Američki predsjednik Donald Trump stavio je veto na donošenje zakona u Kongresu SAD-a kojim bi se okončalo vojno prisustvo najjače sile na svijetu u ratu u Jemenu, koji predvodi Saudijska Arabija.

U koliziji s predsjednikom, Kongres SAD-a je po prvi put izglasao rezoluciju kojom bi pokušao obustaviti američko učešće u nekom inostranom konfliktu.

No, Trump je u srijedu stavio veto na nju, dok je Kongresu nedostajalo glasova da ga prevaziđe.

Kritike zbog Saudijske Arabije

"Ova rezolucija je nepotreban i opasan pokušaj da se oslabe moje statutarne ovlasti, što bi ugrozilo živote američkih građana i hrabrih pripadnika službe, i danas i ubuduće", poručio je u saopštenju Trump.

Ranije ovog mjeseca, Zastupnički dom je glasao za zakon u omjeru 247 za i 175 protiv. U Senatu SAD-a prošlog mjeseca, za njega su glasala 54, a protiv je bilo 46 zastupnika.


Kongres u posljednje vrijeme nije zadovoljan Trumpovim bliskim odnosima sa Saudijskom Arabijom, dok on pokušava dodatno izolirati Iran, njenog regionalnog rivala.

Mnogi zastupnici su, također, kritikovali Trumpa što nije osudio Saudijsku Arabiju za ubistvo novinara Jamala Khashoggija, koji je pisao kritičke tekstove o toj zemlji.

Khashoggi je u oktobru prošle godine ušao u saudijski konzulat u Istanbulu, iz kojeg nikada nije izašao.

Obavještajne službe tvrde da je veze s ubistvom imao i saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman.

Pred drugi krug predsedničkih izbora u Ukrajini vagaju se šanse dvojice kandidata, komičara Vladimira Zelenskog i aktuelnog predsednika Petra Porošenka, ali i procenjuje šta bi pobeda jednog, a šta drugog donela Donbasu.

Prema mišljenju Antona Bredihina, šefa Centra etničkih i međunarodnih istraživanja, postoji kardinalna razlika među kandidatima u varijantama rešavanja problema Donbasa.

"Porošenko u drugom mandatu planira da nastavi agresivnu politiku, zasnovanu na jednom od svoja tri stuba - vojsci. Njemu je rat potreban, njemu je potrebna pobeda i potrebna su mu vojna rešenja. Zelenski je dotle više sklon mirnom rešenju situacije putem dijaloga i demonstriranjem ekonomskog razvoja Ukrajine", kaže ovaj ekspert za Sputnjik.

On veruje da je Zelenski spreman ili sam da pregovara o Donbasu posredstvom Moskve ili posredstvom Viktora Medvedčuka, predsednika političkog saveta ukrajinske partije "Opoziciona platforma - za život", a za kog se spekuliše da bi mogao da zauzme neku od visokih pozicija u vladi Zelenskog.

Iranski parlament je usvojio danas velikom većinom zakon kojim se američke snage na Bliskom istoku označavaju kao terorističke, dan nakon što je američka oznaka terorizma za Iransku revolucionarnu gardu formalno stupila na snagu, javila je državna televizija.

Iranski ministar odbrane general Amir Hatami predstavio je zakon kojim se Vlada ovlašćuje da odlučno reaguje na "terorističke akcije" američkih snaga. Po njemu se od vlasti zahtijeva da koriste "pravne, političke i diplomatske" mjere kako bi neutralizovale američki potez, bez daljeg elaboriranja, prenosi AP.

Američki potez ima za cilj "da osujeti iranski uticaj" i pokazuje da su dugogodišnje sankcije Amerike protiv Irana postale neefikasne, poručio je Hatami poslanicima.

Tokom debate su neki članovi Parlamenta zahtijevali da se čitava američka vojska i snage bezbjednosti proglase teroristima.

U TV izvještaju se navodi da je 204 poslanika odobrilo zakon, od 207 koji su bili prisutni na sjednici u Parlamentu sa 290 mesta. Dva zakonodavca su glasala protiv zakona i jedan je bio uzdržan.

Ekvador je predao Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa, britanskim vlastima i sada mu prijeti izručenje Sjedinjenim Državama gdje mu žele suditi za urotu, za što bi mogao dobiti smrtnu kaznu ili doživotni zatvor u Guantanamu. U svojih gotovo 15 godina aktivnosti, WikiLeaks je objavio više od 10 milijuna povjerljivih dokumenata. Među njima većina ima veze s tajnim planovima američke vlade u obavještajnim, sigurnosnim i ratnim programima.

Platforma koju je vodio zatvoreni Julian Assange bila avangarda u objavi tajnih podataka, toliko da su ga progonile savezničke vlade Washingtona, kao što su Švedska i Velika Britanija. Sam Assange se sklonio 2012. godine u maloj sobi u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, dok mu je vlada Lenina Morena ukinula taj status. Ovdje vrijedi podsjetiti na ono što je WikiLeaks objavio i zbog čega ga elita u Washingtonu toliko mrzi, iako je samo obavljao svoj novinarski posao.

1. Arhiva Guantanama

Godine 2007. je WikiLeaks objavio tisuće dokumenata u obliku priručnika i informacija iz zatvora kojeg je 2002. godine stvorila Bushova administracija u zaljevu Guantanamo na Kubi. Novi zatvorski sustav je dio programa postupaka za osobe za koje se sumnja da su teroristi. Crveni križ je potvrdio da nisu svi zarobljenici iz Guantanama bili teroristi, a kritike zbog funkcioniranja, odnosno mučenja, tortura, proizvoljnog pritvora, nepodizanja optužnice i držanje zatvorenika u pravnom limbu godinama su rasle iz godine u godinu. Obama je, između ostalog, Nobelovu nagradu za mir dobio i zbog obećanja da će zatvoriti Guantanamo, što nije učinio.

2. Afganistan i Irak

Tajne vijesti o ratovima u Afganistanu i ratnim dnevnicima u Iraku objavljene su 2010. godine s gotovo 400 000 izvješća o ratu u Iraku od 2004. do 2009. U tim dokumentima možemo pronaći sve, od vojne opreme koju američka vojska koristi do informacija o vojnim ciljevima i ubijenim civilima, te zlostavljanju i mučenju ratnih zarobljenika.

3. CableGate i američka diplomacija

U 2010. je WikiLeaks objavio milijune diplomatskih nota napisanih između 1966. i 2010. Najvažnije detalje su objavili mnogi međunarodni mediji, a objave su otkrivale stavove diplomatskih vođa Washingtona, uključujući Henryja Kissingera, te upute njihovim diplomatima da špijuniraju strane političare. Ovaj je dio objava WikiLeaksa poznat i kao CableGate, a dokumenti potvrđuju šalu: "Zašto nema državnog udara u Sjedinjenim Državama? Zato što tamo ne postoji američko veleposlanstvo."

Američko ministarstvo obrane razvija opcije za vojno rješenje krize u Venezueli, koje bi trebalo zaustaviti Kubu, Kinu i Rusiju da utječu na demokratske procese u toj zemlji kao i jačanje njihovog uticaja u Venezueli i Latinskoj Americi, navodi CNN. Međutim, američki kanal ubrzo ublažava retoriku i navodi kako se ne govori o izravnim neprijateljstvima, nego o "ograničavanju" tih triju zemalja provedbom vježbi američke mornarice u regiji i vojnom suradnjom sa susjednim zemljama.

Na prijedlog savjetnika Bijele kuće Bijele kuće Johna Boltona, Pentagon je počeo razvijati nove mogućnosti za Venezuelu. Cilj ove inicijative je "obuzdati" ruski, kubanski i kineski utjecaj u latinoameričkoj zemlji, ali se treba suzdržati od bilo kakvih izravnih neprijateljstava, navodi CNN, pozivajući se na izvor u Ministarstvu obrane Sjedinjenih Država.

Dužnosnik koji je razgovarao s televizijskim kanalom naglasio je da je početno planiranje budućih operacija povjereno Zajedničkom odboru Pentagona. Osim toga, Južno zapovjedništvo Oružanih snaga Sjedinjenih Država, koje nadzire svaku vojnu nazočnost američkih vojnika na Južnoj hemisferi, sudjeluje u radu na strategiji.

Američki državni tajnik Mike Pompeo je nedavno izjavio kako Washington ne isključuje mogućnost rješavanja krize u Venezueli. Ipak, nekoliko predstavnika Pentagona kažu kako ne žele upotrijebiti vojsku za svrgavanje "režima" Nicolasa Madura, navodi CNN.

Prema televizijskom kanalu, Donald Trump je pozvao Madura da podnese ostavku i tražio da "Rusi budu uklonjeni iz Venezuele". Ali nema naznaka da američki predsjednik tamo želi poslati trupe za provođenje velike operacije.

Umjesto toga, američke vlasti nude opcije za "ograničavanje", koje uključuju provođenje američkih pomorskih vježbi u blizini Venezuele i vojnu suradnju sa susjednim zemljama. Ideja je onemogućiti Rusiji, Kubi i Kini da imaju neometan pristup regiji, objašnjava CNN.

U veljači su Sjedinjene Države poduprle Madurovog protivnika, predsjednika Narodne skupštine, Juana Guaidóa, samoproglašenim "vršiteljem dužnosti predsjednika". Od tada situacija nastavlja eskalirati, a američke vlasti su u više navrata pozivale venecuelansku vojsku da se odrekne sadašnjeg predsjednika, što se nije dogodilo. Washington i dalje uporno tvrdi kako je za sve poteškoće u zemlji kriva uprava Madura, dok se zemlja bori sa sankcijama i embargom nametnutim od stane američke uprave, ali i unutarnjim sabotažama pristaša oporbe i venecuelanske elite koja još uvijek nadzire velike sektore gospodarstva, lance maloprodajne opskrbe i medije.

Julian Assange je žrtva perverzne civilizacije, koja kleči u svojim bogomoljama i moli svevišnje za vječni život, dok u isto vrijeme uništava vlastiti okoliš i u ime boga profita kolje ljude na svim meridijanima i paralelama. Njegov grijeh je što svoj talent i znanje nije upregnuo u kola takve civilizacije.
Živimo u distopiji, u strogo kontroliranom svijetu. Oni koji uspiju čovječanstvu ukazati makar samo na djelić neušminkane stvarnosti koja se krije pod talozima manipulacija izvezenih velikim riječima o slobodnom čovjeku i slobodnom svijetu mogu računati da će im život biti pretvoren u pakao. Julian Assange nije ubojica poput lidera takozvanog slobodnog svijeta, koji su pod različitim lažnim izgovorima poslali vojske da razaraju zemlje Bliskog istoka. Assange stanovništvu tih zemalja nije s neba isporučivao demokraciju u obliku stotina i stotina tona avionskih bombi. On je tek uspio pokazati kako funkcionira ubilački stroj zapadne civilizacije i zato je osuđen na propast.

Prekid saradnje Rusije i NATO rezultat je izuzetno agresivne politike Alijanse prema Moskvi. U ovakvim okolnostima Rusija je morala da zauzme čvrst stav, jer je očito da tek kad NATO sile razumeju da je stvar došla do crvene linije, onda će možda početi razumnije da se ponašaju.

Rusija i NATO su u potpunosti prekinuli saradnju po civilnoj i vojnoj liniji, rekao je u intervjuu za Sputnjik zamenik ruskog šefa diplomatije Aleksandar Gruško. Kako je naveo, NATO je sam odbio pozitivne teme u razgovorima sa Rusijom.

"One ne postoje. Za sada nema signala da NATO vidi izlaz iz ovog ćorsokaka", naglasio je Gruško.

Komentarišući takav razvoj situacije na relaciji Rusija-NATO, Sergej Jermakov sa Ruskog instituta za strateška istraživanja za Sputnjik kaže da će se, nažalost, pogoršanje odnosa između Alijanse i Moskve nastaviti i ubuduće, jer vojni savez i dalje koristi negativnu retoriku po pitanju Rusije.

Svet prelazi s jednopolarnog, "amerocentričnog" sveta na pravedniji, policentrični poredak, ali SAD na sve moguće načine pokušavaju da zaustave taj proces, izjavio je sekretar Saveta za bezbednost Rusije Nikolaj Patrušev.

"Formiranje pravednijeg, policentričnog svetskog poretka protiče krajnje složeno zbog aktivnog protivljenja onih koji teže da sačuvaju svoju dominaciju u svetu", rekao je Patrušev na zasedanju Naučnog saveta pri Savetu za bezbednost Rusije.

Prema njegovim rečima, načini da se izvrši pritisak su razni - od ekonomskog, preko informaciono-psihološkog, do vojnog i političkog.

Zastupnici američkog Kongresa iz redova Demokratske stranke nikako ne posustaju u svojim tvrdnjama o protuzakonitim vezama predsjednika Donalda Trumpa s Rusijom, pa s tim u svezi svako toliko pokreću pojedine inicijative, zakonske prijedloge, istrage i što sve ne, a sve kako bi dokazali da su u pravu.


Ta histrerija, pokrenuta ubrzo nakon neočekivanog poraza njihove kandidatkinje Hillary Clinton na predsjedničkim izborima 2016.g., a što demokrati do današnjega dana Trumpu ne mogu oprostiti, od strane američkog čelnika već je od ranije nazvana "lovom na vještice". Neovisno o svemu tome, kao i svim navodnim vezama Trumpa i Rusije, odnosi SAD-a i te zemlje nikada od vremena hladnoga rata nisu bili na nižim razinama, a prema pojedinim parametrima već su i gori u odnosu na spomenuto doba.

A da demokrati ne posustaju svjedoči i današnja vijest New York Times-a, koji navodi kako su demokrati iz Kongresa uputili zahtjev u Deutsche Bank i nekoliko drugih banaka za dostavu informacija o Trumpovim financijskim aktivima i njegovim poslovima s ruskim bankama.

Navodi se kako su podaci iz vijeća o financijskim uslugama Predstavničkog doma Kongresa dostavljeni Deutsche Banku, kao i bankama Citigroup, JPMorgan Chase i Bank of America. Glasnogovornica Deutsche Banka priopćila je kako je banka privržena dostavi odgovarajućih podataka svim službenim istragama u skladu s pravnim obvezama te banke.

Prema navodima izvora spomenutog američkog medija, Deutsche bank već mjesecima priprema podatke, a istražitelji iz Kongresa o konkretnim su zahtjevima razgovarali s pravnicima te banke. Deutsche Bank je inzistirala da sfera informacija bude sužena. To bi, prema riječima izvora NYT, trebalo olakšati i ubrzati dostavu potrebnih dokumenata od strane te banke.

Navodno se radi o službenim dokumentima vezanim uz poslove koje je banka vodila s osumnjičenima koji se nalaze na spisku za pranje novca iz Rusije i drugih država Istočne Europe.

Vlada Venezuele je odlučila suspendirati emitiranje programa njemačkog televizijskog kanala Deutsche Welle na španjolskom jeziku, nakon što je utvrđeno da je ovaj propagandni kanal emitirao lažne vijesti o destabilizaciji zemlje.

Vlasti njemačkog informativnog kanala priopćile su u nedjelju ukidanje emitiranja kabelske mreže u latinoameričkoj zemlji, optužujući Nacionalnu komisiju za telekomunikacije Venezuele (Conatel) zbog poduzimanja takve mjere.

Prije toga je Conatel u kolovozu 2018. privremeno ugasio signal Deutsche Wellea, također "zbog širenja lažnih vijesti kako bi se destabilizirao mir u Venezueli", objavio je Conatel .

Sada je generalni direktor njemačkog kanala, Peter Limbourg, izričito zatražio od venecuelanskih vlasti da vrate signal kanala.

"Učinit ćemo sve što je u našoj moći kako bi naši gledatelji i dalje bili informirani", naglasio je Limbourg.

Direktor njemačkog kanala je također obećao da će mreža nastaviti emitirati svoje programe, osobito one usmjerene na trenutnu situaciju u Venezueli, putem društvenih mreža i kanala You Tube.

DW je proširio svoju pokrivenost novim ekskluzivnim segmentom za Venezuelu nakon eskalacije nemira u latinoameričkoj zemlji u siječnju ove godine, kada se Juan Guaidó, predsjednik Nacionalne skupštine Venezuele, koja je osuđena za nepoštivanje suda 2016. i pod kontrolom je oporbe, sam proglasio neustavnim "privremenim predsjednikom" Venezuele.

Osim toga, Deutsche Welle je vodio i objavio je ekskluzivni intervju s uličarskim predsjednikom Juanom Guaidóom u kojem je predstavljen kao šef države.

U više navrata je vlada predsjednika Nicolasa Madura osudila propagandnu kampanju i lažne vijesti određenih stranih medija koji svojim izvještavanjem sustavno potiču nerede.

Ranije ove godine je Maduro upozorio da se protiv Venezuele vodi medijski rat, "samo kako bi se opravdao državni udar u zemlji, kojeg je pripremila, financirala i aktivno poduprla administracija Donalda Trumpa, što javno mišljenje dobro zna".