Tajna povijestS


Skull

Studija otkriva dokaze o nasilju u vrijeme krize u drevnom Peruu


Okvir
Ned, 31 Ožu 2024 00:00 UTC
lobanja
© Luis Pezo-LanfrancoRazne traumatske ozljede kod jedne od proučavanih osoba
Čini se da je prijelaz iz petog u četvrto stoljeće prije Krista (pr. Kr.) bio kritično razdoblje za središnje Ande, područje koje je sada dio Perua. Istraživači su pronašli dokaze turbulencije tijekom prijelaza iz srednjeg formativnog razdoblja (1200. - 400. pr. Kr.) u kasno formativno razdoblje (400. - 1. pr. Kr.). Politička dezintegracija i međugrupno nasilje očito su bili dio konteksta, vjerojatno povezani s prijelazom iz teokracije u sekularnu vladavinu.

Nova studija, objavljena u časopisu Latin American Antiquity, dosljedno podupire ove pretpostavke.

Studiju je proveo tim peruanskih, kolumbijskih i brazilskih istraživača predvođenih peruanskim bioarheologom Luisom Pezo-Lanfrancom, koji je tada bio povezan s Laboratorijem za biološku antropologiju na Institutu za biološke znanosti Sveučilišta u Sao Paulu (IB-USP) u Brazilu .

Komentar:

Više...
People

Moderni ljudi su napredovali dok su neandertalci nestali


Okvir
Čet, 28 Ožu 2024 00:00 UTC
foto
Pitanje zašto su ljudi preživjeli dok su naši najbliži rođaci, neandertalci, izumrli, intrigira znanstvenike i istraživače desetljećima. Iako su neandertalci pokazivali znakove inteligencije i sofisticirane kulture, postoji niz čimbenika koji su mogli pridonijeti njihovom izumiranju.

Neandertalci su, prema dostupnim arheološkim i antropološkim dokazima, imali veliki mozak, sposobnost izrade oruđa, jezik, izrađivali su umjetnine i nakit, što ukazuje na razvijenu kulturu i inteligenciju. Međutim, prije oko 40.000 godina neandertalci su nestali iz Europe i Azije, a zamijenio ih je Homo sapiens, naši preci.

Mnoga arheološka otkrića upućuju na to da su neandertalci bili vješti lovci, sakupljači i da su imali smisla za estetiku. Ipak, čak i s tim vještinama, neandertalci su izgubili bitku za opstanak.

Komentar: Neki su istraživači sugerirali da je barem jedna značajna razlika između neandertalaca bila nedostatak domišljatosti u usporedbi s ljudima, što je dodatno istaknuto u nedavnoj studiji: Prapovijesni nakit otkriva 9 različitih kultura diljem Europe kamenog doba.

Posebno je ova ideja u suprotnosti s popularnom znanstvenom mišlju koja je, osobito posljednjih godina, nastojala progurati ideju da između njih postoji mala razlika; naizgled kao dio ideologije 'svi su jednaki'.

Daljnji uvid u ovu temu može se pronaći u sljedećem članku: Zlatno doba, psihopatija i šesto izumiranje

Više...
Blue Planet

Poveznice između nedostižnih Denisovaca i kineskog 'čovjeka zmaja' starog 150.000 godina otkrivene u novoj studiji


Klix
Ned, 31 Ožu 2024 00:00 UTC
foto
© Debbie Hill/UPIDOSJE: Krupni plan 3D tiskane rekonstrukcije Denisovan žene. Istraživači su pronašli nove dokaze koji bi mogli povezati tajanstvene Denisovce s ranom ljudskom vrstom Homo longi
Istraživači su pronašli ostatke na osnovu kojih misteriozne denisovance dovode u vezu s ranom ljudskom vrstom homo longi, a koja se naziva i "čovjek zmaj".

DNK tragovi ukazuju na to da su denisovanci živjeli na tibetanskoj visoravni, da su se vjerovatno kretali na području južne Azije (današnjih Filipina i Laosa) te da su prije više od 100.000 godina možda stigli do područja na sjeveru Kine. Osim toga, ukrštali su se sa savremenim čovjekom.

Međutim, ostala je misterija kako su denisovanci izgledali i kako su živjeli. Samo fragment vilice, nekoliko komadića kosti i jedan ili dva zuba otkrivaju njihove fizičke karakteristike. Njihov DNK, koji je prvi put pronađen 2010. u jednoj sibirskoj pećini, otkriva kako su živjeli.

Komentar: Pogledajte također:

Više...
Blue Planet

Zubi stari 4.000 godina naglašavaju štetu koju je poljoprivredna prehrana imala na ljude tijekom stoljeća


Okvir
Pet, 29 Ožu 2024 00:00 UTC
Killuragh Cave, Ireland.
© Sam Moore, Owner Marion Dowd.Špilja Killuragh, Irska
Istraživači s Trinity Collegea u Dublinu otkrili su nevjerojatno očuvane mikrobiome iz dva zuba stara 4.000 godina, pronađenih u irskoj vapnenačkoj špilji. Genetske analize ovih mikrobioma otkrivaju velike promjene u oralnom mikrookruženju od brončanog doba do danas. Oba zuba pripadala su istoj muškoj osobi i također su pružili snimku njegovog oralnog zdravlja.

Studija, provedena u suradnji s arheolozima s Atlantskog tehnološkog sveučilišta i Sveučilišta u Edinburghu, objavljena je u časopisu Molecular Biology and Evolution. Autori su identificirali nekoliko bakterija povezanih s bolestima desni i pružili prvi visokokvalitetni drevni genom Streptococcus mutans, glavnog krivca za karijes.

Dok je S. mutans vrlo čest u modernim ustima, iznimno je rijedak u drevnom genomskom zapisu. Jedan od razloga za to može biti priroda vrste koja proizvodi kiselinu. Ta kiselina kvari zub, ali i uništava DNK i sprječava fosilizaciju plaka. Dok se većina drevnih oralnih mikrobioma izvlači iz fosiliziranog plaka, ova je studija bila usmjerena izravno na zub.

Komentar: Postoji mnoštvo istraživanja koja pokazuju štetan utjecaj poljoprivrede na ljudsko zdravlje. Međutim, u našem dobu, čini se da nije samo povećanje žitarica, voća, povrća i šećera ono što šteti zdravlju, već i smanjenje životinjskih bjelančevina i masti, koji su zamijenjeni toksičnim biljnim i sjemenskim uljima uz inferiorne biljne bjelančevine. Osim toga, pokazalo se da industrijske poljoprivredne prakse koje degradiraju zdravlje biljaka i tla smanjuju sadržaj hranjivih tvari:

Više...
Map

Drevni ljudi urezivali su misteriozne simbole u blizini otisaka stopala dinosaura

Ivan Petričević
Kozmos
Sub, 30 Ožu 2024 00:00 UTC
brazil
© Leonardo Troiano/ Nacionalni institut za povijesnu i umjetničku baštinu, BrazilOtisci stopala dinosaura i rezbarije u stijenama, oba istaknuta isprekidanim linijama, na nalazištu Serrote do Letreiro u Brazilu
U sklopu svojih istraživanja, tim znanstvenika s Nacionalnog instituta za povijesno i umjetničko nasljeđe Brazila naišao je na izvanredno otkriće na lokalitetu Serrote do Letreiro u državi Paraíba, na sjeveroistoku Brazila. Otkriveni su novi fosilni tragovi dinosaura, zajedno s nizom tajanstvenih simbola, odnosno petroglifa, pored tragova. Ovaj pronalazak otvara nova pitanja i pruža vrijedne uvide u međudjelovanje drevnih ljudskih civilizacija s tragovima dinosaura.

Pronađeni tragovi pripadaju različitim skupinama dinosaura, među kojima su teropodi, sauropodi i ornitopodi. Procjenjuje se da su tragovi nastali u ranom periodu krede, odnosno između 145 i 100 milijuna godina prije naše ere.

Nasuprot tome, pronađeni petroglifi, koji se sastoje od krugova, radijalnih linija i apstraktnih oblika, urezani su u stijenu znatno kasnije, od 3.000 do 9.000 godina prije sadašnjosti.
Više...
Volcano

More je 'počelo ključati': Vulkanska erupcija Santorinija prije 1300 godina ukazuje na to da se ogromne eksplozije mogu dogoditi tijekom tihog razdoblja


Kozmos
Čet, 28 Ožu 2024 00:00 UTC
santorini
© Dimitris Meletis preko Getty ImagesPoznate bijele kuće Santorinija s pogledom na kalderu u zalazak sunca
Ogromni sloj plovućca i pepela pronađen zakopan pod vodom u kalderi Santorini ukazuje na to da je erupcija iz 726. godine bila mnogo veća nego što se mislilo.

Ova drevna erupcija vulkana Santorini, koja se odigrala prije više od tisuću godina, pokazala je razmjere daleko veće od onih koje su prethodno bile zabilježene, sugerirajući da eksplozivne erupcije mogu nastati i tijekom razdoblja koja se smatraju relativno mirnim, kako otkriva nedavno istraživanje.

Santorini, podvodni vulkan smješten u nizu vulkana zvanom Helenski otočni luk koji se prostire između Grčke i Turske, poznat je po svojim snažnim erupcijama koje mogu rezultirati urušavanjem zemljine površine iznad magmatske komore, čime se stvara kaldera ogromnih proporcija.

Posljednja erupcija takve veličine na Santoriniju, nazvana Minojska erupcija, odigrala se 1600. godine prije Krista. Ta erupcija radikalno je preoblikovala geografski izgled regije, pretvarajući što je nekad bio jedinstveni otok u današnji arhipelag.
Više...
Hourglass

Otkriveni astečki kodeksi bacaju novo svjetlo na povijest drevne civilizacije

Ivan Petričević
Kozmos
Sre, 27 Ožu 2024 00:00 UTC
Nedavno otkriće tri kodeksa iz 16. i 17. stoljeća pruža novi uvid u povijest Azteka, uključujući i povijest njihove prijestolnice Tenochtitlána, na mjestu današnjeg Mexico Cityja.
kodeks
© MÓNICA GONZÁLEZ ISLASPredstavljanje kodeksa San Andrés Tetepilco u Nacionalnom muzeju antropologije u Mexico Cityju; 20. ožujka 2024.
Ovi dokumenti, poznati kao Kodeksi San Andrés Tetepilco, nude detaljan prikaz života i običaja drevne civilizacije koja je utjecala na središnji Meksiko, ističući njihovu političku moć, društvenu strukturu i kulturno nasljeđe. Privatna obitelj, koja je generacijama čuvala ove astečke dragulje, nedavno ih je prodala meksičkoj vladi, kako izvještava španjolski dnevnik El País.

Značaj ovog transfera nije samo u financijskoj transakciji vrijednoj 9,5 milijuna pezosa (približno 526.000 Eura), već i u kulturnom i povijesnom bogatstvu koje kodeksi otkrivaju.

Asteci, čija je moćna imperija dostigla vrhunac tijekom 15. i 16. stoljeća, uspostavili su svoju prijestolnicu u Tenochtitlánu, na lokaciji današnjeg Mexico Cityja. Uzlet i pad ove civilizacije, od osnutka glavnog grada oko 1300. godine, preko širenja svojeg teritorija, do konačnog poraza od strane španjolskih osvajača između 1519. i 1521. godine, zabilježen je u spomenutim kodeksima.
Više...
Dig

Biljni materijal na oštricama od opsidijana na Rapa Nuiju sugerira da su tamošnji doseljenici posjetili Južnu Ameriku i vratili se

Maja Miljević-Đajić
S>ve o arheologiji
Ned, 24 Ožu 2024 00:00 UTC
rapa nui
© Andreas Mieth, Uni KielUskršnji otok u jugoistočnom Pacifiku vjerojatno su otkrili Polinežani oko 8. ili 9. stoljeća nove ere. Otok je poznat po svojim jedinstvenim kamenim skulpturama zvanim Moai
Prvi doseljenici na ostrvo Rapa Nui, poznatijem kao i Uskršnje ostrvo, imali su kontakt s ljudima iz Južne Amerike prije 1.000 godina.

Prethodno istraživanje otkrilo je da usmena povijest naroda Rapu Nui sadrži izvještaje o najmanje jednom putovanju prvih doseljenika u Južnoj Americi.

U ovom novom naporu, istraživački tim je pratio takve izvještaje tako što je iskopao i proučavao sečiva od opsidijana na mjestu Anakena, najranijem poznatom naselju na ostrvu. Istraživači su pronašli veoma male količine biljnog materijala na oštricama od opsidijana.
Više...
Shamrock

Pelud riže star 8.200 godina pronađen u Kini mogao bi biti dosad najstariji dokaz uzgoja riže

[Prijevod: Sott.net]
Global Times
Čet, 21 Ožu 2024 17:19 UTC
rice microscope
Kroz proučavanje peludnih tvari otkrivenih u blatu, nedavni kineski istraživački projekt je zanimljivo otkrio da su drevni ljudi u Nanjingu, provinciji Jiangsu, možda počeli konzumirati rižu prije više od 8.000 godina.

Projekt vodi arheološki stručnjak Shu Junwu, koji je također istraživač na Institutu za geologiju i paleontologiju Nanjing Kineske akademije znanosti (NIGPAS).

Vrsta peluda nalik riži ekstrahirana je iz tamnog uzorka tla koji je Shu "neočekivano" otkrio prije sedam godina.

Neočekivana priroda otkrića posljedica je toga što je Shu slučajno vidio otkriveno tlo tijekom lokalnog projekta geološkog istraživanja. Činilo se da je izrazito crno i pomiješano s biljnim ostacima.

Komentar: Ovo se posebno poklapa s još jednom nedavnom studijom: Arheolozi otkrili kruh star 8.600 godina u Turskoj - Možda je najstariji kruh na svijetu

Međutim, postoje dokazi o korištenju riže još daleke prošlosti: Drevna keramika iskopana u Kini otkriva 9.000- godinu stare tragove 'lovačko-sakupljačkog' rižinog piva

Pogledajte također:

Više...
Blue Planet

Iznenađujuće sofisticirani životi stanovnika u močvarnom sojeničarskom naselju Engleske prije 3.000 godina

Maja Miljević-Đajić
Sve o arheologiji
Čet, 21 Ožu 2024 00:00 UTC
arheologija
© Arheološka jedinica Cambridgea
Arheološko nalazište koje se često naziva i "Britanskom Pompejom" prava je vremenska kapsula i dragocjen izvor informacija praistorijskih ljudi iz bronzanog doba.

U priopćenju za javnost Sveučilišta u Kembridžu objavili su detalje istraživanja i rezultate koje su arheolozi objavili u monografiji o lokalitetu Must Farm.

Praistorijski ljudi živjeli su tijekom bronzanog doba u sojeničarskom naselju iznad močvare.

Ovo bronzandodopsko naselje potiče iz 850. godine prije nove ere. Arheolozi sa Sveučilišta u Kembridžu su iskopali četiri velike drvene, okrugle kuće koje su bile dio ograđenog naselja.

Čitavo naselje je bilo 2 metra iznad korita reke sa palisadom od dva metra visine.

Komentar: Pogledajte također:

Više...