Znanstvenici su identificirali genetičku razliku između pripitomljenih pasa i vukova koja bi mogla baciti svjetlo na društvenu interakciju između pasa i ljudi.

Rezultati studije objavljeni u časopisu Science Advances pružaju nov način razumijevanja bihevioralne razlike između psa i vuka, koja je započela prije nekoliko tisuća godina, kaže Monique Udell, koja se bavi znanosti o životinjama na Državnom sveučilištu u Oregonu i jedna je od voditelja studije.

"Genetska osnova za bihevioralnu razliku između pasa i vukova nije nešto što dobro razumijemo, osobito se tu misli na pseći uspjeh u ljudskom okruženju", rekla je Udell. "Nekad se mislilo da su psi tijekom pripitomljavanja kroz evoluciju došli do naprednog oblika društvene spoznaje, koja vukovima nedostaje. Ovi novi dokazi predlažu da psi umjesto toga imaju takvo genetsko stanje koje može dovesti do pretjerane motivacije za traženjem društvenog kontakta, u usporedbi s vukovima koji to nemaju."

Ovo je prva studija koja povezuje bihevioralne i genetičke podatke u razumijevanje molekularnih preduvjeta za razvoj promjena unutar društvenog ponašanja pasa tijekom pripitomljavanja, rekla je Udell, voditeljica Laboratorija za interakciju ljudi i životinja na Fakultetu agrikulturalnih znanosti pri Sveučilištu Oregon.

Korištenjem molekularnih alata, tim genetičara pod vodstvom biologinje Bridett von Holdt s Princetona ustanovio je da psi imaju iste genetičke markere koji su pronađeni u ljudi sa Williams-Beuren sindromom kojeg karakteriziraju razvojne poteškoće i "hipersocijalno" ponašanje.

Nova analiza starih podataka otkrila je da na Marsu postoje velike količine leda i vode na mjestima na kojima se to nije očekivalo, a da je vlaga izostala tamo gdje se najviše očekivala.

Podaci koje je prikupio Nasin najstariji funkcionalni orbiter, "Mars odisej", pokazali su da se prilično velike količine zamrznute vode nalaze u ekvatorijalnom području Crvene planete.

Takvo nešto nije bilo očekivano ni na osnovu ranijih analiza prikupljenih podataka niti na osnovu naučnih spoznaja.

"U prošlosti smo znali da pod tlom u blizini polova postoji led. Takođe smo vidjeli manje površine u blizini ekvatora", rekao je za list "Nju sajentist" Džek Vilson sa Univerziteta Durham u Velikoj Britaniji.

Budući da na Marsu nema drugih značajnijih izvora vodonika, njegova detekcija dobar je indikator količina vode, odnosno leda u tlu.

Stručnjaci smatraju da je jedino logično objašnjenje za ovakve neočekivane nalaze mogućnost da su se istražena područja, koja se danas nalaze oko ekvatora, u prošlosti nalazila na hladnijim geografskim širinama.

Drugim riječima, to znači da je Marsova osa rotacije u prošlosti bila značajno nagnuta u odnosu na današnju.

U ekvatorijalnom području led bi mogao podržavati postojanje mikroba. To znači da bi ona, sa svojim ugodnijim temperaturama, mogla biti zanimljiva i za kolonizatore i za lovce na vanzemaljski život.

Američki naučnici su iskoristili DNK da hakuju računar, čime je nastavljen trend spajanja ljudskih tela s kompjuterima, a napredak na tom polju dovešće do toga da ljudi potpuno izgube slobodu i svoj identitet.

Ovo tvrdi slavni slovenački filozof Slavoj Žižek, nakon vesti da su istraživači Univerziteta u Vašingtonu iskoristili DNK za prenos kompjuterskih virusa.

"Činjenica da je moguće hakovati kompjuter pomoću DNK znači da naš identitet, koji određuje taj DNK, nije ništa više od kompjuterske formule. Naš život i identitet svedeni su na seriju formula. Time efikasno ulazimo u postljudski svet", rekao je Slavoj Žižek.

On dodaje da se nije uplašio konkretnog eksperimenta jer ima i mnogo strašnijih.

"Ono čega se plašim jeste direktna veza između našeg mozga i kompjuterske mreže, jer mi tu gubimo autonomiju. Uskoro bi kompjuteri mogli da kontrolišu naš um, a da pojedinci i dalje misle da kontrolišu svoje misli i realnost. Čak i u najgore vreme nacizma vlast nije mogla da kontroliše šta čovek misli.

"S direktnom vezom našeg mozga i digitalne mreže mi gubimo unutrašnju slobodu", kaže Žižek.

On dodaje da je čovečanstvo ušlo u eru tehnološke dominacije, a da se biologija kao nauka potpuno integrisala u projekat tehnološke dominacije i manipulacije.

"Sam život je postao tehnološki proces. Da li DNK zaista određuje naš identitet? Ili smo mi samo biološki automati? Da li imamo neku duhovnu slobodu? Mislim da ako nas DNK u potpunosti određuje, onda treba da brinemo. Na svojevrstan način, tek smo otkrili da nikad nismo bili slobodni. Bili smo automatske mašine, ali nismo to znali. Naša sloboda bila je iluzija. Da li smo automati koje je moguće kontrolisati ili ima nade za našu slobodu", pita se Žižek

Znanstvenici su riješili tajnu tzv. dinosaura Frankensteina, čije se tijelo sastoji od dijelova više različitih i nesrodnih vrsta tih pradavnih životinja, piše BBC.

Nova studija pokazuje da se radi o karici koja nedostaje između biljoždera, poput Stegosaura i mesoždera kao što je T-rex. Otkriće baca novo svjetlo na evoluciju skupine dinosaura iz reda ornithischia.

Dejvid Bakli, astronom iz Južnoafričke astronomske opservatorije, u Kejptaunu, javio se RIA Novostima izvanrednim vestima o ponovnom otkriću najneverovatnije zvezde na Mlečnom putu, jedinstvene kombinacije crvenog i belog patuljka.

Prema Bakliju, sovjetski astronomi su prvi put otkrili neobičnu treperavu zvezdu u sazvežđu Škorpije 1971. godine, i to su objavili u časopisu "Astronomski krug".

Sovjetski naučnici posmatrali su fluktuacije svetlosti zvezde i pretpostavljali da pripada grupi običnih varijabilnih zvezda, čija osvetljenost fluktuira kada se vidi sa Zemlje.

Međutim, 40 godina kasnije, Baklijev tim je došao do zaključka da je zvezda jedan od najneobičnijih, zanimljivih i jedinstvenih objekata Mlečnog puta.

Prvo, astronomi su primetili neuobičajene periodične pulsacije u zračenju zvezde koje njihovi sovjetski prethodnici nisu videli, a onda je Bakli počeo detaljnije da posmatra zvezdu.

"Otkriće neobičnih karakteristika ove zvezde je slučajnost. Slučajnost i intuicija igraju ogromnu ulogu u astronomiji, oni su jedan od glavnih načina da otkriju nešto zaista zanimljivo", rekao je astronom.

Kada smo počeli da posmatramo ovaj predmet i kada smo shvatili šta je to, naše kolege iz službe za štampu su predložile da nazovemo našu publikaciju 'Ratovi zvezda patuljaka: Osveta degenerata'. Ovo je stvarno jedinstven objekat: ovo nije pulsar, ali ima sve njegove karakteristike", rekao je Bakli.

Nakon analiziranja zvezde, naučnici su došli do vrlo iznenađujućeg zaključka. Ispostavilo se da se zvezda sastoji od dve polovine: belog patuljka čija je masa oko tri puta manja od Sunčeve i crvenog patuljaka koji je malo manji od veličine Sunca.

Neuobičajena interakcija između dva patuljka generisala je bleštave munje, koje su slične nekoj vrsti "Zvezdanih ratova". Pojava ovog dvostrukog sistema, prema Bakliju, i dalje ostaje misterija za astronome. Baklijev tim nastavlja da istražuje da li postoje slični predmeti u svemiru.

Gotovo slučajno, znanstvenici su imali priliku promatrati kako gušteri evoluiraju unutar samo nekoliko mjeseci.

Otkrili su kako je grupa zelenih anola koji žive u južnome Teksasu evoluirala kako bi preživjela niže temperature nakon dramatičnog zahlađenja u tome području 2014. godine. Čak su uspjeli i pratiti sve promjene u njihovim genima, piše IFLScience.

Sretno zahlađenje

Uspješno promatranje i praćenje ove ubrzane evolucije u stvari je rezultat i nemale sreće. Kako je teško predvidjeti ekstremne vremenske prilike, teško je i proučavati kako im se životinje prilagođavaju. No jedni su znanstvenici već proučavali kako gušteri zelene anole reagiraju na hladne uvjete kada je iznenada došlo do naglog zahlađenja.

Autori istraživanja prvo su promatrali kako gušteri mogu funkcionirati kada temperature padnu na hladnih 6°C. Nekoliko su godina testirali reakcije guštera na temperaturu zraka, pa su čak uspjeli i identificirati razlike u genetskoj aktivnosti između dijela populacije sa sjevernog dijela staništa koja je bila tolarantnija na hladnoću te guštera koji su živjeli na toplijem južnom dijelu staništa, gdje temperatura nije padala ispod 11°C.

Zbog toga su znanstvenici bili spremni kada su zimske oluje pogodile Teksas, te su mogli promatrati odgovor zelenih anola na veliku hladnoću. Otkrili su kako su preživjeli gušteri s juga, koji prije nisu mogli preživjeti na temperaturama ispod 11°C, sada uspijevali preživjeti i na temperaturama od samo 6°C, poput onih sa hladnijeg sjevera. Ne samo to, nego kada su znanstvenici proučili njihove gene, otkrili su kako se ta promjena odrazila i u njihovoj DNK.

Znanstvenici sa Sveučilišta Edinburgh otkrili su najveće vulkansko područje na Zemlji, a nalazi se dva kilometra ispod površine ledene kore koja pokriva zapadnu Antarktiku.

Kad bi jedan od tih vulkana eruptirao, to bi moglo dodatno destabilizirati ledeni pokrov, već sada načet globalnim zatopljenjem. Znanstvenici su se koristili radarom koji "vidi" kroz led, i na koncu su se zapanjili brojkom vulkana koje su pronašli: čak 91 do sada nepoznat vulkan, uz 47 otkrivenih u prijašnjim istraživanjima prošlog stoljeća. Ovaj pronalazak zasjenjuje vulkansko područje istočne Afrike, gdje se nalaze poznati vulkani Nyiragongo, Kilimanjaro, Longonot i ostali aktivni vulkani.

Astronomi Evropske svemirske agencije (ESA) saopštili su da će asteroid 2012 TC4 veličine između 15 i 30 metara 12. oktobra ove godine proći na udaljenosti od oko 44.000 kilometara od Zemlje, navodi se na sajtu ESA.

"Mali asteroid koji će proleteti pored Zemlje 12. oktobra daće naučnicima dragocenu priliku da nauče nešto više o njegovoj orbiti i sastavu", navodi se u saopštenju.

Naučnici su istakli da bi asteroid ove veličine, kada bi ušao u Zemljinu atmosferu, proizveo isti efekat kao Čeljabinski meteorit koji je pao 15. februara 2013.

Asteroid je otkriven 2012. godine, ali zbog specifičnosti njegove orbite astronomi donedavno nisu mogli da prate njegovo kretanje i nisu mogli da kažu koliko blizu će prići Zemlji.

"Kampanja za posmatranje 2012 TC 4 je deo šire međunarodne inicijative koju predvodi NASA. Ova kampanja je sjajna prilika da se provere međunarodne sposobnosti za pronalaženje i praćenje objekata u blizini Zemlje, kao i za proveru naših mogućnosti za davanje zajedničkog odgovora na realnu pretnju od asteroida", istakla je ESA.

Ženski mozak je puno aktivniji od muškoga. Muški i ženski mozgovi se bitno razlikuju, određene regije ženskoga mozga znatno su aktivnije od muških, kaže novo istraživanje. Kalifornijski znanstvenici objavili su svoja saznanja u Journal of Alzheimer's Disease. U studiji su korištene specijalne vrste CT skeniranja i 3D slika.
Analizirani su mozgovi zdravih ljudi i psihijatrijskih pacijenata, muškaraca i žena. Promatrano je 128 regija mozga dok su sudionici ispunjavali određene zadatke za koje je potrebna koncentracija, i u neaktivnome stanju da bi se ustanovilo koliko se aktivnosti i u kojim dijelovima mozga koristi. Protok krvi tijekom testa bio je indikator moždane aktivnosti.

Novo istraživanje tima astronoma iz raznih država otkrilo je da oko Tau Ceti, zvijezde koja je slična Suncu, kruže četiri planeta veličine slične Zemljinoj, od kojih bi dva mogla biti pogodna za život.

Četiri novootkrivena planeta među najlakšim su planetima koji su ikada pronađeni blizu zvijezde slične Suncu. Dva planeta mogla bi biti pogodna za život jer su dovoljno udaljeni od zvijeze da mogu na površini imati vodu u tekućem obliku. Ove planete otkrivene su promatranjem titraja zvijezde Tau Ceti.

Dr. Fabo Feng, istraživač sa Univerziteta u Hertforshireu koje predvodi istraživanje, rekao je: Jako smo blizu otkriću tačnih parametra za pronalaženja planeta poput Zemlje. Naše promatranje slabih titraja prekretnica je u potrazi za planetama pogodnima za život i razumijevanju Zemljine pogodnosti za život.

Zvijezde poput Sunca smatraju se najboljima kada je u pitanju pronalaženje planeta mase sličnoj Zemljinoj. Tau Ceti jako je slična Suncu zbog svoje veličine i sjaja. Ako su druga dva planeta oko ove zvijezde pogodna za život, ona bi mogla biti idealna za kolonizaciju svemira. Međutim, priznaju istraživači, prsten od krhotina oko zvijezde umanjuje pogodnost za život jer su obližnji planeti neprekidno bombardirani asteroidima i kometima.

Projekt koji traje već četiri godine

Isti je tim istraživača prije četiri godine istraživao Tau Ceti, s ciljem razvijanja tehnika analize podataka. Istraživanje je urodilo plodom kada su maučnici pronašli način kako da razlikuju signale koje odašilju zvijezde od onih koje odašilju planeti.

Shvatili smo kako možemo signale zvijezda vidjeti pomoću drugačijih valnih dužina, rekao je dr. Tuomi. Od tada smo poboljšali našu tehniku i identifikovali dva signala iz 2013. kao planete. Ipak, kako god gledali na ovu zvijezdu, čini se da oko nje orbitiraju četiri kruta planeta.

Razlikovanje signala "omogućilo je da provjere postojanje dva vanjska planeta potencijalno pogodna za život", objasnio je Tuomi.