Ovog tjedna je vlada u Caracasu dozvolila da Crveni križ podijeli američku humanitarnu pomoć koja je od kraja veljače bila blokirana u Kolumbiji i Nicolas Maduro nije htio izdati dozvolu za ulazak nekoliko desetaka tona higijenskih potrepština i hrane u zemlju. Samoproglašeni "predsjednik" Juan Guadio je to odmah nazvao velikom pobjedom, jer je ovom odlukom Maduro konačno priznao "da je zemlja ipak u humanitarnoj krizi". Međutim, nije jasno što to Guaidó slavi?

Guaidò gubi bitku "humanitarne intervencije"

Naslovnice svjetskih medija su 24. veljače vrištale su o spaljivanju "humanitarne pomoći" koja se silom iz kolumbijskog grada Cucute trebala probiti u Venezuelu. Naravno, za spaljivanje dva kamiona je bila odgovorna vlada u Caracasu.

"Međunarodna zajednica mogla je vlastitim očima vidjeti kako je uzurpirajući režim prekršio Ženevski protokol, gdje je jasno rečeno da je uništavanje humanitarne pomoći zločin protiv čovječnosti", rekao je Juan Guaidó dan prije okružen predsjednikom Kolumbije Ivánom Duqueom i Luisom Almagrom glavnim tajnikom Organizacije američkih država, tijela koje nadzire Washington.

Isto su rekli Trumpovi jastrebovi John Bolton i Mike Pompeo, kao i senator Marco Rubio, koji je ranjenog ega poželio da se Madura linčuje kao libijskog vođu Muammara Gaddafija. Šest dana prije je Guaido rekao da će pomoć ući i da će to biti humanitarna lavina, mobilizirajući 600 000 registriranih dobrovoljaca za raspodjelu dobara.

Naposljetku je broj volontera za operaciju bio je mnogo manji od očekivanog, a cijelu operaciju je The New York Times opisao kao "pokušaj oporbe da potkopa temelje predsjednika Madura u opskrbi hranom".

Prema riječima političkog znanstvenika Dimitrija Pantoulasa, ta je isporuku "99% bila namijenjena oružanim snagama i 1% za stvarne humanitarne svrhe", a ako ne bi uspjela, imidž "Guaidóa kao privremenog predsjednika bi bio teško narušen".

Rezultat je bio da nitko od visokih časnika i vojnika nije prihvatio poziv Guaidóa, a Sjedinjene Države su morale prestati govoriti o "kamionima koji su izgorjeli" kada je The New York Times objavio videozapise koji dokazuju da su ih na kolumbijskoj strani spalili protuvladini militanti.

Azijski div je drugi trgovinski partner arapskog svijeta. U 2017. godini je trgovina između Kine i arapskih zemalja dosegla 190 milijardi dolara.

Ukupno 17 arapskih zemalja potpisalo je sporazume o suradnji s Pekingom u njegovom ambicioznom projektu Novog puta svile, prenosi kineska državna tiskovna agencija Xinhua.

Ovaj tjedan u Šangaju je održan je drugi arapsko-kineski forum na temu "Izgradnja Novog puta svile - Razvoj i prosperitet", koji je privukao više od 100 predstavnika iz političkih, akademskih i poslovnih krugova iz Kine i preko 10 arapskih država, uključujući Egipat, Libanon i Oman.

Osim što su se pridružile ambicioznom kineskom međunarodnom infrastrukturnom planu, više od desetak zemalja koje su sudjelovale na forumu je uspostavilo strateške ili integrirane strateške saveze s azijskim divom.

"Predstavnici Arapa su svjesni da suradnja na Novom putu svile s Kinom pruža ogromne mogućnosti za napredak reformi i ubrzavanje rasta", izjavio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lu Kang.

Halil Ebrahim Mohammed Saleh Al-Thawadi, pomoćnik glavnog tajnika Arapske lige, izjavio je na forumu da Novi put svile pokriva suradnju i razmjene na području trgovine, infrastrukture i kulture, a inicijativa je u potpunosti u skladu s razvojnim ciljevima Kine i arapskih država.

Prema pomoćniku glavnog tajnika Arapske lige, Halilu Thawadiju, Peking je drugi najveći trgovinski partner u arapskom svijetu. Samo u 2017. godini je trgovinska razmjena između dvije strane dosegla obujam od 190 milijardi dolara.

Prema podacima koje je objavio forum, Sueska zona za gospodarsku i trgovinsku suradnju Kina-Egipat je osigurala poslove za više od 3000 Egipćana.

Kina i arapske zemlje su zajedno radile na povezivanju industrijskih parkova u Abu Dhabiju, Suezu i Jazanu s obližnjim lukama.

Forum su zajednički ugostili kinesko Ministarstvo vanjskih poslova i Kinesko-arapski istraživački centar za reformu i razvoj.

Nakon njemačkog krupnog biznisa, koji se ponovo snažno okreće Rusiji, a što je bilo vidljivo i kroz nedavno otvaranje velike tvornice Mercedes-Benza u Podmoskovlju, čini se kako je red došao i na francuske poslovne ljude i tvrtke. Naravno, Francuzi su već od ranije aktivni na ruskom tržištu usprkos zapadnim proturuskim sankcijama, a poglavito njihove energetske tvrtke - Alstom, EDF i, ponajprije, francuski i svjetski div "Total" koji je aktivan na ruskim arktičkim LNG projektima. U Rusiji sa svojom proizvodnjom djeluju i auto-brendovi Peugeot-Citroen, Renault, farmaceutski divovi Sanofi i Servier, kao i trgovački lanci Auchan, Leroy Merlin i brojne druge tvrtke.


Ali nakon godina političkih sukoba i nesuglasja (koji u međuvremenu nisu nestali), koji su snažno opterećivali gospodarske odnose dviju država, sada se sve, čini se, diže na novu razinu. Tome je, osim zajedničkih interesa, nedvojbeno pridonijela i oštra vanjska i gospodarska politika američke administracije na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom prema svojim europskim saveznicima i partnerima, ali i sve intenzivnija rusko-kineska suradnja i ulazak u Rusiju stranog kapitala iz Azije i Bliskog istoka, što neposredno prijeti poslovnim interesima ključnih zemalja Europske unije i s čime se one ne žele miriti tj. predati ih "bez ispaljenog metka" u zamjenu za mutne geoplitičke interese svog prekooceanskog saveznika.

Izrael ima puni arsenal potreban za pobjedu Hezbolaha u Libanonu i uklanjanje iranske prijetnje u Siriji, pohvalio se zapovjednik izraelske vojske (IDF) na odlasku

Također je upozorio Siriju da se ne pokušava koristiti S-300 kako bi zaštitila svoj suverenitet i obranila se od napada izraelskih aviona.

"Ako je naša sloboda kretanja ugrožena, uklonit ćemo prijetnju. Znamo kako to učiniti" - rekao je general Yoel Strick za Ynet News, dodajući kako će Izrael uskoro uvesti "napredne sustave naoružanja" kako bi osigurao da može nastaviti kršiti zračni prostor susjednih država i nekažnjeno bombardirati ciljeve u Siriji. "Ako Sirijci angažiraju ruske obrambene raketne sustave S-300 protiv naših zrakoplova (u svojoj zemlji Siriji), i mi ih srušimo, to će se smatrati legitimnim potezom s naše strane."


Iako je priznao da bi takav drastični potez mogao oštetiti odnose Tel Aviva s Moskvom, Strick je izrazio nadu da neće doći do toga.

Moskva je isporučila Arapskoj Republici sustave protuzračne obrane S-300 nakon što je sredinom rujna, tijekom izraelskog napada, srušen ruski izviđački zrakoplov Il-20 s 15 letjelica.

Moskva je također upozorila Izrael da će suzbiti sve satelitske navigacije, radare i komunikacijske sustave borbenih zrakoplova nad Sredozemnim morem ako njihovi manevri budu prijetili ruskim snagama.

Od tada, Izrael provodi svoje upade samo preko Libanona, gdje židovska država nastoji zadržati Hezbolah pod kontrolom.

Hezbolah je nerazdvojan od Libanona kao zemlje, zbog jake političke prisutnosti militantne skupine, tvrdi general.

Još je potvrdio i rekao... "Da je to do mene, preporučio bih im da proglase rat Libanonu i Hezbolahu" - ne iz krvave žudnje, nego samo kako bi osujetili navodnu zavjeru te skupine da "napadne" Izrael.

Ne sumnjam kakav će biti ishod ... Bit će to odlučujuća pobjeda.

Uprkos sankcijama, Krim postaje sve interesantnije mesto za strane investitore i biznismene. To je pokazao i peti jubilarni Međunarodni ekonomski forum na Jalti, koji je okupio oko 4.500 učesnika iz više od 80 zemalja sveta, što je premašilo očekivanja.

Iako se zbog zapadnih sankcija iz Evrope i sveta do Krima ne može stići direktnim avionskim letom i iako postoje ograničenja i kada je reč o bankarskim uslugama, sve je više onih koji su zainteresovani da posluju u ovom delu Rusije. Prvi investicioni sporazumi na forumu su već potpisani.

Prvi sporazum povezan je sa izgradnjom kompleksa za liofilizaciju proizvoda na teritoriji industrijskog parka hrane "Krimsko zlato" u Krasnogvardejskom okrugu, a drugi sporazum predviđa izgradnju agro-industrijskog kompleksa za preradu voća i povrća i proizvodnju konzervirane hrane.

Na jugoistočnoj obali Crnog mora, u Feodosiji, biće izgrađena velika marina sa 100 mesta za jahte.

Općepoznato je da je plan američkih neokonzervativaca i cionističkih krugova, poznat pod imenom "Veliki Bliski istok ", kasnije i kao "balkanizacija" šireg Bliskog istoga, podrazumijevao vojne kampanje i svrgavanje suverenih vlada u sedam zemalja u pet godina. Kao što je u poznatom intervjuu priznao general Wesley Clark. Prema planu je trebalo napasti i uništiti Irak, Siriju, Somaliju, Libiju, Sudan, Iran i Jemen.

VIDEO - General Wesley Clark u intervjuu koji je prvi put objavljen 2007. priznaje plan za "Veliki Bliski istok"


Odluka je pala u vrijeme vladavine Georga Bush i nakon invazije na Afganistan. Generalu Clarku je plan iznio tadašnji ministar obrane Donald Rumsfeld i sve je išlo kako je bilo osmišljeno dok se američka ratna mašinerija i njezini vazali nisu "nasukali" u Siriji i nikako ne uspijevaju slomiti Iran.

U međuvremenu i Irak od propale države, koji je Obamin potpredsjednik Joe Biden u drugom mandatu već bio podijelio na Šiistan, Sunistan i Kurdistan, postaje stabilna država sa središnjom vlasti koja nije marionetska, dok zemlja vraća izgubljeni suverenitet i ulogu u arapskom i islamskom svijetu i međunarodnoj zajednici. Istina je da ove nade nisu nestale i kreatori strategije kontroliranog kaosa i dalje podrivaju i destabiliziraju ciljane zemlje, što se vidi u Siriji i odnedavno u Libiji, gdje general Haftar pokušava obnoviti teritorijalni integritet zemlje i iznova ujediniti libijska plemena i narode.

Rusija će se boriti protiv američkog nezakonitog uvođenja sankcija protiv Kube i Venecuele i uradiće sve što može kako bi podržala svoje strateške partnere u regionu, izjavio je zamenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

"Zabrinuti smo zbog kontinuiranog pritiska SAD na zemlje Latinske Amerike. U toku je realizacija apsolutno nelegalnog i nelegitimnog pritiska putem sankcija", rekao je Rjabkov.

Prema njegovim rečima, Amerika otvoreno deklariše želju da se tim putem "slomi volja" i izmeni politički kurs tih zemalja u pravcu koji bi odgovarao Vašingtonu.

"Sve je to apsolutno neprihvatljivo. Borićemo se protiv toga. Venecuela i Kuba su naši saveznici u regionu, učinićemo sve što od nas zavisi kako bi te zemlje osetile našu podršku", naglasio je Rjabkov.

Rusija će zabraniti izvoz naftnih proizvoda i uglja u Ukrajinu od 1. juna, prema ukazu Vlade u Moskvi, koji je potpisao premijer Dmitrij Medvedev.

Kako prenosi ruska agencija Tass, Medvedev je opravdao ovu mjeru odlukom Kijeva od prije nekoliko dana da proširi spisak ruskih proizvoda zabranjenih u Ukrajini, što je primoralo Rusiju da preduzme uzvratne mjere.

Od 1. juna ugalj, nafta, naftni derivati te još nekoliko ruskih industrijskih proizvoda neće se moći više prodavati u Ukrajini, prenosi Beta.

Za njih će biti potrebna posebna dozvola da bi se izvezli, rekao je ruski premijer, ali nije naveo koji su uvjeti za dobijanje dozvole.

Zabrana uvoza niza proizvoda

Prema ukazu, zabranjuju se i uvoz niza ukrajinskih dobara u Rusiju - od odjeće i obuće, preko papira i kartona, teške opreme, čeličnih cijevi za naftnu industriju...

Prošle godine vrijednost te uvezene robe bila je 250 miliona dolara, kazao je Medvedev.

Ove mjere uvedene su nekoliko dana pred drugi krug predsjedničkih izbora u Ukrajini, u koji su ušli dosadašnji predsjednik Petro Porošenko i komičar Vladimir Zelenski, koji je bio u velikoj prednosti u prvom krugu.

Američka administracija i tamošnje Ministarstvo financija, u srijedu, 17. travnja, objavile su informaciju o uvođenju novih sankcija protiv Venezuele, ali ovoga puta, nakon duže vremena i protiv Kube. One protiv Venezuele sada su proširene i na tamošnju Središnju banku i njezinu guvernerku Iliane Teran, a dio su već ranije pokrenutih oštrih mjera Washingtona protiv vlade u Caracasu, prije svega venecuelanskog energetskog sektora.

I dok je savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika John Bolton u četvrtak izjavio kako sankcije, koje je Washington uveo protiv režima Nicolasa Madura moraju poslužiti kao upozorenje Rusiji i drugim zemljama koje se "miješaju u unutarnje stvari latinskoameričkih država", državni tajnik Mike Pompeo izjavio je kako SAD od 2. svibnja više neće produljivati moratorij na izvršenje zakona, koji Amerikancima kubanskog porijekla omogućuje pokretanje sudskih tužbi protiv Kube i inozemnih tvrtki u svezi potraživanja povrata njihove imovine, oduzete nakon kubanske revolucije.


Konkretne, jučer uvedene sankcije protiv Kube, odnose se prije svega na njenog zrakoplovnog prijevoznika "Aerogaviota", u vlasništvu kubanske vojske. Ograničenja se odnose i na prijenos novčanih sredstava Amerikanaca na Kubu, u iznosu do tisuću dolara za jedan kvartal. Nove protukubanske sankcije Washington pravda optužbama za kršenja ljudskih prava od strane vlade u Havani, kao i njenom potporom venecuelanskom čelniku Maduru.


Ovdje je, svakako, važno spomenuti i kako je američko Ministarstvo financija, prethodno na sankcijski spisak svog Ureda za nadzor inozemnih aktiva (OFAC) već stavilo i banku Banco Corporativo S.A iz Nikaragve, kao i Laureana Murilla, posebnog izaslanika nikaragvanskog predsjednika za trgovinsku i gospodarsku suradnju.

Britanski istraživački centar Chatham House objavio je izvješće u kojem se navodi da se Rusija priprema za rat. Prema autoru dokumenta, to dokazuje velika modernizacija ruske vojske. Prema riječima stručnjaka, kojeg je kontaktirao RT, na Zapadu su zadivljeni uspjehom ruske nacionalne obrambene industrije. Analitičari vjeruju da zemlje NATO pakta pokušavaju stvoriti razloge za povećanje izdataka za obranu. Osim toga, ističu da su zapadne zemlje nedavno potkopale međunarodne sporazume o kontroli naoružanja.

Britanski analitički centar Chatham House, koji se bavi istraživanjima u području međunarodnih odnosa, objavio je izvješće u kojem se navodi kako se Rusija navodno priprema za rat.

Prema autoru studije, kojeg je kontaktirao RT, njegovo se uvjerenje temelji na činjenici da Moskva modernizira oružane snage. Istodobno, dokument zanemaruje službene stavove ruskih vlasti. Moskva je u više navrata naglasila kako Rusija jača obrambeni potencijal isključivo radi zaštite zemlje. Kao što je ranije rekao ruski predsjednik Vladimir Putin, Ruska Federacija se zalaže za mir i međunarodnu stabilnost.

"Rusija je miroljubiva država, provodimo odgovornu vanjsku politiku i nastojimo ojačati međunarodnu stabilnost. Nastavit ćemo jačati obrambene potencijale zemlje, razvijati i poboljšavati oružane snage", kazao je ruski čelnik.

Podsjetimo da su među najvećim sponzorima analitičkog centra Chatham House Ministarstvo za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva, a na popisu donatora su britansko Ministarstva vanjskih poslova, vojska Ujedinjenog Kraljevstva, američka korporacija Lockheed Martin, proizvođač borbenih aviona F-35, te drugi.

U izvješću britanske organizacije se navodi da je Rusija država koja se "smatra okružena neprijateljima i pati od naslijeđa bolnog povijesnog iskustva".