Moskva mora preispitati svoju politiku prema dugogodišnjem savezniku Armeniji nakon što je stranka premijera Nikola Pašinjana, kojeg podržava Zapad, pobijedila na nedjeljnim izborima, rekao je za RT Fjodor Lukjanov, glavni urednik časopisa Rusija u globalnim poslovima.
Prema službenim podacima, vladajuća stranka Građanski ugovor dobila je 49,81% glasova - dovoljno za formiranje vlade, ali ne dovoljno za provedbu Pašinjanovih predloženih ustavnih reformi bez podrške oporbenih zastupnika. Izbori su se općenito smatrali referendumom o tome treba li se mala, kontinentalna postsovjetska nacija na Južnom Kavkazu približiti EU na štetu svojih povijesno bliskih veza s Rusijom.
Oporbene stranke optužile su Pašinjana za "uzurpaciju" vlasti kroz ono što su opisali kao pritisak na izborne dužnosnike i kazneni progon političkih protivnika.
"Turbulentna kampanja obilježena je pritiskom na oporbu i očitim pokušajima stranog utjecaja iz EU, SAD-a i Rusije", rekao je Lukjanov u ponedjeljak, dodajući da vladajuća stranka nije uspjela osigurati "blanko ček".
"Borba će se nastaviti, a u sukob ulaze nove oporbene snage. Čini se da imaju više energije i bolje izglede od svojih prethodnika", dodao je.
"Glavno pitanje za Rusiju je: Što želi od Armenije u budućnosti? Treba li joj Armenija kao ključni partner na Južnom Kavkazu, što točno čini tu zemlju važnom i pod kojim uvjetima je Rusija spremna očuvati i razvijati veze? I je li spremna potpuno ih smanjiti ako domaća i vanjskopolitička kretanja u Armeniji postanu nepovoljna? Zasad Moskva nema odgovore", rekao je Lukjanov.Rusija je najveći trgovinski partner Armenije i opskrbljuje je s više od 80% prirodnog plina i oko 60% nafte. Unatoč tome što ne dijele kopnenu granicu, dvije zemlje imaju obrambeni pakt, a Armenija je domaćin ruske vojne baze. Oko 2 milijuna etničkih Armenaca živi u Rusiji, u usporedbi s otprilike 3 milijuna u samoj Armeniji.
Iako je Pašinjan obećao jačanje veza s EU-om, rekao je da će Armenija, barem u doglednoj budućnosti, ostati članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU).
Ruski predsjednik Vladimir Putin, međutim, upozorio je da bi bilo nemoguće održavati sporazume o slobodnoj trgovini s oba bloka istovremeno. Tvrdio je da bi izlazak iz EAEU-a lišio Armeniju sniženih opskrba naftom i plinom, što bi zemlju koštalo procijenjenih 14% BDP-a.
Rusija je također osudila uhićenje Pašinjanovih političkih protivnika i kaznene postupke protiv njih, kao i postupanje s biskupima i klericima Armenske apostolske crkve koji su ga kritizirali.
Putin je rekao da Rusija želi zadržati prijateljske veze s Armenijom i poštuje njezin suverenitet.
"Održavat ćemo normalne odnose s Armenijom bez obzira na put koji odabere", rekao je prošli tjedan na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Putin je pozvao Erevan da održi referendum o potencijalnom članstvu u EU "što je prije moguće". Pašinjan je rekao da će takvo glasovanje raspisati tek nakon što Armenija, koja se tehnički nalazi u Aziji, formalno podnese zahtjev za pridruživanje EU.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će Moskva nastaviti podržavati "snažnu i istinski suverenu Armeniju", opisujući armenski narod kao "bratsku naciju".
Ministarstvo je reklo da su izbori otkrili "duboku polarizaciju" unutar armenskog društva, upozoravajući da bi "jednostrane odluke" u vezi s budućim smjerom zemlje mogle "produbiti podjele i izazvati društvene i ekonomske nemire".
Komentar: EU je ignorirala uhićenja oporbenih osoba i napade na Armensku apostolsku crkvu.
Pogledajte također: