Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u intervjuu za talijansku televiziju RAI komentirao situaciju na području bivše Jugoslavije. U izjavi je još jednom optužio Rusiju da je pokušala organizirati navodni državni udar njegovoj zemlji 2016. godine.

Tada, prema njegovim riječima, bilo je i "ljudi iz određenih tajnih službi".

"Možda ste primijetili da se danas ova priča ponavlja u trovanju Skripala u Velikoj Britaniji", rekao je Đukanović u intervjuu za RAI.

Prema riječima Đukanovića, Rusija uvijek vrši pritisak, koristeći slabosti u europskoj politici i tako brani svoje interese na balkanskom području.

Đukanović je rekao kako se osobno zalaže za jedinstvo Balkana i što brže pristupanje svih zemalja regije Europskoj uniji, jer će se samo tako spriječiti upliv trećih sila u regiju.

Predsjednik Crne Gore je uvjeren da će integracija Zapadnog Balkana u Europsku uniju pružiti mogućnosti da se regija razvije, stekne europske vrijednosti i stabilnost.

Crna Gora je sada, prema Đukanoviću, ispred ostalih zemalja Zapadnog Balkana na putu prema EU, a ako proces priključenja bude dovoljno brz, ostatak zemalja slijedit će primjer Podgorice.

Podsjetimo da je tijekom 2016. godine na parlamentarnim izborima crnogorska vlada priopćila da se navodno pokušao provesti atentat na Đukanovića od strane skupine Srba, Rusa i Crnogoraca iza kojih je stajala Moskva.

Rusija i Turska odredile su granice demilitarizovane zone stvorene u sirijskoj provinciji Idlib, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Veršinjin u intervjuu za Sputnjik.

"Granice demilitarizovane zone su već definisane", rekao je Veršinjin.

Prema njegovim rečima, "uspostavljeni su vrlo dobri kontakti, saradnja i komunikacija između turske i ruske vojske".

"Oni su se sastali već više puta nakon potpisivanja dokumenta", rekao je zamenik ministra.

Veršinjin je dodao da se memorandum Rusije i Turske o Idlibu sprovodi, atmosfera se promenila nabolje i politički proces je intenziviran.

"Postoji mogućnost ne samo da se smanji stradanje ljudi u Siriji, prvenstveno u Idlibu, gde teroristi bukvalno kontrolišu svaki pokret civilnog stanovništva, stvarajući im nesnosne uslove. Ali uopšte je omogućeno stvaranje uslova za intenziviranje političkog procesa", istakao je on.

Zamenik ministra je naveo da Moskva smatra da je realno postizanje povlačenja teškog naoružanja i odlazak radikalnih grupa iz Idliba.

"Shvatamo da su pred nama veliki zadaci, da se radi o konkretnim stvarima - povlačenju teškog naoružanja iz zona i odlasku radikalnih grupa. Mislim da je to moguće da se uradi i da treba da se uradi. To će dati dobar podsticaj našim naporima za smanjenje tenzija u regionu, da bi ljudi počeli da žive mirno", naglasio je Veršinjin.

Predsednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan dogovorili su se u ponedeljak u Sočiju da se do 15. oktobra stvori demilitarizovana zona duž linije razgraničenja oružane opozicije i vladinih snaga u sirijskoj provinciji Idlibu, a ministri odbrane dveju zemalja su potpisali memorandum o stabilizaciji situacije u zoni deeskalacije u Idlibu. Demilitarizovanu zonu će kontrolisati mobilne patrole turskih snaga i jedinica vojne policije Rusije.

Rusija, Turska i Iran su zemlje-garanti primirja u Siriji.

ČelniciI krajnje desnice Italije i Francuske Matteo Salvini i Marine Le Pen kritizirali su "briselski bunker" u ponedjeljak u Rimu gdje su zajedno označili početak kampanje za europske izbore u svibnju.

"Svibanjski izbori bit će početak revolucije zdravog razuma", rekao je Salvini, čelnik Lige (krajnja desnica), potpredsjednik talijanske vlade i ministar unutarnjih poslova.

"Borba s radom na određeno vrijeme, nezaposlenošću (...) i praznim zipkama pravi je izazov", rekao je.

"Neprijatelji Europe su oni koji su se ukopali u briselskom bunkeru (...), junckeri, moscoviciji koji su u Europu donijeli nesigurnost i strah i ne žele napustiti svoje fotelje", dodao je Salvini.

Potporu mu je pružila Marine Le Pen, čelnica Nacionalnog okupljanja (RN, bivša Nacionalna fronta).

"EU je nastao na mnogim obećanjima (...) ali malo je toga ostvareno, rezultati su (...) doista mizerni", istaknula je. "Ne borimo se protiv Europe nego protiv Europske unije koja je postala totalitarni sustav", dodala je.

"U svibnju će biti rađanje Europe nacija"

Le Pen se zajedno sa svojim saveznikom Matteom Salvinijem i s drugim europskim suverenistima nada da će osvojiti dovoljan broj glasova na sljedećim europskim izborima kako bi narušila ravnotežu u Europskom parlamentu.

"Povijest s velikim P ispisat će se u svibnju. Bit će to rađanje Europe nacija", poručila je.

Le Pen se distancirala od Stevea Bannona, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se posljednjih mjeseci pridružio nekim vođama europske tvrde desnice, prenosi France 24.

"Bannon nije Europljanin. On je Amerikanac", rekla je Le Pen odgovarajući na pitanje o Bannonovu naumu osnutka zaklade Pokret iz koje bi se širila populistička pobuna desnog krila u Europi.

"Mi i samo mi krojit ćemo političku snagu nakon europskih izbora i neka to bude vrlo jasno", poručila je Le Pen.

Sredinom rujna je Luis Almagro, glavni tajnik Organizacije američkih država (OAS), međunarodne organizacije sa sjedištem u Washingtonu u kojoj su svi predstavnici zemlja Sjeverne i Južne Amerike, stigao u kolumbijski grad Cúcuta, na samoj granici s Venezuelom, odakle je poručio kako za rješenje krize u Venezueli ne isključuje ni jednu opciju, pa ni vojnu.

U isto vrijeme kada je Luis Almagro u ime Sjedinjenih Država i Kolumbije zaprijetio vojnom intervencijom Venezueli, predsjednik Nikolas Maduro i delegacija visokih dužnosnika Bolivarske Republike su bili na dvodnevnom summitu Kina-Venezuela u Pekingu, gdje su dvije zemlje potpisale
ukupno 28 sporazuma o suradnji u strateškim područjima kao što su nafta, rudarstvo, tehnologija, obrazovanje i kultura. Ovo je bila jasna poruka Pekinga da neće dozvoliti da u Venezueli, gdje je uložila milijarde dolara, prođe kao u Libiji, gdje su kineske državne i privatne kompanije koje su poslovale s vladom Muammara Gaddafija praktično protjerane iz zemlje.


Jučer je pomoć Caracasu stigla i iz Rusije. Naime, Rusija je Venezuelu opskrbila bazom podataka koja pruža informacije o oružanim sustavima i vojnim pitanjima.

Ruska tvrtka "Servisni centar za usluge", koja je dio velike ruske korporacije "Projekt-Tehnika", priopćila je za lokalne agencije: "To je elektronička baza podataka imena "Grafit", razvijena od strane Rusije za pohranu informacija o statusu oružja i ratnim materijalima."

Izjavu je u ime centra u nedjelju dao njegov ravnatelj Artiom Kalašijan

Istaknuo je kako "Grafit" podatke vojnim vlastima u Venezueli daje u realnom vremenu i dodao kako su s ciljem izgradnje ovog projekta dva mjeseca putovali diljem Venezuele i snimili kompletno oružje zemlje.

Tim stručnjaka vrlo oštro i kritično govorio o projektu "Insect Allies", kojeg nadgleda američka Agencija za razvoj naprednih vojnih projekata (DARPA). Teoretski, ovaj program bi trebao pomoći poljoprivrednicima da se prilagode različitim vremenskim i drugim uvjetima pomoću genetski modificiranih insekata. Međutim, stručnjaci upozoravaju kako bi ova naizgled nevina ideja mogla dovesti do stvaranja biološkog oružja, piše The Independent.

"Sjedinjene Države insekte mogu pretvoriti insekte u biološko oružje nove vrste", upozorava skupinu znanstvenika i odvjetnika, piše The Independent.

Autori američkog programa "Insect Allies" predlažu upotrebu insekata za tretiranje poljoprivrednih usjeva genetski modificiranim virusima. Prema stručnjacima koji kritiziraju ovaj program, ovakvo djelovanje imat će dalekosežne posljedice i predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj biološkoj sigurnosti.

Međutim, američka Agencija za razvoj naprednih vojnih projekata (DARPA), koja nadgleda projekt, tvrdi da pokušava utjecati na rast usjeva pomoću genetski modificiranih virusa kako bi se na biljke brže prenijele genetske promjene.

Teoretski, ovaj "brzinski bioinženjering" omogućit će poljoprivrednicima da se brže prilagođavaju promjenjivim uvjetima. Na primjer, pomoću insekata i GMO tehnologija će biti moguće u kukuruz inokulirati gen za otpornost na sušu, a ne da biljka nije izrasla iz prethodno modificiranog sjemena.

Međutim, ova naizgled nevina ideja je naišla na oštre kritike znanstvene zajednice i stručnjaka za međunarodno pravo.

Znanstvenici vjeruju da je ovaj plan opasan i da će insekte, prethodno "napunjene" sintetičkim virusom, biti teško kontrolirati.

Nakon gotovo tri desetljeća upravljanja "odozgo" ili primjene različitih koncepata i strategija Zapada, mantri "europerspektive" - tzv. Zapadni Balkan je zapravo nigdje. Od obećanog prosperiteta i stabilnosti nema ništa: ostavština primjenjenih zapadnih politika je krajnje siromaštvo, iznimna nezaposlenost i iseljavanje, propast javnih politika i kontinuirano gospodarsko urušavanje, kao i ponovno "aktiviranje" postojećih kriznih žarišta: Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije.

Vodeći svjetski mediji sve češće raspravljaju o obnavljanju sukoba na Balkanu, tj. o regiji kao novom geopolitičkom žarištu. Sve je očitije kako je angloamerički projekt posthladnoratovskog uređenja prostora bivše Jugoslavije značajno istrošen. Nakon gotovo tri desetljeća upravljanja "odozgo" ili primjene različitih koncepata i strategija Zapada, mantri "europerspektive" - tzv. Zapadni Balkan je zapravo nigdje. Od obećanog prosperiteta i stabilnosti nema ništa: ostavština primjenjenih zapadnih politika je krajnje siromaštvo, iznimna nezaposlenost i iseljavanje, propast javnih politika i kontinuirano gospodarsko urušavanje, kao i ponovno "aktiviranje" postojećih kriznih žarišta: Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije.

Kako vidimo, na Zapadnom Balkanu donedavno zamrznuti konflikti užurbano se "odmrzavaju", zbog čega regija postaje poprište sve izraženijeg rivalstva Zapada i Rusije. Posljednjih godina njihove odnose, najgore još od vremena hladnog rata, obilježava izravno sučeljavanje koje je proizvelo niz eskalirajućih kriza - od kojih su ona ukrajinska (aneksija Krima) i rat u Siriji, svakako, znatno utjecale i na geopolitičko preslagivanje na prostoru regije. Naime, "novi hladni rat" (ili tinjajući stvarni) koji se odvija na prostoru Bliskog istoka, Crvenog mora i Perzijskog zaljeva ima tendenciju širenja na cijeli bazen Sredozemlja, time i na Balkan. Svaka od navedenih suprotstavljenih strana (uz Tursku, Kinu, Iran i Saudijsku Arabiju) nastoji transformirati geopolitičku ulogu i značaj regije, te je u cjelosti (ili bar djelomično) uvući u okrilje vlastite interesne sfere.


Budući da slabe države regije (bilo da se radi o slabim članicama EU - Slovenija, Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Grčka ili slabim državama Zapadnog Balkana) nemaju zajedničke institucionalne mehanizme diplomatske, političke, sigurnosne, pa niti gospodarske suradnje pomoću kojih bi Balkan mogao postati geopolitički subjekt, regija je već desetljećima samo nesretni geopolitički objekt ili eksperimentalni lonac u kojem velike sile kuhaju bez poznatih receptura.

U posthladnoratovskom razdoblju, SAD i NATO regiju su stavili pod "svoju šapu". Međutim, okupirani drugim poslovima (čitaj ratovima), Balkan su predali u ruke "velikom magu" - Europskoj uniji, koja je trebala gospodarski i vrijednosno revitalizirati regiju. Kako je ova imperijalna ekipa tek maksimalno opustošila Zapadni Balkan (od gospodarskih resursa do "ljudskog kapitala"), te pri tom dopustila da se okoriste i neki drugi (Rusija, Turska), Amerikanci, Britanci i NATO odlučili su ponovno uzeti stvar u svoje ruke. Tako zemlje, devastiranog ex-jugoslavenskog prostora, u najskorijem mogućem razdoblju, milom ili silom, trebaju postati članice NATO-a jer više nema vremena za čekanje.

Na opće oduševljenje većine stanovništva propao je referendum u Makedoniji, maloj balkanskoj republici koja je promjenom službenog imena trebala ubrzati proces ulaska u NATO i Europsku uniju.

Iako naizgled lokalnog karaktera, ishod referenduma u maloj državi, koja nema ni izlaz na more, može imati globalne posljedice. Upravo stoga je veliki broj međunarodnih aktera pozorno pratio ishod glasanja, što još više dokazuje apsolutni središnji geopolitički status cijele balkanske regije i da će ovaj prostor i dalje biti područje najsloženijeg sukoba hegemonije između Euroazije i Zapada na čelu sa Sjedinjenim Državama. Upravo ovaj središnji geopolitički status balkanske regije je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća doveo do krvavog raspada bivše država, na čijim je ruševinama nastao veliki broj država većinom bez stvarnog suvereniteta, stvarne političke i ekonomske neovisnosti, a ponekad čak i pravog identiteta, što je, nažalost, posebno izraženo u Bosni i Hercegovini.

Takva fragmentiranost, tvrdi francuski geopolitički stručnjak Francois Thual, potrebna je za kontrolu i hegemoniju NATO pakta nad geoekonomskom zonom koja se proteže od Bliskog istoka, Crnog mora do Jadrana, kako bi se lakše transportirao plin, nafta i bogatstva iz Središnje Azije i Bliskog istoka do Europe. Plan uspostave hegemonije nad Balkanom je proveden istovremeno i neposredno nakon uništenja Sovjetskog Saveza, koji je vladao Bugarskom i Rumunjskom i dijelom imao utjecaj na politiku SFRJ.

No, danas su se prilike promijenile i izmijenjeni geopolitički scenarij vidi sve veće jačanje utjecaja moderne Rusije na Bliskom istoku i brzi uspon ideje multipolarnog svjetskog poretka.

U posljednjih nekoliko godina je to primijetio i NATO, čiji plan za potpunu kontrolu Balkana polako postaje stvarnost. Na primjer, čak i ako količinom ne mogu konkurirati ruskom plinu, projekte plinovoda TAP i TANAP, koji će kroz Tursku, Grčku i Albaniju, a u slučaju plinovoda TANAP čak i preko Makedonije, povezivati Azerbejdžan s Europom snažno podupire Trump, što je dio njegova plana za oslobađanje "hirovite" europske kolonije od energetske ovisnosti o Rusiji. Ovo je samo dio slagalice u kojoj Makedonija igra važnu ulogu.

Turska policija misli da je saudijski novinar Jamal Khashoggi, koji se od utorka vodi kao nestao, ubijen u konzulatu svoje zemlje u Istanbulu, izjavio je za AFP izvor blizak turskoj vladi.

"Policija u svojim prvim zaključcima ocjenjuje da je novinara u konzulatu ubila skupina koja je došla u Istanbul s tom namjerom i vratila se istog dana", rekao je taj izvor.

Turska policija je nešto ranije rekla da je skupina petnaest Saudijaca došla u utorak u Istanbul i vratila se istog dana, da je u konzulatu bila u isto vrijeme kad i Khashoggi te da potonji nije izašao iz diplomatskog predstavništva.

Policija, kako prenosi turska državna agencija Anadolija, dodaje da Khashoggi "nije izašao iz diplomatskog predstavništva" kamo je ušao kako bi obavio administrativne formalnosti.

"Ne vjerujem da je ubijen", reagirala je na Twitteru njegova zaručnica Hatice Cengiz, Turkinja.

Rijad smatra da je Jamal Khashoggi, kritičar saudijske vlasti koji piše za The Washington Post, otišao iz konzulata u utorak pošto je obavio te formalnosti.

"Koliko sam shvatio, ušao je i izašao nakon nekoliko minuta ili sat vremena. Nisam siguran", rekao je u razgovoru za agenciju Bloomberg objavljenom u petak saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, poznat kao "MBS".

Uzburkali su se odnosi dvaju velikih bliskoistočnih saveznika - SAD-a i Saudijske Arabije, i to, ništa neobično, krivnjom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se po pitanju diplomatske retorike i tzv. političke korektnosti snalazi kao "slon u staklenoj posudi".

Najprije je Trump, 3. listopada, u američkoj saveznoj državi Mississippi, javno izjavio slijedeće: "Mi štitimo Saudijsku Arabiju. To je bogata zemlja, a ja volim kralja Salmana. Ali ja sam kralju rekao: mi vas štitimo i vi tamo ne biste opstali niti dva tjedna bez vojne pomoći Amerike."

Iako Trump nije precizirao kada je saudijskom kralju kazao te riječi, ipak možemo podsjetiti kako su njih dvojica posljednji put telefonski razgovarali u subotu, 29. rujna, kada je američki vođa ponovo pozvao saudijskog monarha na održavanje stabilnosti svjetskog tržišta nafte dodatnim saudijskim povećanjem proizvodnje.

Naime, približava se početak novih američkih protuiranskih sankcija koje će se odnositi na iranski energetski sektor, zbog kojih se očekuje znatan pad iranskog izvoza "crnog zlata", a time i manjak nafte na tržištima, što može dovesti do njezinog novog poskupljenja. A to Trumpu nikako ne ide u prilog u kontekstu nadolazećih izbora za kongres u studenom ove godine, o kojima u mnogomu ovisi njegov daljnji politički život, ili, u najboljem slučaju, komoditet u donošenju političkih odluka.

Međutim, spomenute Trumpove riječi iz države Mississippi nisu dobro sjele mladom saudijskom prijestolonasljedniku Muhammedu bin-Salmanu, koji je u intervjuu za agenciju Bloomberg izjavio slijedeće: "Mi ništa nećemo plaćati za našu sigurnost. Sve oružje, koje smo dobili od SAD-a, bilo je kupljeno za novac, to nisu besplatne isporuke." Princ je izjavio kako je saudijski program naoružanja promijenio svoj smijer i vratio se kupnji upravo američkog oružja,i da više od 60% isporuka dolazi iz SAD-a.

Odgovarajući na pitanje novinara, hoće li odnosi SAD-a i Saudijske Arabije ostati na istoj razini kao i 24 sata prije (spomenute Trumpove izjave), princ Salman je izjavio, kako "ukoliko pogledamo sliku u cijelosti, u nas je 99% dobrih stvari i jedan posto problema".

U uvjetima brojnih bliskoistočnih kriznih žarišta i napetih odnosa Saudijske Arabije s Iranom, Katarom, Jemenom, Sirijom i td., jasno je kako saudijski prijestolonasljednik, iako, sasvim sigurno, ljut zbog Trumpove nediplomatske izjave koja šteti ugledu saudijskog državnog vrha i dvorca u Rijadu, kako u regiji tako i kod kuće, na upit Bloombergovog novinara i nije mogao ništa drugo odgovoriti.

Hebrejski dnevnik Yedioth Ahronoth i italijanska La Repubblica objavili su rijetki intervju sa liderom Hamasa Yahyom Sinwarom koji je potcrtao da njegovoj organizaciji novi rat s Izraelom nije u interesu.

"Kroz rat nećemo postići ništa", rekao je on.

Sinwar je italijanskim novinama rekao da je Izrael počeo vršiti agresiju na Gazu mnogo prije nego što joj je 2007. godine nametnuo blokadu.

Dodao je kako je Hamas spreman na razmjenu zarobljenika, što bi bio dio budućeg dogovora s Izraelom o okončanju te blokade.

"Mi smo stalno pod okupacijom. To je agresija na dnevnoj bazi, s tim što njen intenzitet varira", rekao je Sinwar.