Demokratija je retka i skupa igračka koju mogu da praktikuju samo oni koji su nezavisni u punom kapacitetu, a to je nekoliko velikih sila, dok je u malim državama volja građana uvek proizvod uticaja velikih sila, jedna je od pouka makedonskog referenduma, koji je proglašen za uspešan iako je na njega izašlo tek 36 odsto upisanih u birački spisak.


Sem onoga ko glasa i rezultata, na glasanjima poput makedonskog bitno je i ko broji, ali i ko tumači glasove, kaže u emisiji "Sputnjik intervju" Mina Zirojević sa Instituta za uporedno pravo, ironično primećujući da se onda 36 odsto izašlih birača može tumačiti i kao 100 odsto.

"Male države, što se tiče demokratije, danas nemaju nikakvu šansu osim ako ne nabave leđa neke druge zemlje čiji se interesi poklapaju sa njenim", upozorava ona, ali dodaje da se na referendumu u Makedoniji glas običnog čoveka ipak čuo, makar i putem interneta. Ipak, strahuje da će na kraju sve biti zataškano i da će se završiti suprotno mišljenju Makedonaca, onako kako to žele neke velike zemlje.

Prema mišljenju Nevena Cvetićanina sa Instituta društvenih nauka, male države su uvek između čekića i nakovnja, između velikih sila, pa je demokratija u institucionalnom obliku "privilegija onih koji mogu da je obezbede".

Dugo se vremena dolar smatrao nepobjedivom valutom, sve dok SAD nisu pokrenule trgovinski rat protiv svih zemalja protiv kojih su to mogle. Osim toga, tu je u dugačka lista zemalja koje su pod sankcijama, embargom i drugim oblicima blokada.

Naravno, Rusija je uključena u popis onih koji se protive Washingtonu, što nije iznenađujuće. Nakon nekoliko godina prividno slabog otpora, Moskva je ovaj tjedan pokrenula opsežnu dedolarizaciju svoje ekonomije, koja će se provoditi po detaljno isplaniranim taktičkim shemama. Vladimir Putin je rekao kako to nikako ne znači potpuno odbacivanje dolara kao valute, ali su vlada i ministar financija dobili precizne upute kako djelovati.

Nekima se čini da su to bile samo riječi, ali je Ministarstvo financija usvojilo službeni plan za dedolarizaciju ruske ekonomije. Ovaj dokument predviđa protumjere, uključujući i porezne olakšice za tvrtke koje se prebace na poslovanje i trgovinu u rubljama. Ključni dio plana je i trgovina sa zemljama skupine BRICS, Euroazijske ekonomske unije u nacionalnim valutama, a fokus je trgovina u rubljama u EEU, te trgovina rublja-juan s Kinom i rublja-euro sa zemljama Europske unije.

Ovaj plan je raspravljen na Svjetskom ekonomskom forumu u Vladivostoku sredinom rujna, gdje su bili okupljeni predstavnici svih zemalja s kojim Moskva namjerava pokrenuti opsežno poslovanje i trgovinu izbjegavajući dolar.

Tada je glavni direktor VTB banke Andrej Kostin izrazio stav da je potrebno provesti ubrzani prijelaz na izračune u nacionalnim valutama, a Vladimir Putin mu je dao punu podršku.

Od sada ruska vlada sada počinje implementirati ove mjere, iako je sveobuhvatna implementacija plana zakazana za 2024.

Od ovog mjeseca se počinju primjenjivati porezne olakšice i ubrzani povrat PDV-a na izvozne transakcije. Osim toga, pokušava se uvesti vlastiti sustav financijskih naplata, koji je već testiran, sličan međunarodnom sustavu SWIFT. Vode se aktivni pregovori o prijelazu na izračun u nacionalnim valutama sa zemljama skupine BRICS, što je, između ostalog, nužno i za naplatu pet sustava S-400 koje je Indija upravo kupila od Rusije, usprkos američkim prijetnjama.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da mnogi ljudi u Srbiji i dalje imaju loša sjećanja na bombardovanje 1999. godine, ali da je to urađeno kako bi se zaštitili civili i zaustavila vlast tadašnjeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića.


"Naglasio sam da smo to uradili da bismo zaštitili civile i zaustavili Miloševićev režim. Ali, moja najvažnija poruka je da moramo da gledamo u budućnost", rekao je Stoltenberg za Radio-televiziju Srbije (RTS) poslije predavanja na Filološkom fakultetu, na kojem su studenti najviše pitanja imali o bombardovanju Jugoslavije.

Američki Senat tijesno je u subotu potvrdio za suca Vrhovnog suda Bretta Kavanaugha nakon procesa koji je podijelio Sjedinjene Države jer su protiv tog kandidata republikanaca bile iznesene optužbe za seksualne napade.

Senatori su izbor Kavanaugha izglasali s 50 prema 48.

Samo je jedan član oporbenih demokrata glasao za 53-godišnjeg suca koji je proteklih dana bio suočen s optužbama za spolne napade, što on opovrgava i tvrdi da su dio urote ljevice u pokušaju da spriječi njegov izbor u Vrhovni sud.

Prosvjednici ušli u prostoriju

Glasanje u subotu kojim je predsjedao potpredsjednik Mike Pence bilo je nakratko prekinuto kada su prosvjednici ušli na galeriju i izvikivali "sramota". Agencije su prenijele da je skupina od 150 osoba probila metalne barijere koje su štitile zgradu Capitola. Oko 2000 prosvjednika, većinom žena, negodovalo je protiv spremnosti senatora da potvrde Kavanaugha kandidatom za suca Vrhovnog suda.

Protivnici Kavanugha tvrde da je proces glasanja bio ubrzan bez prethodne provedbe valjane istrage o optužbama protiv njega.

Trump se odmah javio na Twitteru

Predsjednik Donald Trump odmah je na Twitteru pohvalio Senat i pozdravio glasanje.

"Plješćem i čestitam Senatu jer je potvrdio VELIKOG KANDIDATA, suca Bretta Kavanaugha, u Vrhovni sud Sjedinjenih Država", napisao je Trump. "Danas ću potpisati dokument o imenovanju i on će službeno prisegnuti. Vrlo uzbudljivo!".

Imenovanja u Vrhovni sud u kojem sjedi 9 članova važna su jer su doživotna, a to tijelo odlučuje o spornim pitanjima poput pobačaja, kontrole naoružanja, smrtne kazne i vjerskih prava. Potvrda je pobjeda za predsjednika Trumpa jer se stvara odnos 5-4 u Vrhovnom sudu u korist republikanaca, što će im dati prednost u mogućim pravnim bitkama o ključnim pitanjima poput pobačaja, migracija i Trumpovih pokušaja da zabrani transrodnim osobama ulazak u američku vojsku.

Bivši američki državni tajnik obrane Chuck Hagel je izjavio kako ograničeni broj američkih vojnika u sjeveroistočnoj Siriji ne može ništa poduzeti da protjera iranske snage iz arapske zemlje.

"SAD ne kontroliraju ni polovicu Sirije. Na sjeveroistočnom kutu imamo 2 000 vojnika. Mislim, pa nećete valjda protjerati Irance iz Sirije s 2000 američkih vojnika", rekao je Hagel, odbacujući apel američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona za uklanjanjem iranskih snaga iz Sirije.

"Potpuno je glupo misliti da bilo čime možete prijetiti Sirijcima, Rusima ili Irancima", rekao je Hagel u intervjuu za Defense One.

Rekao je da Iranci žive u toj regiji, za razliku od Amerikanaca koji su se upleli u sirijski rat.

"Osim ako nekako eliminirate ove geopolitičke realnosti, dobro, sretno gospodine Bolton. Ne postoji drugi način i morat ćete pronaći neku rezoluciju temeljenu na zajedničkim interesima tih zemalja", dodao je Chuck Hagel.

"Recite mi što je vanjskopolitički cilj s 2000 američkih vojnika koji su stacionirani u Siriji i tada ću vam dati odgovor. Ne znam ni što je cilj naše vanjske politike na Bliskom istoku ili bilo gdje drugdje", rekao je Hagel, jedan od vodećih republikanskih vanjskopolitičkih čelnika u američkom Senatu od 1997. do 2009. godine.

"Kako postići neku stabilnost u Siriji? To nećete to učiniti bez Rusa, bez Iranaca i bez drugih aktera u zemlji i regiji", dodao je, govoreći o američkoj politici na Bliskom istoku.

Njegovi su komentari uslijedili nakon što je John Bolton prošlog tjedna rasplamsao rasprave o tome kako bi Trumpova uprava mogla naći zakonska opravdanja za vojne udare protiv iranskih ili proiranskih snaga u Siriji.

John Bolton je novinarima 24. rujna rekao kako američke snage neće napustiti Siriju "sve dok iranske trupe ne odu izvan granica arapske zemlje".

Poglavar terorističke organizacije DAEŠ Abu Bakr el Bagdadi umalo nije poginuo prilikom nedavnog napada iranske vojske na teritoriju Sirije, spasilo ga je kašnjenje na sastanak terorista, saopštio je irački portal "Bagdad tudej" pozivajući se na izjavu komandanta u iračkom narodnom ustaničkom pokretu Džabara el Mamurija.

U ponedeljak je portal iranskog Korpusa čuvara islamske revolucije "Sepah njuz" saopštio da je vazdušno-kosmička divizija KSIR izvela raketni napad na istočnu obalu reke Eufrat u Siriji, a da su cilj bili organizatori terorističkog napada u iranskom gradu Ahvazu.

Prema navodima portala, u napadu je likvidiran veliki broj terorista.

Vlasti Velike Britanije i Njemačke razmatraju uvođenje novih sankcija protiv Rusije, piše Bloomberg. Kako prenosi agencija, London i Berlin su počeli razmišljati o tome nakon što su američki i europski istražitelji rusku vojnu obavještajnu službu GRU optužili za "hakerske napade na međunarodne organizacije".

Nakon što su istražitelji Sjedinjenih Država i nekih europskih zemalja pokrenuli još jedan niz optužbi protiv ruske vojne obavještajne službe, za koju se sumnja da je hakirala OPCW i međunarodne sportske organizacije, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka su najavili da razmišljaju o uvođenju novih sankcija protiv Rusije i tako izvrše dodatni pritisak na Moskvu, izvještava Bloomberg.

"Moramo biti spremni poduzeti bilo kakve akcije ili, a to je poželjno, ako bude potrebno u suradnji sa saveznicima", rekao je David Lidington, de facto zamjenik premijerke Ujedinjenog Kraljevstva.

Prema riječima službenog predstavnika Njemačke vlade, Steffena Seiberta, između Njemačke i njezinih europskih partnera se raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije.

Ove izjave Londona i Berlina potvrđuju pogoršanju napetosti u njihovim odnosima s Moskvom. To se dogodilo se nakon što su Sjedinjene Države optužile sedmoricu Rusa da su pokušali provesti hakerski napad. Istovremeno su Velika Britanija i Nizozemska izvijestile kako su uspjele osujetiti operaciju u kojoj su "navodno sudjelovali" neki od tih "navodnih ruskih agenata" u hakerske napade na OPCW i međunarodne sportske organizacije.

Prema Seibertu, njemačka je vlada "gotovo posve sigurna" da iza nedavnih kibernetičkih napada stoji ruska vojna obavještajna služba GRU.

U posljednja dva mjeseca međunarodni mediji su bili puni histeričnih naslova o situaciji u pokrajini Idlib u Siriji. Američki političari i njihovi europski saveznici su osudili i prijetili agresijom sirijskoj vladi ako se usudi pokrenuti vojnu ofenzivu kako bi pokrajinu Idlib oslobodila od islamističkih terorističkih skupina odgovornih za genocid.

Nikki Haley, američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima nedavno je izjavila: "Ako Assad, Rusija i Iran nastave ići putem kojim idu, posljedice će biti pogubne."

U međuvremenu, atlantistički političari na Zapadu i njihovi glasnogovornici u međunarodnim medijima i dalje ignoriraju krvavi građanski rat koji bjesni u Ukrajini. Izgleda da svakodnevna smrt civila i uništavanje civilne infrastrukture u republikama Donjeck i Lugansk nemaju nikakvu važnost. Kao da postoji zavjera šutnje o ratnim zločinima koje je provode vlasti Kijeva protiv naroda Donbasa, po međunarodnom pravu još uvijek vlastitih sugrađana.

Američki imperijalizam i njegovi europski marionetski saveznici ratom u Ukrajini dalje jačaju napetosti s Rusijom. Sporazum iz Minska se sustavno "zaboravlja". U međuvremenu je EU upravo pristala poslati još milijardu eura ultranacionalističkom i dijelom neonacističkom režimu u Kijevu, dok je Washington pristao poslati još 200 milijuna dolara vojne pomoći oružanim snagama Ukrajine. Kako bi dodatno zakomplicirao stvari, američki posebni predstavnik u Kijevu, Kurt Volker, izjavio je u intervjuu 13. rujna kako Sjedinjene Države razmatraju opskrbu oružanih snaga Ukrajine smrtonosnim oružjem i sustavima protuzračne obrane.

Ova očita podrška bez sumnje korumpiranoj rusofobnoj vladi u Kijevu olakšava nastavak rata kojeg je Europa zaboravila.

Ovaj sukob je u preko četiri godine odnio više od 10 000 civilnih žrtava i doveo do egzodusa 1,6 milijuna ljudi, gotovo svih s ruskog govornog područja.

Junker prije neki dan nazvao apsurdom da Evropljani svoje proizvode kupuju za dolare

Hegemonija dоlаrа pоčеlа је dа sе urušаvа, svjеtski lidеri, kојi su dоsаd pristајаli nа zаtеčеnо stаnjе, sаdа tеžе оdustајаnju оd аmеričkе vаlutе, оbјаviо је Bloomberg.

Аmеričkа nоvinskа аgеnciја pоdsjеćа dа је i prеdsjеdnik Еvrоpskе kоmisiје, Žаn Klоd Јunkеr, prijе nеki dаn nаzvао аpsurdоm dа Еvrоplјаni svоје prоizvоdе kupuјu zа dоlаrе.

Таkоđе: dа је frаncuski ministаr finаnsiја, Brunо Lе Меr, оbјаviо dа žеli dа rаspоlаžе "finаnsiјskim instrumеntimа pоtpunо nеzаvisnim оd Sјеdinjеnih Držаvа".

Rusiја pоlаkо svоdi nа nulu svоја ulаgаnjа u аmеričkе držаvnе оbvеznicе.

Kinа је pоčеlа dа ugоvоrе о kupоvini еnеrgеnаtа zаklјučuје u јuаnimа а nе u dоlаrimа.

Bloomberg nаglаšаvа dа su оvо lоšе vijеsti zа Vаšingtоn јеr su uvоd u "zаvršеtаk еrе tirаniје dоlаrа". Pоgоtоvо štо Еvrоpskа uniја vеć uvеlikо rаdi nа svоm plаtnоm sistеmu.

Izjava potpredsednika SAD Majka Pensa da ruski "pokušaji mešanja" u američke poslove nisu ništa u poređenju sa onim što radi Kina, kao i Trampova izjava u Ujedinjenim nacijama da će Kina pokušati da utiče na ishod američkih izbora, date su u funkciji unutrašnje borbe u SAD, smatra dr Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije.

Predsednik Tramp trpi neverovatan pritisak Demokratske stranke, delova republikanaca i medija, a posebno Stejt departmenta - FBI, CIA, dobrog dela Pentagona uključujući i Matisa - koje do danas nije stavio pod svoju kontrolu, dodaje sagovornik Sputnjika.

Zbog toga Tramp skreće pažnju na Kinu kako bi deo pritiska skinuo sa sebe zbog stalnih optužbi kojima je izložen. Što se tiče priča o mešanju u izbore, posebno onih koje dolaze iz atlantističkih krugova, veoma su licemerne, kaže Gajić.

Kao primer licemerja navodi referendum u Makedoniji, gde se veliki broj zapadnih političara mešao u njihov ishod, što nikome nije smetalo ali su nedokazani sajber-napadi razlog da se već dve godine protiv Rusije i Trampa vodi kampanja bez presedana.

"Mislim da je Pens na taj način pre svega dao podršku svom predsedniku. Ne zna se ni da li postoje konkretni dokazi o kineskom mešanju, ali mešala se Kina ili ne, to je manje bitna stvar. Suština je u unutrašnjoj borbi koja nikako ne prestaje u okviru SAD, i Zapadu u celini. Poslednjih nekoliko godina prisustvujemo žestokoj unutrašnjoj borbi koja je i politička, ali je, pre svega, ideološka", ističe Gajić.

Prema Pensovim tvrdnjama, Peking je mobilisao "sakrivene agente uticaja" i koristi propagandu da promeni shvatanja Amerikanaca prema politici Kine koja namerava da iskoristi sve nesuglasice između federalnih i lokalnih vlasti u SAD ne bi li uticala na preduzeća da osude trgovinsku politiku SAD.