Američki sistem PVO "Patriot", pandan ruskom S-400, doživeo nekoliko neuspeha u Saudijskoj Arabiji, odnosno tokom rata u Jemenu, pa pretnja Vašingtona sankcijama onim državama koje bi kupile ruski S-400 nije samo strateška već i ekonomska mera.

Aleksandar Mihejev, portparol ruske odbrambene korporacije "Rosoboroneksport", obavestio je javnost da je Rusija pokrenula postupak isporuke protivvazdušnih sistema S-400 Indiji. Isporuka je započeta na osnovu prethodno potpisanog sporazuma na marginama susreta ruskog predsednika Vladimira Putina i premijera Indije Narendre Modija u Nju Delhiju. Ovaj, pet milijardi dolara vredan ugovor, predstavlja najveći posao koji je Rusija ikada sklopila sa Indijom u oblasti vojnotehničke saradnje.

Podsetimo, pomoćnik ministra odbrane SAD za Azijsko-pacifički region Rendal Šriver je krajem avgusta izjavio da su SAD zabrinute zbog planova Indije da kupi oružje od Rusije, uključujući protivvazdušni raketni sistem S-400 i da ostavlja mogućnost uvođenja sankcija zbog tih planova.

Plan američke vojske da širi viruse koristeći insekte moglo bi da stvori "novu klasu biološkog oružja", upozoravaju naučnici.

Prema novim planovima američke vojske, insekti bi mogli da postanu "nova klasa biološkog oružja", navode eksperti.

Program "Insekti saveznici" koristi bube da raširi genetski modifikovane viruse na usjeve, piše britanski "Indipendent".

Njemačka vlada optužila je u petak Rusiju da je odgovorna za masovne kibernetičke napade na njemačke mete počinjene prošle godine, na tragu sličnih optužbi Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Nizozemske.

- Savezna vlada vjeruje da je gotovo izvjesno da se iza kampanje APT28 nalazi ruska vojnoobavještajna agencija GRU - rekao je glasnogovornik vlade Steffen Seibert.

Berlin sumnjiči da je ta kibernetička špijunska skupina povezana s GRU-om odgovorna za kibernetičke napade na Bundestag te podatkovnu mrežu savezne vlade 2015. godine.

- Ta procjena temelji se na našim vlastitim jako dobrim činjenicama i izvorima - rekao je Seibert.

Hakirali SAD, Britaniju i Nizozemsku

Njemačka vlada ima 'puno povjerenje' u britansku i nizozemsku vladu, koje su dan ranije optužile Rusiju da ih je na isti način napala.

- Snažno osuđujemo takve napade na međunarodne organizacije i sustave naših saveznika. I pozivamo Rusiju da poštuje svoje obveze i suzdrži se od takvih djela - poručio je.

SAD, Britanija i Nizozemska napale su u četvrtak Rusiju optuživši je da je njezina služba GRU hakirala mreže zapadnih istražnih vlasti.

Meta je navodno bila Organizacija za zabranu kemijskog oružja sa sjedištem u Nizozemskoj tijekom istrage o trovanju bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja koje je izazvalo skandal u Britaniji ranije ove godine.

Kao meta spominje se i istraga o rušenju malezijskog zrakoplova iznad istočne Ukrajine 2014., a također vlasti za borbu protiv dopinga nakon optužbi da su ruski sportaši masovno uzimati nedopuštene supstance.

Britanija je objavila popis hakerskih skupina za koje tvrdi da su gotovo sigurno djelovale pod vodstvom GRU-a, uključujući APT28.

Njemačka novinarka Eva Maria Griese piše kako je ukidanje ovlasti Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama ušlo u novu fazu. Prethodne američke administracije su bile, kao što im ime jasno kaže, samo administratori dnevnog reda vrlo moćnih sila u pozadini.

Iz duboke sjene, iza scene, te sile kontroliraju svoje marionete na svjetskoj pozornici. Teško ih je prepoznati, jer nema određenog imena za ovu državu u sjeni. To je vrlo isprepleten konglomerat financijski jakih bankarskih dinastija poput Rockefellera i Rothschilda, crkvenih krugova i takozvanih "slobodnih zidara". Tu su i globalno aktivne radikalne političke skupine, koji judaizam istovremeno nose i kao štit i kao mač.

Njihovi javni odbori su Trilateralna komisija, Vijeće za inozemne poslove ili Bilderberg, a njihov poslovni model su ratovi i političke intervencije. Pripreme za prljavi posao subverzivnog podrivanja suverenih država širom svijeta čine obavještajne agencije poput CIA-e. Nije slučajno da su one produžena ruka takozvane "Duboke države" (Deep State).

Najveći dio medija je u vlasništvu ovih moćnih skupina, koji u njihovo ime, kao profesionalni PR, pokrivaju ratove i revolucije. Uglavnom šute o bitnom i uvijek u fokus stavljaju samo pojedina žarišta, kako značajni događaji ostanu nevidljivi.

Neuspješne države lako mogu biti osvojene, stoga je stvaranje kaosa najbolje što se može učiniti za korporativnu elitu. Središnje banke, posebice FED i Banka za međunarodna poravnanja (BIS), kontroliraju tok novca u smjeru zaduživanja i porobljavanja naroda. Nacionalne države i klasične konzervativne stranke predstavljaju zapreku tom procesu, stoga se postepeno demoniziraju.

"Marionete "Duboke države" poput Hillary Clinton, Rothschildov bakar Macron ili Angela Merkel ne rade za svoje narode, nego provode planove njihovih lutkara takozvanog "Novog svjetskog poretka", kojeg će svakako biti, ali je njihov zamišljen s jednom vladom, jednom vojskom, jednom valutom, možda čak i jednom religijom i jednom homogeniziranom mješavinom naroda koja je izgubila svoj identitet i svoje kulturne korijene, koju je zbog toga lako kontrolirati. LGBT pokret, ekstremni feminizam, politička korektnost i manija rodne ravnopravnosti su samo sredstva za ostvarenje tog cilja", tvrdi Eva Maria Griese.

Izraelska policija ispitala je danas premijera te zemlje Benjamina Netanyahua zbog navoda o korupciji, prenosi Reuters.

Policija je u saopćenju navela da je ispitivanje trajalo "nekoliko sati", ali bez dodatnih detalja.

To je već dvanaesti put da izraelskog premijera ispituje policija u sklopu istrage o slučaju korupcije.

Istražitelji su stigli u rezidenciju premijera u Jeruzalemu u jutarnjim satima, dok su ispred stajali demonstranti koji su nosili veliki transparent sa slikom Netanyahua ispod koje je pisalo "ministar kriminalac" i uzvikivali slogane zahtijevajući pravdu, navodi AP.

Posljednji put Netanyahu je bio ispitan u augustu u sklopu istrage o korupciji u izraelskoj kompaniji za telekomunikacije.

Slučaj nazvan 4.000 uključuje sumnje da je Netanyahu naredio poseban tretman telekomunikacijskog giganta Bezeq u zamjenu za povoljno izvještavanje o svojoj porodici na novinskoj stranici Walla koji pripada Bezequ.

Izraelski mediji su još u junu izvijestili da se očekuje da vrhovni tužilac podigne optužnicu protiv Netanyahua za mito.

U februaru, izraelska policija preporučila je državnom advokatu da se protiv premijera Benjamina Netanyahua podigne optužnica za dva odvojena slučaja davanja mita.

Čini se da su neredi u Basri zaista razbili snove o uspostavi nove proameričke marionetske vlade u Iraku. Naime, nakon nereda u kojima je smrtno stradalo nekoliko ljudi, granatiranja američkog veleposlanstva u Bagdadu i konzulata u Basri, te paleži iranskog konzulata također u Basri, političke i vjerske vođe zemlje su donijeli odluku da prevladaju nesuglasice i poslušaju apel velikog ajatolaha Alija Sistanija i da što prije moguće formiraju novu vladu koja neće biti sektaška, nego sastavljena od stručnjaka koji će znati rješavati povjerene im zadaće.

Tako je irački parlament je 15. rujna izabrao sunitskog zastupnika Muhameda Al-Halbusija za svog novog predsjednika i time se, nakon nekoliko mjeseci napetih pregovora, bliži uspostava nove vlade. Al-Halbusi je od dana izbora imao 90 dana da dovrši proces formiranja nove vlade. Za čelno mjesto u parlamentu je izabran najmlađi zastupnik, sunita iz pokrajine Anbar, za kojega je, zbog dobrih odnosa uspostavljenih tijekom borbe protiv Islamske države, glasalo i političko krilo iračke šiitske armije, blok Fateh pod vodstvom Hadija Al-Amirija.


Prvi zamjenik predsjednika parlamenta je Hassan Karim, predstavnik koalicije šiitskog klerika Moqtada Al-Sadra, čija je koalicija Sairoon osvojila najveći udio zastupničkih mjesta na općim izborima u svibnju.

Nakon rušenja Saddama Husseina dužnost iračkog predsjednika obnaša predstavnik Kurda,premijerska dužnost pripada arapskom šiitu, a predsjednik parlamenta je arapski sunit.

Nakon izbora Muhameda Al-Halbusija za predsjednika parlamenta je bilo moguće izabrati predsjednika zemlje, što je prije dva dana postao Kurd Barham Salih, umjereni kandidat za kojega je glasalo 219 od 329 zastupnika u parlamentu.

U kontroverznom Centru Lugar u blizini Tbilisija, za kojeg se godinama sumnja da je biolaboratorij američke vojske, o čemu je nedavno pisala i bugarska novinarka Dilijana Gajtandžijeva, umrlo su 73 osobe.

Službena verzija je da su ljudi umrli tijekom testiranja lijeka Sovaldi kojeg je proizvela američka tvrtka Gilead Sciences što je izazvalo smrt 73 osobe, rekao je Igor Kirillov, zapovjednik Atomsko-biološko-kemijskih obrambenih snaga ruske vojske.

Sada ćemo razmotriti još jedan akutni problem kojeg je predočio Igor Giorgadze, bivši načelnik Službe državne sigurnosti Gruzije. Oni su predstavili izvješće o rezultatima testiranja gruzijskih državljana na lijekove koji prema dokumentima dolaze od američke tvrtke Gilead Sciences, a jedan od glavnih dioničara ove tvrtke je bivši američki ministar obrane Donald Rumsfeld.

"Osim toga, unatoč smrti 24 osobe samo u prosincu 2015. godine, kliničke studije su nastavljene u suprotnosti s međunarodnim standardima i protiv želje pacijenata. To je dovelo do smrti još 49 ljudi", rekao je Kirillov.

Također je istaknuo da čak i tijekom velikih epidemija tako velik broj smrti u nikada nije zabilježen infektivnim bolnicama.

Sredinom rujna je bivši državni ministar za sigurnost Gruzije, Igor Giorgadze, dao skandalozne izjave o aktivnostima Centra za kontrolu bolesti i javnog zdravstva Gruzije.

On je rekao da se u Centru Lugar razvija biološko oružje i nad stanovništvom zemlje se provode opasni pokusi. Kasnije je počeo objavljivati dokumente koji su potvrdili njegove riječi i obratio se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, uz zahtjev da dozvoli istragu laboratorija u Centru Lugar.

Do danas se iz demilitarizirane zone u Idlibu pristala povući samo skupina Faylaq Al-Sham bliska Turskoj i Muslimanskom bratstvu.

Ostale terorističke skupine, kada su razumjele da će morati povući teško oružje i ljudstvo isključivo s teritorija kojeg one drže pod kontrolom, odbile su sporazum Vladimira Putina i turskog predsjednika Erdogana iz Sočija, koji je u rezidenciji ruskog predsjednika na Crnom moru između dvojice lidera potpisan 17. rujna.

Turskoj strani je do provedbe sporazuma o povlačenju teškog naoružanja islamističkih skupna ostalojoš šest dana, budući da je za ovaj proces određen rok do 10. listopada.

Kako prenosi ruski Centar za pomirenje u Siriji, islamističke skupine ne samo da ne povlače oružje, nego su povećale napade na vladine položaje i područja.

Oružane skupine u Siriji su nastavile kršiti dogovor o prekidu vatre u sirijskoj de-eskalacijskoj zoni Idlib, izjavilo je rusko Ministarstvo obrane.

"Unatoč tome što je dogovoren prekid vatre u cijeloj zemlji, još uvijek postoje slučajevi kršenja režima primirja od strane ilegalnih oružanih formacija u de-eskalacijskoj zoni Idlib. Tijekom proteklog dana je tri puta napadnut Ruseyt Iskander, jednom Nahshabbu, Jubb Al-Zazur u pokrajini Latakia i naselje Al-Salamiya u pokrajini Hama. Osim toga, došlo je do napada da grad Tadef u sjeveru pokrajine Aleppo, a napad su provele turske postrojbe koje su zauzele položaje u blizini grada Al-Bab", priopćio je ruski Centar za pomirenje u Siriji.

U priopćenju se pozivaju svi čelnici oružanih skupina koje djeluju u području de-eskalacije Idliba da prestanu s neprijateljstvima i da se pridruže mirovnom procesu.

Kada je početkom godine crnogorska Vlada objašnjavala svoju strategiju spoljne politike istakla je tri glavna stuba: NATO, EU i region, i to upravo tim redom, a jedan od zadataka za ovu godinu, koje je propisala Alijansa, bio je da na sve načine pripomogne putu Makedonije ka Alijansi.

Srazmjerno uticaju Crne Gore, to je činjeno kroz više modaliteta, počev od toga da je Podgorica predsjedavala ovogodišnjom Američko-jadranskom poveljom (A5), formatom pod pokroviteljstvom Vašingtona kreiranim kako bi se ubrzalo usisavanje svih država Zapadnog Balkana u NATO. Usledio je domaći zadatak, da Crna Gora bude naruku Skoplju u svim detaljima koji mogu pripomoći tom zadatku, i u finalu neobično snažno javno zalaganje za usvajanje Prespanskog sporazuma (Zaev-Cipras) kojim bi se Makedonija zarad svijetle evroatlantske perspektive odrekla sopstvenog imena.

Ne slučajno, prva čestitka za sporazum Zaevu je sa Zapadnog Balkana stigla upravo iz Podgorice. Ugledajući se na zapadne zvaničnike i centre moći, crnogorska Vlada takođe nije primijetila da je referendum u Makedoniji propao:

"Pozdravljamo činjenicu da je na konsultativnom referendumu većina izašlih glasala 'za'. Vjerujemo da će Sobranje iskoristiti istorijsku šansu za odlučan napredak ka budućnosti", objavila je Vlada Crne Gore na svom nalogu na Tviteru.

O činjenici da Vlada u Podgorici referendum u Makedoniji smatra "konsultativnim", iako makedonski Ustav ne poznaje takvu odredbu, kao i poziv da se sada u parlamentu po ugledu na crnogorski scenario nasilnog pristupanja NATO-u završi započeti posao, govori makar nekoliko stvari.

Izgleda da je trgovinski sukob koji je Vašington proletos započeo uvođenjem dodatnih carina na kinesku robu, posle samo pola godine već počeo da daje "rezultat". Kao bumerang, već mu se vratio prekid izvoza nafte u Kinu. Još nema računice koliko će to da ga košta, ali je izvesno - više nego Kineze.

I dok američka strana ćuti o prekinutim isporukama njene nafte Kini, sa kineske je došla informacija da je trgovinski sukob, odnosno uvećanje carina, rezultiralo zaustavljanjem uvoza američke nafte.

Predsednik kompanije koja je jedan od glavnih prevoznika nafte iz SAD u Kinu, "Čajna merkants enerdži šiping", Si Čunlin, potvrdio je Rojtersu da je to bio dobar posao pre trgovinskog sukoba, ali da je zaustavljen zbog bojazni da bi mogao da im donese gubitke.

UNIPEK, trgovinska filijala kineske državne naftne i hemijske korporacije SINOPEK, suspendovala je kupovinu sirove nafte iz SAD, objasnivši to rastućim trgovinskim tenzijama između dve zemlje.

Kineski uvoznici sirove nafte bili su zabrinuti da bi povećane carine na uvoz američke sirove nafte mogle da dovedu do uvećanih troškova uvoza, pa su još u junu počeli postepeno da smanjuju uvoz američke nafte, objasnio je Liju Sijan sa kineskog Univerziteta za naftu u Pekingu. Ovaj analitičar napominje da američka nafta čini samo četiri odsto ukupne sirove nafte koju Kina uvozi i da to Kina može da nadoknadi većim uvozom nafte iz Rusije, Irana i drugih zemalja.