u Hong Kongu i pita se kakva bi bila reakcija SAD-a da su se kineski diplomati sastali s čelnicima demonstranata pokreta Occupy Wall Street, Black Lives Matter ili Never Trump.

Ljubitelji mesa u Njemačkoj uskoro bi mogli smanjiti konzumaciju odreska i kobasica; zakonodavci su predložili skoro udvostručenje poreza na meso u nastojanju da poboljšaju dobrobit životinjama i smanjenje emisiju CO2.

Njemački političari u srijedu su predložili povećanje poreza na dodanu vrijednost na meso, sa snižene stope od 7%, koju trenutno uživa, na standardnu državnu stopu od 19%.

"Zalažem se za ukidanje umanjenja PDV-a za meso, zbog veće dobrobiti životinja", rekao je Friedrich Ostendorf, glasnogovornik Zelenih poljoprivrednih politika.

Njegov Socijaldemokratski (SPD) kolega, Rainer Spiering, napomenuo je da bi "povećanje poreza na meso na 19%, mogao biti put prema naprijed."

Glasnogovornica poljoprivrede iz Kršćanskih Demokrata (CDU) također je izrazila spremnost za raspravu o planovima.

"Takav porez može biti konstruktivan prijedlog", rekao je Albert Stegemann, dodajući, međutim, da "bi se dodatni porezni prihodi trebali iskoristiti za podršku stočarima kako bi im pomogli u restrukturiranju."

Političari su sugerirali da prikupljena sredstva od dodatnih poreza mogu povećati dobrobit životinja, posebno s obzirom na to da je cijela njemačka mesna industrija u posljednje vrijeme negativno kritizirana zbog postupanja sa stokom.

Prošlog mjeseca njemački glavni sud je došao na naslovne stranice novina, nakon što je službeno dopustio klanje muških pilića, oko 45 milijuna godišnje, dok se ne otkrije metoda utvrđivanja spola pilećeg embrija u jajetu.

Meso je u Njemačkoj umjereno jeftino; nacija je poznata po svojim burgerima, te bratwurst i curry-wurst. Međutim, meso gubi status omiljene njemačke hrane s povećanjem nemasnih životnih trendova, poput vegetarijanstva i veganstva, koji se šire brzinom munje. Supermarket skupine REWED tvrdi da do 2.000 Nijemaca dnevno odluči prijeći na vegetarijanstvo. Procjenjuju kako vegetarijanci trenutno čine 10 posto njemačkog stanovništva.

Situacija u Kirgiziji nakon početka specijalne operacije i pokušaja hapšenja bivšeg predsednika te zemlje Almazbeka Atambajeva mogla je izmaći kontroli vlasti. Atambajev se u međuvremenu predao snagama reda, a ruski eksperti upozoravaju da bi ova zemlja, koja je dvaput preživela revoluciju, mogla ponovo da se suoči sa destabilizacijom.

U sredu su kirgiski specijalci započeli operaciju hapšenja Atambajeva u njegovoj rezidenciji u selu Koj Taš, 20 kilometara od prestonice Biškeka. Pristalice bivšeg šefa republike su upotrebile oružje, a Atambajev je priznao novinarima da je i sam pucao tokom pokušaja hapšenja, ali da se trudio da "ne pogodi momke". Prvi napad nije uspeo, pa su sukobi nastavljeni kod rezidencije.

Prema poslednjim informacijama, 52 osobe su povređene, dok je jedan specijalac poginuo. Nekoliko specijalaca je zarobljeno, sa teškim telesnim povredama. Bivši predsednik je pre hapšenja pozvao svoje pristalice da dođu u Biškek na veliki miting, a državno tužilaštvo Kirgizije pokrenulo je krivični postupak po predmetu "masovni nemiri" i "huliganstvo".

Od kako se Julian Assange nalazi u zatvoru redovito objavljujemo novosti o njemu. Pa vam tako prenosimo i ovu. Novinar, John Pilger bio je Assangeu u posjeti u zatvoru, a potom je objavio u kakvom ga je stanju zatekao.

"Julian Assange ima zdravstvenih problema koje su posljedice zlostavljanja u zatvoru", izjavio je novinar John Pilger, koji je posjetio osnivača WikiLeaksa. Pilger je rekao kako se boji za Assangea.

Opisujući Assangeovo "pogoršavajuće" stanje, Pilger je napisao da se u londonskom zatvoru Belmarsh prema njemu odnose gore nego prema ubojicama.

"[Julian Assange] je izoliran, pod lijekovima i uskraćen za alate s kojima bi se mogao boriti protiv lažnih optužbi, koje se tiču američkog izručenja. Sada se bojim za njega. Ne zaboravite ga!", napisao je Pilger.

Turska i Sjedinjene Američke Države dogovorile su da formiraju zajednički operativni centar koji bi koordinirao aktivnosti u novoj sigurnoj zoni u sjevernom dijelu Sirije, objavilo je Ministarstvo odbrane Turske.

Najava je uslijedila nakon trodnevnih razgovora između dvije članice NATO-a, koji su već mjesecima u škripcu u vezi s dogovorom o formiranju zone i o tome ko bi je vodio.

Kako se navodi u objavi, operativni centar bio bi smješten u Turskoj.

Ankara je ranije objavila da očekuje da na sjeveru Sirije bude formirana zona širine 32 kilometra, a ranije je poručila da želi da Jedinica narodne zaštite (YPG), koju smatra separatističkom, napusti to područje.

Razgovori su počeli nakon što je Turska objavila da razmatra vojnu intervenciju u sjevernoj Siriji, čija bi meta bile upravo snage YPG-a.