Znanost o duhuS


Family

Novo istraživanje: Oni koji ne praštaju ni sebi ni drugima imaju slabije mentalno i fizičko zdravlje

Novo istraživanje: Oni koji ne praštaju ni sebi ni drugima imaju slabije mentalno i fizičko zdravlje
Ovo je jedna od onih životnih mudrosti koje često čujemo, ali teško provodimo u vlastitom životu.

Potvrdu da je opraštanje zaista zdravo, donosi i novo istraživanje koje je proveo Journal of Health Psychology.

Ispitivači su napravili studiju na uzorku od 148 odraslih ljudi te pokušali usporediti mentalno zdravlje onih koji imaju naviku praštati i onih koji teško praštaju.

Očekivano, oni koji su cijeli život bili izloženi stresu imali su slabije mentalno i fizičko zdravlje, ali isto vrijedi i za one koji ne praštaju - ni sebi i drugima.

Takvo ponašanje izaziva ogroman stres u tijelu što dovodi do psihičkih i fizičkih problema, koje praštanje može "otpustiti".

Istraživači tvrde kako sklonost opraštanju može štititi tijelo od bolesti, a smatraju kako se oni koji praštaju bolje snalaze u životu i nose s nedaćama koje je nemoguće izbjeći.

Praštanje nam pruža mogućnost da sami odlučimo da se želimo osjećati dobro i da se riješimo ogromnog kamena s leđa koji nikome ne pomaže, a nama samo šteti.

Cassiopaea

Alkemija nije stvaranje fizičkog zlata, alkemija je duhovna transformacija

Alkemija nije stvaranje fizičkog zlata, alkemija je duhovna transformacija
Kako gore, tako dole

“Mudri su bili stari Lakote. Znali su da čovjekovo srce postaje tvrdo kada se udalji od prirode i da nepoštivanje živih, rastućih stvari također vodi nepoštivanju ljudi.”

Medvjed Koji Stoji, poglavica Oglala Siouxa

Iako ovaj uvodni citat prividno nema puno veze s temom, bez uvažavanja i poštivanja Prirode kao uređenog kozmosa u kojem vlada sklad, nećemo moći razumjeti i prepoznati važnost alkemije, te drevne ljudske potrebe za nadilaženjem granica, tu težnju za besmrtnošću i povratkom u stanje ­prvobitne čistoće i izvornog jedinstva te povezanosti ljudskog i božanskog.

Moderni čovjek, kao proizvođač i neumjereni potrošač, sve je veća prije­tnja koja se nadvija nad cijelim našim planetom. Stoga je izuzetno važno osvije­stiti put i način kako stvarati i živjeti u svijetu, a da ga pritom u potpunosti ne zatrujemo, djetinjasto se zavaravajući kako ćemo jednostavno pobjeći na neki drugi planet kada jednom uništimo ovaj naš. Možda ovo zvuči suviše katastrofično i pesimistično, no znajući da upravo na taj način razmišlja dio znanstvene elite i da od deset znan­stvenika osmero radi na vojnim projektima, onda je jasno da ovdje ni nema previše mjesta za optimizam.

Iako je znanost, kao i alkemija, izvorno nastala kao rezultat čovjekove težnje za spoznajom zakonitosti u vidljivom i nevidljivom svijetu, ona danas uglavnom služi interesima moćne elite. Bez odgovornosti prema cjelini, lišena humanističkih vrijednosti zbog kojih se nekada gorjelo na lomačama, znanost danas vodi ovaj svijet po samom rubu propasti. Einsteinovo kajanje zbog uloge koju je imao u nastanku atomske bombe, kada je vidio posljedice svog otkrića, obilježilo je drugi dio njegovog života. Davanje potencijalno opasnog oružja u ruke nezrelih i okrutnih egoista koji neograničeno teže za povećanjem moći, zbog čega su opasni za cjelinu, oduvijek je bio osnovni razlog tajnosti alkemijskog znanja, prenošenog samo onima koji su potvrdili svoju moralnu čistoću i nesebičnost.

Snakes in Suits

SOTT Fokus: Psiho-Vavilon: Ponerološki pristup modernom ‘dvostrukom govoru’ i distorziji jezika

doublespeak
‘Dvostrukim jezikom’ se smatra jezik koji je namjerno izvitoperen kako bi se sakrilo njegovo pravo značenje (pojam izveden iz Orvelovih izraza 'newspeak' i 'doublethink', prim. prev.). Ta distorzija riječi postaje sve ozbiljnija i otvorenija. Čak je i moderna kinematografija posvetila pažnju toj činjenici, što možemo vidjeti na primjeru veoma popularnog filma V for Vendetta. Značenja riječi se mijenjaju. Uznemiravajući i često nasilni koncepti se označavaju neutralnim, pojavljuju se i novi dvosmisleni pojmovi kao "kolateralna šteta", "smanjenje bezbjedonosnih margina", "ekstraordinarna rendicija", dok se neutralnim i besmislenim riječima daje opako ili sugestivno značenje, kao npr. onaj širokorasprostranjeni i himerični izraz - "osumnjičeni terorista".

Komentar: Bizarro svijet


Hiliter

Ostavite tipkovnicu: Pisanje rukom pozitivno utječe na mozak

Pisanje
© Foto: pixabay.com
Iako tastatura i taktilni interfejs dobijaju značaj u svim sferama života, naučnici kažu da je za naš mozak štetno odreći se pisanja.

Problem je dostigao vrhunac kada su neke zemlje poput Finske iznele plan da potpuno eliminišu časove pisanja u nastavi i zamene ih kucanjem na računarima ili drugim digitalnim uređajima.

Da li je ovo ispravna odluka? Izgleda tako, jer trenutno u svakodnevnom životu češće koristimo tastaturu nego papir i olovku.

Komentar: Možete također pogledati sljedeće članke:

Writing to Heal

Healing your mind and body: How writing helps us let go of stress and sorrow


Ornaments

Poučna priča: U drugima vidiš svoj odraz

Poučna priča: U drugima vidiš svoj odraz
Jedan je seljak predveče seo na prag svoga doma i uživao u svežem povjetarcu. Pored njegove kuće zavojiti je put vodio u grad. Slučajni je prolaznik opazio seljaka i pomislio: “Ovo mora da je neka lenština. Ništa ne radi i ceo dan sedi na pragu.”

Malo kasnije prolazio je drugi čovek i pomislio: “Seljak je pravi don Žuan. Po ceo dan sedi, gleda devojke u prolazu i zadirkuje ih.”

Najzad je prošao šumski radnik i pomislio: “Ovaj je čovek zacelo marljiv radnik. Trudio se ceo dan i sad se s pravom odmara.”

O seljaku koji je sedeo na pragu svoga doma zaista nemamo podrobnijih saznanja. Možemo, međutim, mnogo toga zaključiti o trojici ljudi koji su prolazili: prvi je bio lenj, drugi ne baš dobar čovek, a treći je bio marljiv radnik.

Life Preserver

SOTT Fokus: Iza naslovnica: Terapija otpuštanja duhova - Intervju sa Patrick Rodriguez i Heather Hayes

spirite release
Nedavno smo imali zanimljivu diskusiju s dva ”duševna iscjelitelja“, Patrick Rodriguez i Heather Hayes. Rodriguez je intuitivni iscjelitelj i hipnoterapeut sa dugogodišnjim iskustvom. Uz pomoć vrlo nadarenog psihičkog medija, Heather Hayes, Rodriguez prakticira ”otpuštanje duhova” i ”duševnu terapiju”, pomažući ”duhovima koji su vezani za zemaljsku ravan” i ljudima sa ”nakačenim duhovima”.

Što ti izrazi zapravo znače? Da li neko mora ”vjerovati u duhovni svijet” da bi takvi terapijski modaliteti radili? Kao što Rodriguez ističe, to nije čarobni štapić koji će preobraziti vaš život na bolje preko noći, ali ljudi imaju poboljšanja u svom životu uz pomoć takve ”nekonvencionalne” terapije, barem od učenja nešto više o sebi.

Poslušajte kako su usporedili bilješke Rodriguez, Hayes i bivši hipnoterapeut Laura Knight-Jadczyk u ovoj živahnoj SOTT radio emisiji.

Komentar: Ako želite da saznate nešto više o Laurinom iskustvu kod "otpuštanja duhova" pročitajte sledeći transkript radio emisije:
  • Kanalisanje i egzorcizam - (transkript podkasta)



Music

Nova studija pokazuje da stimulacija glazbom pomaže bebama da prije progovore

Nova studija pokazuje da stimulacija glazbom pomaže bebama da prije progovore
Glazba pomaže bebama da prije progovore, pokazala je manja studija američkih znanstvenika, koji su pratili ponašanje dojenčadi u igri glazbenim ritmovima.

Usporedili su grupu s dvadesetero devetomjesečnih beba koje su učile reproducirati glazbene ritmove udarajući rukom o bubanj s 19 njihovih vršnjaka koji su se istodobno igrali drugim igračkama, poput automobila ili kockica.

Znanstvenici su ustanovili da je aktivnost dijelova mozga zaduženih za prepoznavanje vokalnih i glazbenih značajki - auditivnog korteksa i prefrontalnog korteksa kod djece iz glazbene grupe bila veća nego kod onih koji su se igrali kockicama i automobilma, a obje su moždane regije važne za koncentraciju i održavanje pozornosti.

"Ovo je prva studija provedena na sasvim maloj djeci koja upućuje na to da izloženost glazbenim ritmovima u ranoj životnoj dobi može poboljšati sposobnost prepoznavanja jezičnog ritma", objasnila je znanstvenica s Instituta za učenje i znanost mozga sveučilišta u Washingtonu, Christina Zhao, koja je vodila istraživanje.

"Stimulacija glazbom u ranoj životnoj dobi ima dugoročno bolji učinak na kognitivne sposobnosti", rekla je Zhao.

"Da bi bebe progovorile najprije moraju naučiti prepoznavati tonove i ritmove", objasnila je su autorica studije Patricia Kuhl, objasnivši da je sposobnost percepcije zvuka "važna kognitivna sposobnost" te da "mogućnost njezina ranog poboljšanja ima dugoročan učinak na učenje".

Heart

Srce - centar svjesnosti


Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni SOTT-ov prijevod vrlo zanimljivog članka autora dr. Fahada Basheera. Naša znanost predstavlja mozak kao centar svjesnosti, dok nova otkrića povezana s presađivanjem organa ipak pokazuju da se prilikom transplantacije srca često događa da osim organa primatelji preuzimaju i sklonosti donora organa. Također je otkriveno da se moždani valovi jedne osobe mogu sinkronizirati sa srcem druge osobe. Kad se ljudi dodiruju ili kada se nalaze u neposrednoj blizini otkucaji srca jedne osobe se registriraju u moždanim valovima druge osobe. Čak i kad su dvoje ljudi u konverzacijskoj distanci elektromagnetički signal generiran srcem jedne osobe utječe na ritam mozga druge osobe.


heart transplant, heart consciousness

Tijekom presađivanja organa postoje mnogobrojna izvješća o emocijama, sjećanjima i iskustvima koja su transferirana zajedno s organom koji je presađen od donora primatelju.


Dr. Pearsall, američki kardiolog, skupio je 73 slučaja transplantacije srca pacijentima i 67 drugih organa presađenih primateljima koje je objavio u svojoj knjizi "The Hearts Code" (1)["Kod srca"; op. prev.]. Ovdje je ogled prijavljenog slučaja:
Claire Sylvia razvija želju za pilećim medaljonima i feferonima.

29. svibnja, 1988. godine, Amerikanka Claire Sylvia imala je transplantaciju srca u bolnici u Yaleu, Connecticut. Rečeno joj je da je njen donor 18-ogodišnji mladić iz Mainea koji je netom poginuo u nesreći s motorom.

Uskoro, nakon njene operacije, Sylvia je objavila da se osjeća kao da želi popiti pivo, nešto čemu prije nije bila posebno naklonjena. Kasnije je uočila neodoljivu potrebu za jedenjem pilećih medaljona i otkrila je da je posebno privučena posjećivanju popularnog lanca restorana s piletinom, KFC.

Također je počela osjećati žudnju za feferonima s kojima, isto tako, prije nije bila nešto posebno oduševljena. Njeno ponašanje je postalo agresivno i impulzivno nakon operacije. Sylvia je tkođer počela doživljavati ponavljajuće snove o misterioznom čovjeku zvanom Tim, za kojeg je osjećala da je bio donor tog organa.

Potražila je osmrtnice u tisku objavljenom u Maineu i tako je uspjela identificirati mladića čije srce je primila. Njegovo ime je zaista bilo Tim. Nakon posjete Timove obitelji, otkrila je da je Tim volio pileće medaljone', feferone i pivo. Ova iskustva su dokumentirana u njenoj knjizi, A Change of Heart (2) [Promjena srca; op. prev.].
1974. godine, francuski istraživači Gahery i Vigier su provodeći eksperimente na mačkama stimulirali živac 'nervus vagus' (koji prenosi mnoge od signala iz srca do mozga) i otkrili da se električni odgovor mozga smanjuje na oko pola svog normalnog rada kad se stimulira 'nervus vagus'.(3)

Čini se da srce šalje smislene poruke mozgu koje on ne samo da razumije, već im također i poslušno udovolji.(4) Kasnije su neuropsiholozi otkrili neuralni put i mehanizam pomoću kojega bi prijenos od srca do mozga mogao obuzdati ili potaknuti električnu aktivnost mozga.(5)

Dr. Armour je predstavio ideju funkcionalnog "mozga srca". Njegovo istraživanje je otkrilo da srce ima kompleksan unutarnji živčani sustav koji je dovoljno profinjen kako bi se kvalificirao kao "mali mozak", zbog svoje neovisnosti.

Komentar: Pogledajte također:


Megaphone

Jeste li 'drama queen'? Psiholozi definiraju 'potrebu za dramom' kao sastavni dio osobnosti


Komentar: Ukoliko se pronalazite u većini ovih tvrdnji ili je netko iz vaše obitelji, među prijateljima ili kolegama prava "drama queen" ovaj članak otkriva mnoge interesantne činjenice:1. Ponekad je zabavno dražiti druge ljude. 2. Ponekad kažem nešto loše o nekome s nadom da će saznati što sam rekao. 3. Kažem ili učinim stvari samo kako bih vidio kako će drugi reagirati. 4. Ponekad navedem druge da se posvađaju međusobno kako bih dobio što želim. 5. Sačekam prije nego što kažem što mislim (R). 6. Uvijek kažem što mislim, iako ću poslije biti kažnjen. 7. Teško mi je zadržati svoje mišljenje za sebe. 8. Ljudi koji glume da su mi prijatelji su mi zabili nož u leđa. 9. Ljudi mi često govore iza leđa. 10. Često se pitam zašto mi se događaju tako lude stvari. 11. Osjećam da u mom životu postoje ljudi koji mi žele nauditi. 12. Puno ljudi je zgriješilo protiv mene.


drama queen
© Chip Simons/Getty Images
Psiholozi su se dosjetili upitnika za javnost kako bi izmjerili vašu potrebu za dramom.

Svi znamo nekoga tko, čini se, žudi za dramom, bili oni direktno uključeni u to ili nestrpljivo iščekuju sa strane s vrećicom kokica u rukama.

I dok se to čini kao naporna karakteristika osobnosti za koju očekujete da će ju netko prerasti, psiholozi postaju sve zainteresiraniji za način na koji određene osobnosti nastoje uključiti sebe u dramu ili ju kreirati za sebe, jer ona može imati poprilično ozbiljne posljedice ne samo za njihov život, već i za one oko njih.

Komentar: Testirajte se i vi: Koliko žarko trebate dramu?


Bell

Zijevanje nije za svakoga zarazno

Zijevanje nije za svakoga zarazno
Nauka je potvrdila da osobe sa niskom stopom empatije ne kopiraju gestikulacije drugih osoba, što će reći da je psihopate i sociopate dosta lakše prepoznati nego što se to inače misli.

S druge strane, nauka je dokazala da ako jedna osoba zijevne, ona druga do nje bi po automatizmu trebala uraditi to isto.

Kada ove dvije tvrdnje naučnika provučete kroz istu naučnu jednačinu - ukoliko osoba do vas ne zijevne ako ste vi to prethodno uradili - vrlo je moguće da stojite do sociopate.

Dakle, ukoliko želite ustanoviti da li je vaš prijatelj sociopata - zijevnite.