U okviru akcije bez presedana izraelski Mossad je ime sirijskog predsjednika Bashara Al-Asada uvrstio na popis osoba koje planira ubiti, objavio je kuvajtski list Al-Jarida.

Portal Zero Hedge, koji također ima iste informacije, javlja kako je Washington Mossadu dao zeleno svjetlo i za likvidaciju iranskog zapovjednika Quds snaga Iranske revolucionarne garde, generala Qassema Suleimanija.

Prema izvješću kuvajtskih novina, izraelski režim smatra da je Bashar Al-Assad "vođa terorističke skupine" i stoga predstavlja prijetnju izraelskim interesima.

Al-Jarida pojašnjava kako je Mossad donio takvu odluku nakon što je predsjednik Sirije zaprijetio napadom na ključne objekte izraelskog režima.

Ranije je sirijski predsjednik navodno ruskom kolegi Vladimiru Putinu rekao da će sirijsko ratno zrakoplovstvo napasti izraelsku međunarodnu zračnu luku "Ben Gurion", ako izraelski ratni zrakoplovi i dalje budu napadali položaje sirijske vojske.

Ovo je prvi put da je Mossad na "listu za odstrel" uključio ime jednog predsjednika države. Ovaj popis je već uključivao glavnog tajnika libanonskog pokreta otpora Hezbollah, Hassana Nasrallaha, zapovjednika Quds snaga, iranskog generala Qassema Suleimanija i čelnika političkog ureda Hamasa Ismaila Haniyu.

Sredinom 2017. godine je špijunska mreža koju je stvorio Mossad sakupljala informacije o Siriji i u među ostalim zemljama, poput Libanona i Iraka.

U posljednjih 70 godina su izraelske obavještajne agencije počinile najmanje 3000 ubojstava, izjavio je izraelski novinar Ronen Bergman u nedavno objavljenoj knjizi "Skriveni rat - Izrael i tajna ubojstva Mossada".

Zero Hedge

Jedna od najpoznatijih izjava stručnjaka za Bliski istok, britanskog novinara Roberta Fiska, je da nikada ne predviđate budućnost u tom području svijeta, jer se njegova kristalna kugla odavno razbila.

Robert Fisk za The Independent uglavnom piše iz ureda u Beirutu. Živio je u arapskom svijetu više od 40 godina, pokrivajući rat u Libanonu, pet izraelskih invazija, iransko-irački rat, sovjetsku prisutnost u Afganistanu, alžirski građanski rat, invaziju Saddama Husseina na Kuvajt, ratove u Bosni i na Kosovu, američke invazije i okupaciju Iraka i Arapska proljeća 2011. godine.

U nedavnoj kolumni koji je posvetio turskoj invaziji na Siriju je rekao kako bi Turska, da je htjela, mogla ući u Afrin za nekoliko sati, ali to nije učinila i za to postoji određeni razlog. Ali o tome ćemo malo kasnije.

Vratimo se na aktualna zbivanja oko obaranja ruskog zrakoplova Su-25 i likvidacije ruskog pilota, majora Romana Filipova. Major Filipov je uspio katapultirati iz zrakoplova pogođenog prijenosnim protuzračnim sustavom nad pokrajinom Idlib, ali je pao u područje gdje su koncentrirane velike snage terorističkih skupina. Nakon što je uspješno prizemljio padobranom, pružao je otpor teroristima dok je mogao, a kada je vidio da neće uspjeti, raznio se ručnom bombom.

Nakon toga su američki mediji, kao po komandi, krenuli izvještavati "kako će ovaj incident pogoršati odnose između Rusije i Turske, obzirom da su proturski militanti skupine Jaish Al-Nasr preuzeli odgovornost za obaranje zrakoplova i likvidaciju ruskog pilota". No, to se za sada nije dogodilo.

Kao što je rekao Robert Fisk, Bliski istok područje nezahvalno za davati bilo kakve prognoze. Podsjetimo samo na "neraskidivi savez" Ankare i Washingtona, koji su nakon svrgavanja i ubojstva Gaddafija u Libiji prebacili stotine tona naoružanja i tisuće islamističkih ekstremista iz sjevera Afrike u Siriju, a danas ne da nemaju savezničke, nego jedva održavaju bilateralne odnose, dok su u području Manbija u sjevernoj Siriji na rubu oružanog sukoba.

Po jutru se dan poznaje, rekli bi naši stari. Ako je tako, onda će dan vjerojatno biti loš. Dolar, američka burza, a i kriptovalute nižu rekord za rekordom. Na žalost, radi se o rekordnim padovima koji stanje euforije pretvaraju u stanje panike.

Govor predsjednika Donalda Trumpa, koji je u svom obraćanju naciji i svijetu pohvalio američki financijski sektor, zasjenio je jučerašnji rekordni pad indeksa Dow Jones (američke burze).
Indeks "Dow Jones Industrial Average" je iznenada krenuo prema dole i u sat vremena svi pragovi su dostignuti: 500, 1.000, pa čak i 1.500 izgubljenih bodova. Američki mediji sve prenose uživo, što stvara još veću paniku građana.

I dolar nije imun na padove. Unatoč mnogim čimbenicima koji bi trebali ojačati dolar, američka valuta i dalje pada. Jutros za dolar možemo dobiti malo više od 0,80 eura, što se nije desilo još od studenog 2014. Samo ove godine dolar je izgubio 4% svoje vrijednosti u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta.

Prošlog tjedna smo pisali o psihološkoj granici koju je dosegao Bitcoin, kada mu je vrijednost pala na $8000. Bitcoin se "oporavio", krenuo rasti i iznova se vratilo povjerenje u brzo zarađen novac. Ali, euforija je kratko trajala. Jutros je vrijednost Bitcoina samo $6125. Krene li dalje prema dole, potpomognut aktualnom financijskom krizom dolara i američkih burzi, sudbina će mu biti zapečaćena.

Rezultat svega

Jake države već dugo polako ali sigurno kupuju fizičko zlato, manje osjetljivo na financijske slomove. Njegova cijena je također dogovorna cijena jer zlato posjeduje vrlo malu unutarnju vrijednost. Međutim, radi se o "proizvodu" za koju dogovorna vrijednost postoji već tisućljećima. Trgovina fizičkim zlatom ne smije biti pretjerano brza, već kontinuirana. Cilj nije stvoriti nagle skokove cijena ovog univerzalnog proizvoda, dogovorne cijene. Tisućljećima zlato ima povjerenje onih koji ga kupuju i prodaju.

Nova nuklearna doktrina Pentagona, između ostalog, navodi i kako je zasluga Sjedinjenih Država što svijet nekoliko desetljeća nije svjedočio globalnom sukobu. Dokument navodi "kako su ratovi između svjetskih sila s katastrofalnim posljedicama bili uobičajena pojava prije vremena nuklearnog zastrašivanja".

"U prvoj polovici XX stoljeća, prije početka američke doktrine nuklearnog odvraćanja, od 80 do 100 milijuna ljudi je diljem svijeta poginulo zbog posljedica Prvog i Drugog svjetskog rata, što je u prosjeku 30 000 ljudi dnevno", stoji u dokumentu.

Istovremeno se naglašava "kako je američki nuklearni potencijal dao značajan doprinos ograničavanju nuklearne i nenuklearne agresije".

"Naknadno odsustvo sukoba između svjetskih sila je dovelo do znatnog i stalnog smanjenja žrtava ratova", navodi doktrina.

Nova nuklearna doktrina Pentagona opisuje svijet u mnogo mračnijem svjetlu od prethodnih sličnih dokumenata. Ključno mjesto u suzdržavanju agresivne i rastuće sile pripada Rusiji, nakon koje su na spisku ostali "tradicionalni osumnjičenici". Na drugom mjestu je Kina, a potom dolaze Iran i Sjeverna Koreja.

Ovisno o procjenama, od 1945 su SAD ubile od 10 do 55 milijuna ljudi

Broj žrtava u američkim intervencijama od Drugog svjetskog rata i posebnim operacijama koje je od osnutka pa sve do danas provodila CIA, te onih koji su stradali u posredničkim ratovima koje su vodile vojske i terorističke skupine obučene i opremljene od strane Washingtona se ne spominje. Prema različitim procjenama, ta broja varira od 10 milijuna ljudi, do čak 55 milijuna.

Pentagon nije htio dati pojašnjenja o situaciji u Iraku, gdje je američka vojska imala čvrsta uporišta sve dok šiitske milicije okupljene u koaliciju Hashd Al-Shaabi, koja broji 120 do 130 000 dobro naoružanih i uvježbanih boraca, nije postala ključna vojna sila u zemlji, a njeni politički predstavnici u parlamentu u Bagdadu su u više navrata tražili odlazak američkih trupa iz zemlje.

Kako danas javlja Associated Press, američke trupe su se počele povlačiti iz Iraka, nakon što je Bagdad službeno priopćio da je ISIL poražen.

Prema izvorima iz baze američke koalicije u Iraku, deseci američkih vojnika se prebacuju iz Iraka u Afganistan. Transportni letovi su se na dnevnoj bazi provodili cijelog proteklog tjedna, a vojnici su odlazili s oružjem i punom opremom, priopćenje iz koalicijske baze prenosi AP.

Dva iračka dužnosnika su za Associated Pressu potvrdila kako su koalicija pod američkim vodstvom i iračka vlada postigli sporazum o povlačenju vojnika iz Iraka, što se dogodilo prvi put nakon rata protiv terorista "Islamske države" koji je pokrenut prije tri godine.

Irački dužnosnici kažu kako proces nije službeno započeo, ali reporter koji radi za Associated Press iz baze Al-Asad u zapadnom Iraku je primijetio redovite odlaske američkih vojnika.

Koalicijski i irački dužnosnici su za AP govorili pod uvjetom anonimnosti i odbili otkriti točnu brojku vojnika koji će otići.

"Nastavak koalicijske prisutnosti u Iraku bit će na temeljen na novim uvjetima, ona će biti proporcionalna potrebama i u koordinaciji s vladom Iraka", izjavio je za AP glasnogovornik američke koalicije, pukovnik Ryan Dillon.

Vojno-hemijski potencijal Sirije odavno je eliminisan, ali postoje i oni koji žele da "podgreju ovu temu", izjavio je ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

"Vreme je da se zatvore mnoga veštački otvorena pitanja. Vojno-hemijski potencijal Siriji je likvidiran pod nadzorom OZHO (Organizacija za zabranu hemijskog oružja). Međutim, čini se da ima onih koji su zainteresovani za veštačko podgrevanje ove teme. Sirijci daju iscrpna objašnjenja, ali njima se postavlja sve više novih pitanja i neko želi ovu vrtešku beskrajno da okreće", istakao je Nebenzja na zasedanju Saveta bezbednosti UN.

On je dodao da Rusija računa na što skorije uništavanje dva bivša vojna hemijska objekta u Siriji uz pomoć OZHO.

Prema njegovim rečima, preostala pitanja treba rešiti u dijalogu između OZHO i vlade Sirije, koja, kako je istakao Nebenzja, sarađuje sa ovom međunarodnom organizacijom.

Rusija sumnja na "ciljanu sabotažu" u istrazi incidenata sa hemijskim oružjem u Siriji, dodao je Nebenzja.

Rusija je 24. siječnja službeno potvrdila kako sljedeće tri godine planira provoditi zajedničke vježbe i uspostaviti vojnu suradnju s Vijetnamom, što su se dogovorili ruski ministar obrane Sergej Šojgu i vijetnamski predsjednik Tran Dai Quang. Osim toga, pomorsko-zrakoplovna baza u uvali Cam Ranh, koju su Rusi napustili devedesetih godina, ponovo je domaćin ruskim brodovima, kojima ne trebaju nikakve posebne dozvole, a glavna vojna oprema vijetnamske vojske je i dalje ruska, što pomaže zemlji da se pozicionira kao regionalna sila.

Nekoliko dana ranije je Pakistan suspendirao vojnu i obavještajnu suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je ​​potvrdio ministar obrane zemlje Khurram Dastgir Khan, koji je također najavio mogućnost zatvaranja zračnih i kopnenih puteva za SAD kroz Pakistan.

Pakistan je istovremeno najavio da će s Kinom graditi vojnu pomorsku bazu na svom teritoriju, a Kina će projekt graditi kako bi u sklopu nacionalne strategije "Pomorskog puta svile" ojačala južnoazijski gospodarski pojas. Baza će biti izgrađena pored ključne luke Gwadar, koji je Peking prethodno uzeo u zakup na 40 godina.

Ali udaljavanje Pakistana i Sjedinjenih Država ne staje ovdje. Islamabad je u studenom 2017. dogovorio bližu vojnu suradnju s Iranom, a potom je poručio Pentagonu da će zbog velikih civilnih žrtava oboriti sve strane bespilotne letjelice u svom zračnom prostoru, posebno američke.

Iako je većina vijesti u medijima posvećena sirijskom sukobu, odnosi Rusije i Sjedinjenih Država, jačanju Kine, temama poput kriptovaluta i lažnih vijesti na društvenim mrežama, zbivanja u Aziji su posebno važna u kontekstu daljnjeg provođenja "Obamine doktrine" prodora u Aziju, kojoj je Donald Trump dao još veći značaj, slanja dodatnih američkih i NATO snaga u Afganistan, sukobljavanja Sjedinjenih Država i Kine u Južnom kineskom moru i Trumpa sa Sjevernom Korejom.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je komentiralo novu američku nuklearnu doktrinu, koja je objavljena u petak, 2. veljače. Proučavajući dokument i komentirajući novu nuklearnu doktrinu Washingtona, predstavnici ruskog Ministarstva vanjskih poslova su naglasili kako ruska doktrina jasno ograničava mogućnost korištenja nuklearnog oružja.

"Svi scenariji za korištenje ovog oružja se odnose u obrambene svrhe i kao odgovor na agresiju protiv Rusije ili njezinih saveznika", ukratko je pojasnila Moskva mogućnosti kada se oružanim snagama može odobriti korištenje nuklearnog arsenala .

Međutim, Washington je izrazio spremnost provođenja nuklearnih udara "kako bi spriječio Rusiju da iskoristi svoj nuklearni potencijal".

Ako usporedimo dvije rečenice, Rusije, koja ovo oružje smije koristiti isključivo u obrambene svrhe i američku spremnost na provođenje napada "kako bi se Rusija spriječila da iskoristi svoj nuklearni potencijal", ne treba biti akademik pa shvatiti da ovdje nešto nije u redu.

Konkretno, ovakva formulacija znači da je da Bijela kuća dovodi pod znak pitanja pravo Rusije na samoobranu, ako se u neprijateljskoj agresiji zemlja nađe u kritičnoj situaciji. Ovu nedosljednost je u priopćenju naglasilo i rusko Ministarstvo vanjskih poslova.

Nova nuklearna doktrina ne može slučajno sadržavati ovakvu "pogrešku", jer govorimo o dokumentu na kojem je radilo na desetine savjetnika, političara i visokih vojnih dužnosnika.

Ruski diplomati su poručili da bi Washington morao biti svjestan visokog stupanja odgovornosti s ovakvim izjavama.

SAD nuklearno oružje može koristiti u "ekstremnim okolnostima" koje ne moraju biti vojni scenarij

Ukrajina priprema mjere protiv njemačkih tvrtki koje, usprkos sankcijama Europske unije, posluju na Krimu, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin u intervjuu za njemački Rheinische Post.

"Imamo na raspolaganju širok raspon pravnih mehanizama s kojima možemo djelovati. Trenutno smo u procesu pronalaženja uravnoteženog rješenja", rekao je Klimkin, odbijajući navesti o kakvim je "pravnim mehanizmima" riječ.

Prema riječima Pavela Klimkina, njemačke tvrtke, a posebno Volkswagen i Adidas, "na Krim gledaju kao na područje Rusije".

Ukrajinski ministar je zaprijetio "da će ih zaustaviti ne samo kroz političke, već i pravne metode".

Ukrajinske su vlasti u više navrata izjavile kako više poznatih proizvođača automobila posluju na Krimu i zaobilaze sankcije. Među njima su Nissan, Toyota, Peugeot, Mitsubishi, Kia Motors, Volkswagen, Mercedes-Benz, Audi, Škoda, Isuzu, BMW, Renault i Lexus.

"Prodajni centri ovih kompanija nude stanovnicima Krima puni paket usluga i jamstava", izjavio u Kijev.

Europska unija je zabranila tvrtkama pod njihovom jurisdikcijom da stječu nekretnine na Krimu, da imaju udjele u tvrtkama, ali i financijsko poslovanje na poluotoku, ugovaranje zajedničkih ulaganja i ulaganje u ovakve poslove. Tvrtkama je također zabranjeno pružanje usluga koje su izravno vezane za turizam. Konkretno, turistički "kruzeri" ne smiju ući u pristaništa u krimskim lukama.

Međutim, Republika Krim, koja je od 2014. dio Ruske Federacije, sa svojih 2 milijuna stanovnika, za njemačke izvoznike je prije svega tržište. Kako Kijev misli nauditi Njemačkoj, kojim pravnim mehanizmima, obzirom da nije dio EU, teško je reći. Sigurno je samo da će Berlin bilo kakav pokušaj ove vrste smatrati udarom na svoje gospodarstvo i neće blagonaklono gledati na vlasti u Kijevu, kako što je bio slučaj ranije.

Iako se u početku kineska inicijativa pokušavala prikazati kao kineska verzija "Marshallovog plana", ovu je tezu sve teže argumentirati i nemoguće ju je dokazati. Naime, "Marshallov plana" jest bio projekt ekonomske pomoći koju su Sjedinjene Američke Države na kraju Drugog svjetskog rata dale tada zapadnoj Europi kako bi je ekonomski podigli, ali se tim planom istovremeno suprotstavljalo mogućem jačanju ljevice i komunista, kao što je kasnije potvrđeno u "Izvješću Clifford-Elsey".
SAD su tada u Europi bile suočene s jakim i dobro organiziranim komunističkim strankama i moskovskom strategijom usmjerenom na infiltriranje i osvajanje moći unutar europskih prijestolnica. Američki odgovor je u okviru "Marshallov plana" predviđao i "stvaranje snažne ovisnosti ugroženih zemalja o Sjedinjenim Američkim Državama". Za konsolidaciju zapadnog bloka nije bilo drugog rješenja, osim kroz program ekonomske pomoći.