Smrznut, savršeno očuvan, 4.200 godina star drozd pronađen je u Norveškoj. Ptica čije starost je utvrđena ugljeničnim testovima, secirana je kako bi se utvrdilo da li su njeni unutrašnji organi uspjeli izdržati test vremena.

Drozda je otkrio službenik Norveške agencije za nadgledanje prirode, na ivici jednog snježnog smeta u planinama Opdal, izjavio je Jorgen Rosvold, istraživač Norveškog univerziteta nauke i tehnologije iz Trondhajma.

"To je apsolutno fantastično otkriće! Nikada do sada nismo zavirili u 4.000 godina star organizam da vidimo kako izgleda iznutra", rekao je on.

Istraživači su prvobitno vjerovali da ptica nije starija više od nekoliko stotina godina, da bi potom otkrili da je norveškim nebom letjela pre nekoliko milenija. Oni vjeruju i da je pticu ulovio i ubio žderavac ili lisica.

"Znamo da ždaravci koriste led da skladište hranu tokom ljeta. Moguće je da je ovaj drozd bio na taj način sakriven u led, ali da ga žderavac poslije nije mogao naći", kaže Rosvold.

Ispitivanja su otkrila da su brojni organi ptice, kao naprimjer srce i jetra, potpuno netaknuti, što bi moglo omogućiti uvid u uvjete života u Norveškoj prije toliko mnogo godina.

"Netaknuti organi nam pružaju mogućnost da provedemo testove čiji rezultati će nam pružiti uvid u stanje životne sredine u vrijeme smrti ptice", zaključio je Jorgen Rosvold.

Grupa istraživača otkrila je porodicu tamnih primordijalnih asteroida koji bi mogli da budu najstariji ikad pronađeni objekti u univerzumu, prenosi news.com.au.

- U unutrašnjem delu Glavnog asteroidnog pojasa pronađena je porodica od 108 tamnih asteroida čija starost iznosi oko 4 milijarde godina. Tamni asteroidi su i ranije pronalaženi u ovom pojasu, ali nikad u grupi. Ovo otkriće, koje ide u prilog pretpostavci da su asteroidi nekada bili vrlo veliki, omogućiće nam da identifikujemo neke od prvobitnih planetezimala, većih od 35 kilometara - navode istraživači u studiji objavljenoj u magazinu "Science".

Smatra se da je sam univerzum star 13.8 milijardi godina.

Glavni autor studije, profesor Marko Delbo sa Univerziteta Azurne obale u Francuskoj, nada se da će studija pružiti bolji uvid u nastajanje asteroida i planeta, prenosi space.com.

- Većina asteroida i meteorita koji su pogodili Zemlju dolazi upravo iz ovog područja - rekao je Delbo.

Oluja širine skoro 10.000 kilometara zahvatila je Neptun, a naučnici tvrde da je u pitanju vrlo iznenađujuće otkriće. Ono što je naučnike posebno iznenadilo, bili su masivni oblaci u blizini ekvatora, gdje nikada do sada nisu viđeni.
Eksperti ističu da su takvi oblaci normalna pojava za djelove oko polova.

Ovi vjeruju da je oluju, veliku skoro koliko i Zemlja, mogao da izazove veliki vrtlog, pod jakim atmosferskim pritiskom, usidren duboko u atmosferi. Pretpostavlja se da su se gasovi, nastali u vrlogu, hladili i kondenzovali formirajući oblake.

Istraživači sa Državnog univerziteta iz Australije zabrinuti su što "zvezda smrti", koja se neverovatnom brzinom približava našoj planeti, može da uništi Zemlju u rekordonom roku.

Stručnjaci su tokom dugoročnih posmatranja došli do tužnog zaključka - stanovnicima planete preti velika opasnost. Takozvana "zvezda smrti" može da uništi planetu za nekoliko minuta.

To smrtonosno telo, čiji je naučni naziv HIP 85605, kreće se pravo prema Zemlji.

Stručnjaci ističu da će taj svemirski objekat proleteti kroz Ortov oblak (pretpostavljeni sferni oblak kometa koji se nalazi na spoljnoj granici Sunčevog sistema na razdaljini od 2.000 do 100.000 AJ od Sunca), a zatim će krenuti prema Zemlji.

Mnogi ljudi uživaju u rješavanju križaljki jer se na takav način mogu riješiti stresa i u isto vrijeme naučiti nešto novo. Zasigurno će ljubitelje križaljki razveseliti zaključci iz nove studije provedene na Sveučilištu Exeter i Kings Collegeu. Naime, rješavanje križaljki je jako dobro za mozak jer ga može pomladiti za otprilike 10 godina.

U studiji je sudjelovalo 17000 ljudi iznad 50 godina koji su odgovarali na pitanje koliko često rješavaju križaljke. Uz pomoć kognitivnih testova znanstvenici su procjenjivali funkcije mozga te su došli do spoznaje kako su oni ljudi koji su redovito rješavali križaljke imali bolje pamćenje, koncentraciju i rasuđivanje.

Profesor kognitivne neuroznanosti Keith Wesnes kaže da su u istraživanju pronašli vezu između učestalosti rješavanja križaljki, brzine i točnosti u devet kognitivnih testova u kojima su znanstvenici provjeravali pamćenje, rasuđivanje i koncentraciju. Rezultati su bili bolji kod ljudi koji su češće rješavali križaljke te su ukazivali da njihov mozak mlađi za otprilike 10 godina od njihove stvarne dobi.

Profesor Clive Ballard sa Sveučilišta Exeter je rekao: "Mi još uvijek ne možemo tvrditi da ćemo rješavanjem križaljki postati oštroumniji i sada trebamo procijeniti hoće li uistinu redovito rješavanje križaljki poboljšati moždane funkcije."

Drugi znanstvenici kao što je dr. Doug Brown iz Alzheimer's Societyja smatra da ovo novo istraživanje dovodi u vezu rješavanje križaljki i pamćenje, ali smatra da se ne može definitivno reći je li ono poboljšava moždane funkcije. Kretanje, zdrava prehrana i nepušenje su glavni savjeti za smanjenje rizika od demencije.

Znanstvenici se nadaju kako će uspjeti pronaći jednostavne aktivnosti koje će se moći uklopiti u svakodnevni život i pomoći ljudima da održe zdravlje mozga.

Naučnici su na osnovu analize botaničkih podataka otkrili kako je izgledao prvi cvet na Zemlji, objavljeno je u časopisu "Nejčer komjunikejšens".

Cvet star sto četrdeset miliona godina koji liči na lokvanj bio je "majka" svake cvetne biljke koja danas postoji, smatraju naučnici. Iako nisu pronađeni ostaci te biljke, naučnici su na osnovu analiziranja botaničkih podataka zaključili kako bi ona mogla da izgleda.

Prva cvetasta biljka iz roda angiosperma imala je jednostavan raspored slojeva latica, ali i prašnik i tučak. Cvetaste biljke su evoluirale tokom doba dinosaura, ulepšavajući planetu kojom su nekad dominirali rastavići, paprati i mahovina.

Njihovo pojavljivanje imalo je veliki uticaj na ekosisteme i klimu i dovelo je do brze evolucije insekata. Danas cvetne biljke predstavljaju 90 odsto svih kopnenih biljaka i od vitalnog su značaja za opstanak zemaljskog života.

Za potrebe nove studije, naučnici francuskog Univerziteta Pariz-Jug, sa dr Ervom Sokeom na čelu, kombinovali su vrste koje su se javljale kroz evoluciju sa informacijama iz ogromne baze podataka o biljkama današnjice.

Slika njihovog rekonstruisanog cveta pojavljuje se u najnovijem izdanju časopisa "Nejčer komjunikejšens".

U spoljašnjem izgledu drevni cvet je bio sličan današnjem vodenom ljiljanu. Njegova glavna karakteristika su višestruke strukture latica, ali i postojanje i cvetnika i tučka.

"Uprkos sličnosti s postojećim cvetovima, ne postoji živa vrsta koja deli istu kombinaciju karakteristika", kažu naučnici.

"Poreklo cvetnih biljaka je ostalo kao jedno od najtežih i najbitnijih nerešenih pitanja u evolucionoj biologiji", objašnjavaju istraživači i dodaju da ovi rezultati predstavljaju ogroman korak napred u razumevanju porekla cvetnih različitosti i evolucije cvetnih biljaka u celini.

Asteroid, koji je trenutno van dometa teleskopa, kreće se ka Zemlji, a NASA tvrdi da to njenim naučnicima daje priliku da testiraju svoju sposobnost skeniranja pretnji u svemiru.

Naučnici su rekli da su "uzbuđeni" zbog asteroida, koji bi mogao biti veličine 30 metara.

Očekuje se da će on proleteti pored Zemlje 12. oktobra, i iako NASA kaže da je "apsolutno sigurno" da će ovaj kamen promašiti planetu, nisu sigurni koliko blizu će proći.

Oni kažu da ovaj kamen neće doći na 6.800 kilometara od površine Zemlje, ali ne mogu biti određeniji jer je on van dometa teleskopa još od 2012. godine.

Znanstvenici su uspjeli prvi puta preurediti gene u ranom stadiju razvoja ljudskih embrija u cilju zaustavljanja prenošenja nasljedne srčane bolesti kroz generacije obitelji, pokazuje studija objavljena u srijedu.

Znanstvenici su proučavali mutaciju gena koji uzrokuje hipertrofičnu kardiomiopatiju, najčešći uzrok iznenadne smrti kod inače zdravih sportaša.

Njihov rad, opisan u časopisu Nature, suradnja je Salk Instituta iz Kalifornije, Sveučilišta za zdravstvo i znanost iz Oregona i korejskog instituta za bazičnu znanost.

Oni su spermatozoide muškarca s hipertrofičnom kardiomiopatijom korigirali koristeći tehnologiju uređivanja gena CRISPR, a potom su njima oplodili zdravo jajašce IVF tehnikom.

Embriji su se smjeli razvijati samo nekoliko dana i nisu trebali biti implantirani.

Uspjeh nije postignut u svim slučajevima ali 72 posto embrija oslobođeno je mutacija koje donose tu bolest.

Kada osoba nosi mutaciju tog gena ima šanse 50-50 da prenese bolest na potomstvo.

Ta bolest pogađa prosječno jednu osobu na 500.

Znanost prolazi kroz zlatno doba uređivanja DNK zahvaljujući novoj tehnologiji CRISP što pruža velike izglede za budućnost, ali i uzrokuje duboka pitanja o tome što je moralno ispravno.

Skupina astronoma predvođena profesorom Davidom Kippingom sa sveučilišta Columbia u New Yorku vjeruje da je otkrila prvi poznati mjesec izvan Sunčeva sustava - egzomjesec, prenosi BBC.

Ukoliko se otkriće potvrdi, taj egzomjesec bit će zabilježen kao objekt u orbiti veličine i mase Neptuna koji kruži oko planeta veličine Jupitera, ali s 10 puta većom masom.

Signal je uhvatio NASA-in svemirski teleskop Kepler, a slijede daljnja istraživanja pomoću najvećeg svemirskog teleskopa Hubble koji kruži oko Zemlje brzinom od osam kilometara u sekundi. Bilo bi to kao da automobilom prijeđemo udaljenost od Istočne do Zapadne obale SAD-a u 10 minuta.

Astronomi su do danas otkrili više od 3000 egzoplaneta - planeta koji kruže oko zvijezda izvan Sunčeva sustava. Lov na egzomjesece - objekte u orbiti koji kruže oko tih udaljenih planeta odvijala se paralelno s lovom na egzoplanete, no do sada su ti izvansolarni sateliti bili izvan dohvata sadašnje tehnologije.

Kipping, koji je "većinu odraslog života posvetio potrazi za egzomjesecima", vrlo je oprezan prema mogućem otkriću egzomjeseca.

"U ovom bismo ga trenutku naprosto opisali kao nešto što bi odgovaralo mjesecu, no tko zna, možda se radi o nečemu drugom", kazao je Kipping.

U potrazi za egzomjesecima, astronomi tragaju za smanjenjem - zamućivanjem svjetlosti zvijezde prilikom prolaska - tranzita planeta.

"Vrlo smo uzbuđeni (...) ali sve dok ne primimo mjerenja s Hubblea, izgledi da se radi o egzomjesecu su 50:50", dodao je Kipping.

Mjesec kandidat je poznat kao Kepler-1625b i uočen je oko zvijezde udaljenje oko 4000 svjetlosnih godina od Zemlje. Zbog njegove veličine, članovi istraživačkog tima su ga nazvali "Nept-moon".

"Rekao bih da nam je to do sada najbolji kandidat za egzomjesec", kazao je Kipping.

Tim međunarodnih naučnika zabilježio je najsnažniju eksploziju u istoriji istrazivanja univerzuma, prenosi Daily Mail.
Eksploziju je prouzrokovala smrt masivne zvijezde, a ovaj događaj omogućio je stvaranje najjasnije slike bljeskova gama zraka, koji ne prestaju da fasciniraju astronome još od njihovog otkrića ranih šezdesetih godina.

Do eksplozije dolazi kada masivna zvijezda postane nestabilna jer ne može da proizvede dovoljno energije da se suprotstavi sopstvenoj masi. Ona tada doživi kolaps pod uticajem sile sopstvene gravitacije i pretvori se u neutronsku zvijezdu ili crnu rupu. U toku ovog procesa, snažni mlazevi gasa otpuštaju se u univerzum brzinom svjetlosti.

Eksplozija je bila toliko jaka da je bilo moguće videti je sa Zemlje samo pomoću dvogleda, iako je bila udaljena 10 milijardi svjetlosnih godina, navode naučnici.

Za nekoliko sekundi oslobođeno je onoliko energije koliko jedna zvezda emituje u periodu od 10 milijardi godina.

Dužina trajanja ovog fenomena iznosi od nekoliko sekundi do jednog minuta.

Naučnici su ovaj put imali priliku da se pripreme zahvaljujući tome što je u junu 2016, pre eksplozije, zabilježen kratak svjetlosni bljesak koji je nazvan GRB 160625B.

"Eksplozija je uslijedila nakon 100 sekundi, što znači da smo imali dovoljno vremena da postavimo teleskope u odgovarajući položaj", rekao je profesor Karol Mundel sa Unierziteta u Batu koji je učestvovao u istraživanju.