Znanost o duhuS


Cassiopaea

Vaša svijest može ući u alternativne dimenzije dok sanjate, tvrde znanstvenici

slika
Jeste li ikada imali san koji je bio toliko stvaran da vam je ostao u mislima cijeli dan? Možda ste doživjeli ponavljajuće snove, našli se na poznatim mjestima ili susreli iste ljude, a da niste u potpunosti razumjeli njihovo značenje. Dok većina nas takve snove odbacuje kao trikove podsvijesti, što ako su oni nešto više?

Kako piše Popular Mechanics, prema Davidu Leongu, dr.sc., stručnjaku za metafiziku, ti snovi mogli bi biti uvidi u alternativne dimenzije gdje vaša svijest slobodno luta.

Leong, profesor na Sveučilištu Charisma, predlaže da bi snovi mogli biti 'portali u paralelne svjetove', mjesta gdje postoje različite verzije nas samih. Njegova teorija temelji se na interpretaciji kvantne mehanike poznatoj kao Višestruki svjetovi, koja tvrdi da svaka odluka stvara novu, razgranatu stvarnost. U ovom okviru, Leong vjeruje da naša svijest tijekom sna može nadvladati granice vremena i prostora, istražujući alternativne sfere izvan naše svakodnevne percepcije.

Cloud Lightning

Toksična pozitivnost: Mračna strana “pozitivnih” vibracija

sunset
© People photo created by mindandi - www.freepik.com
Negativne emocije i stres izrazito negativno utječu na ljudski organizam. Zato vrlo često možemo čuti da moramo biti pozitivniji. To je istina, ali postoji nekoliko važnih nijansi koje ne smijete zanemariti kako ne biste sebi naštetili.

Toksična pozitivnost je čin izbjegavanja, potiskivanja ili odbijanja negativnih emocija ili iskustava. To može poprimiti oblik poricanja vlastitih emocija ili netko drugi može poricati vaše emocije, inzistirajući na pozitivnom razmišljanju umjesto toga. Iako je povremeno odbacivanje teških emocija potrebno, dugoročno poricanje negativnih osjećaja je štetno, jer može spriječiti ljude da procesuiraju svoje emocije i prevladaju svoju nevolju.

Naravno, nema ništa loše u pokazivanju pozitivnosti, optimizma i zahvalnosti - te osobine pomažu ljudima da napreduju. Pozitivnost postaje problematična samo kada funkcionira tako da sasvim odbacuje negativne emocije - ako je nečija reakcija na nevolju i problem, na primjer: "Sve je odlično" ili "Samo dobre vibracije!"

Toksična pozitivnost opisuje obrazac ponašanja; to nije službeni psihološki termin ili dijagnoza. Također nije bez kontroverzi; neki vjeruju da se izraz može pretjerano koristiti do točke potkopavanja otpornosti i poticanja patologije.

Eye 1

Zašto je važno ono što primjećujete oko sebe?

kid points
© Ante Hammersmit/Unsplash
Primjećivanje se razlikuje od jednostavnog gledanja ili slušanja. Ako kažem da vidim zdjelu s voćem na stolu ili čujem psa kako laje niz ulicu, moguće je da je zdjela s voćem upravo stavljena tamo ili se pas probudio i laje po prvi put. Ali ako kažem da primijetim zdjelu s voćem ili psa koji laje, implicira se da je već bio tamo, ali sam to tek sada primijetio.

Okolina u kojoj se nalazimo ulazi u naše polje percepcije, bilo vizualne, slušne ili putem nekog drugog osjetila, u obliku informacija, od kojih velika većina nikada ne dopire do naše svjesne svijesti. I to je dobra stvar.
'Mi zapravo nismo sposobni cijeniti više od vrlo malog dijela naše okoline. U svakom osjetilnom trenutku apsolutno smo preplavljeni inputima, od kojih je većina nebitna.'
- Joyce Schenkein (dr.sc.)

Book 2

Recenzija knjige: Sedam navika visokoefikasnih ljudi

7 navika kompas
Autor knjige "Sedam navika visokoefikasnih ljudi" navodi da veruje da je život koji se živi u integritetu najmoćniji izvor lične vrednosti. Ne slaže se sa nekim najpopularnijim literaturama koje navode da samopoštovanje zavisi od sklopa naših misli ili stavova, i u knjizi daje moćne lekcije o ličnoj promeni. Pisac takođe posebno naznačava da lična pobeda prethodi javnoj pobedi. Neka vam to ostane urezano u pamćenju.

Sve treba početi savršenim razmišljanjem

To se odnosi na princip po kome se svaka stvar stvara dva puta: jednom u mislima, a drugi put u realnosti. Prvo je mentalno kreiramo, a drugi korak je fizičko kreiranje.

Ideja je veoma jednostavna. Mi svakako o svemu što poželimo da stvorimo ili uradimo moramo prvo da razmislimo. Moramo tačno znati šta želimo, moramo razraditi ideju, moramo predvideti neke korake koji nas očekuju u realnosti. Kada sve to odradimo, onda smo spremni za kreiranje u stvarnosti.

Nažalost, veliki broj ljudi ne posveti dovoljno vremena tom prvom koraku. Čak ni za stvari koje su im veoma važne. Više se potrudimo da odradimo dobro posao koji ne volimo, umesto da se potrudimo da sebi kreirao posao koji ćemo voleti da radimo.

Cross

Rod Dreher: Oduprite se laži - priručnik za kršćanske disidente

soft totalitatism
© timesexaminer.com
Nakon što je 2019. godine splitski Verbum objavio znamenitu knjigu Roda Drehera Benediktova opcija koju je New York Times proglasio najdiskutiranijom i najvažnijom vjerskom knjigom desetljeća, Dreherova nova knjiga Oduprite se laži - Priručnik za kršćanske disidente (Verbum, 2022.), svojevrsni je nastavak autorova bavljenja temom propadanja Zapada, rastućom dekadencijom, dekristijanizacijom i desakralizacijom katoličanstva. Touchstone Magazine za nju kaže da je pravovremena, možda čak proročanska knjiga.

U Benediktovoj opciji Dreher izriče tvrdnju da je put u budućnost zapravo put iz prošlosti, i to na primjeru monaha sv. Benedikta, koji je živio u šestom stoljeću. Sv. Benedikt bio je užasnut moralnim raspadom Rimskoga Carstva, povlači se u divljinu, organizira nove zajednice na temeljima kršćanskoga načina života. One postaju prave utvrde svjetlosti koje su tijekom tog mračnoga doba spasile kršćanstvo ali i zapadnu civilizaciju.

Analogno okolnostima Benediktova vremena današnja civilizacija nalazi se pred novim suptilnijim, organiziranijim i opasnijim oblicima moralnog barbarizma, odnosno totalitarizma našega doba te se autor pita kako se oduprijeti toj opasnoj globalizacijskoj pojavi u svrhu očuvanja civilizacijskih stečevina Zapada i duhovnih vrijednosti kršćanstva.

U tom smislu priređivači knjige upozoravaju: U svijetu u kojemu živimo mnogi uočavaju očite znakove mekoga totalitarizma utemeljena više na psihološkoj manipulaciji nego na otvorenom nasilju. Građanske slobode sve se češće doživljavaju kao prijetnja jednakosti i sigurnosti, a tehnologija i konzumerizam pospješuju potencijalni nastavak države korporativnog nadzora. Uslijed pandemije ti procesi dodatno su osnaženi, a metode demagoške manipulacije postale su bez presedana u povijesti.

Autor je knjigu podijelio u dva dijela. Prvi, Razumjeti meki totalitarizam i drugi, Kako živjeti u istini. Usto valja spomenuti veoma poticajni uvodnik i zaključak koji je dr. Nikola Baturica manifestno naslovio: Oduprite se laži.

Cassiopaea

Je li svemir svjestan? Rastuće nezadovoljstvo materijalističkim pogledima na um potiče obnovu panpsihizma

slika
Potraga za razumijevanjem svijesti — fenomena koji je jednako zagonetan koliko i središnji za naše iskustvo — dugo je vremena zbunjivala znanstvenike i filozofe.

U posljednjih nekoliko godina, filozofska ideja koja je nekada bila na rubu znanstvenih rasprava doživjela je renesansu: panpsihizam, teorija koja predlaže da je svijest temeljni i sveprisutni aspekt cjelokupne stvarnosti. Iako na prvi pogled zvuči kao nešto iz znanstveno-fantastičnog romana, panpsihizam se sve više razmatra u akademskim krugovima kao moguće rješenje tzv. "teškog problema svijesti." Ovaj obnovljeni interes proizlazi iz napretka u neuroznanosti, psihologiji, pa čak i kvantnoj mehanici, što sve više ukazuje na to da naše trenutno razumijevanje svijesti nije ni izdaleka potpuno, prenosi The Debrief.

Komentar: Zašto? Svrha svemira - 3. dio


Volcano

SOTT Fokus: Koga bogovi žele uništili...

Izreka Koga bogovi žele uništiti, prvo ga izlude, koja se na latinskom ponekad kaže Quos Deus vult perdere, prius dementat (doslovno: Koga bogovi žele uništiti, prvo mu oduzmu pamet), poprimila je zloslutan odjek u današnjem svijetu. Dok sjedim ovdje, razmišljajući o kaosu koji, čini se, guta svaki kutak našeg postojanja, teško je zanemariti paralele između ove drevne mudrosti i modernog ludila koje neobuzdano bjesni cijelim svijetom.
Gods Destroy the World

Cassiopaea

SOTT Fokus: Hiperdimenzionalne stvarnosti: Znanstvena perspektiva i perspektiva svijesti

polarna svjetlost
© ESA/NASANASA-in astronaut Scott Kelly i ESA-in astronaut Tim Peake snimili su ovu fotografiju polarne svjetlosti s Međunarodne svemirske postaje
Ljudi, vratila sam se nakon duge pauze. I danas želim pričati o nečem vrlo osnovnom što mi je važno: hiperdimenzijama. U novije vrijeme, s istupanjem brojnih NLO/NAF zviždača, tema je postala goruća.

Pogledajte Arkov blog od 23. srpnja: The Quantum Leap: A Journey Beyond Reality [Kvantni skok: Putovanje izvan stvarnosti] gdje on piše:
Pojam NLO (Neindentificirani Leteći Objekt; engl. UFO - Unidentified Flying Object) evoluirao je u NAF (Neindentificirani Anomalni Fenomen; engl. UAP - Unidentified Anomalous Phenomena). Ti entiteti više nisu obični leteći objekti; oni su nedokućivi oblici koji prkose našem fizičkom razumijevanju. Unatoč nevoljkosti medija da prihvate izraz "hiper-dimenzionalno", javnost se postupno priprema za izvanredna otkrića koja su pred nama.
Hiperdimenzionalne stvarnosti predstavljaju složen koncept koji uključuje dodatne dimenzije izvan poznate tri prostorne i jedne vremenske dimenzije. U znanstvenom i metafizičkom kontekstu, hiperdimenzionalnost sugerira postojanje viših dimenzija koje utječu i međusobno se povezuju s našim vidljivim svemirom. Teoretizira se da te dimenzije sadrže oblike materije i svijesti koji djeluju prema drugačijim fizičkim zakonima i principima.

Cross

SOTT Fokus: Raspletanje ranokršćanskog narativa: od Pavla do Marka

From Paul to Mark
© Laura Knight Jadczyk
Rana povijest kršćanstva, često obavijena misterijom i znanstvenim raspravama, pomno je ispitana u djelu Laure Knight-Jadczyk, "Od Pavla do Marka". Ovo duboko istraživanje zadire u povijesne, teološke i tekstualne zamršenosti koje su oblikovale kršćansku vjeru u nastajanju, usredotočujući se na ključne figure Pavla i Marka.

Cassiopaea

Biti i postati svjestan

slika
Jedan od najzagonetnijih fenomena u univerzumu. Nitko ne zna odakle dolazi i kamo ide. Gdje se nalazi i od čega se točno sastoji. Znanost, religija, psihologija i filozofija stoljećima ga nastoje definirati. Do danas nisu u tome uspjeli.
Neovisno o svim kontroverzama, svi se slažu da je riječ o iznimno složenom fenomenu koji zasigurno nikada neće biti u potpunosti shvaćen. U javnom kontekstu polako se ukorjenjuje ideja da u univerzumu postoji mnogo neriješenih zagonetki i da nikada nećemo sve razumjeti. Još se u mojim kasnim školskim danima u osamdesetima govorilo da se čovječanstvo nalazi na pragu shvaćanja svijeta u cjelini i objašnjenja svih pojava...

Tada sam se zapitala: je li to doista toliko važno? Zar zagonetke i misteriji također nemaju svoju vrijednost? C. G. Jung je tvrdio da velika životna pitanja nisu tu da bi se na njih odgovorilo, već da nas pokreću. Pozabavimo se, dakle, fenomenom svijesti koji se često poistovjećuje sa spoznajom, opažanjem, umom, psihom, dušom...