Ako bismo podvukli crtu, jedini uspesi kojima bi se Amerika mogla podičiti tokom Trampovog predsedničkog mandata su upad u jednu ambasadu i jedan konzulat na svojoj teritoriji. Sve ostalo su otvorena pitanja i sukobi, od kojih su neki ozbiljne pretnje po svetski mir.

Upad američkih vlasti u Ambasadu Venecuele u Vašingtonu i njena predaja predstavnicima samoproglašenog venecuelanskog predsednika Huana Gvaida, predstavljeni su kao veliki diplomatski i politički uspeh.

Gvaidov predstavnik u Vašingtonu Karlos Vekio egzaltirano je u saopštenju objavio da je sledeća na redu za oslobođenje sama Venecuela. Međutim, cinici bi, vodeći se komentarima Trampa i njegovih visokih zvaničnika da su u pogledu Venecuele "sve karte na stolu", odmah primetili da je upad u Ambasadu Venecuele ostvarivanje Trampovih pretnji vojnom intervencijom tamo gde je ona jedino moguća - na jedinoj teritoriji Venecuele u SAD.

Iako svi izjavljuju kako rata između Sjedinjenih Država i Irana neće biti, iz prostog razloga što bi takav sukob bi značio početak globalne katastrofe, sučeljavanje dvije zemlje svakim danom ima sve izraženije vojne okvire. Obje strane pokazuju povećanu aktivnost na mjestima potencijalnih oružanih sukoba na Bliskom istoku, posebno u zoni Perzijskog zaljeva.

Pentagon je tamo poslao napadačke snage američke mornarice predvođene nosačem zrakoplova USS Abraham Lincoln i strateške bombardere B-52 koji se raspoređeni u bazi Al-Udeid u Kataru. Američka vojska također razmatra mogućnost jačanja svojih snaga u blizini Hormuškog tjesnaca s protuzračnim sustavima Patriot i raketnim obrambenim baterijama koje su već raspoređene u Kataru, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kroz Hormuški tjesnac prolazi petina nafte koja se troši u svijetu, ali i više od 30% iranskog proračunskog prihoda. Ulozi za Washington i Teheran, kao i za njihove saveznike i partnere u regiji, previsoki su. Time se scenarij sukoba između dvije zemlje pretvara u dramu, koja sve više poprima fatalni karakter.

Visoki predstavnik američkog ministarstva obrane je ranije izvijestio o pripremi administracije predsjednika Donalda Trumpa za stvaranje "ažuriranog vojnog plana" koji predviđa slanje do 120 000 američkih vojnika na Bliski istok. Prema planovima Washingtona, "ove bi trupe bile upućene u regiju u slučaju da Iran napadne na američke snage na Bliskom istoku ili ako Teheran ubrza proces stvaranja nuklearnog oružja". Tako je barem, pozivajući se na svoje izbore, 13. svibnja izvijestio je list The New York Times.

Američki list navodi kako je vršitelj dužnosti američkog ministra obrane Patrick Shanahan taj plan 9. svibnja predstavio na sastanku Trumpovih glavnih pomoćnika. Među nazočnima na sastanku bili su predsjednički savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, direktorica CIA-e Gina Haspel , ravnatelj Nacionalne obavještajne službe Dan Coats i glavni zapovjednik Združenog stožera, general Joseph Dunford. The New York Times navodi kako su predstavljeno planovi za daljnje američke akcije u iranskom smjeru bili "detaljni", a najkonkretniji scenarij je predviđao "raspoređivanje 120 000 vojnika, što bi trajalo tjednima ili mjesecima".

Kasnije je Trump osobno porekao navode američkog lista, nazivajući ih "izmišljotinama". U isto vrijeme je američki čelnik naglasio "da će, ako bude potrebno, poslati mnogo više trupa u regiju", baš kao što je naveo NYT.

Iran govori o nemogućnosti Sjedinjenih Država da vode "totalni rat" protiv Islamske Republike. U Teheranu vlada uvjerenje kako Amerikanci vode najviši oblik "psihološkog ratovanja", a paralelno su pokrenuli ekonomski rat protiv Irana, koji je svakako velika regionalna sila. Teheran vjeruje kako SAD sa svom vojnom silom u doglednoj budućnosti nisu spremne za otvoreni oružani sukob protiv Irana.

Ko gura Ameriku nazad na Bliski istok, da se bori u novom i širem ratu od onih koje je već vodila u ovom veku?
Govoreći na državnoj televiziji o izgledima za rat u Zalivu, iranski vrhovni vođa ajatolah Hamnej kao da je odbacio tu ideju. Neće biti rata...mi ne tražimo rat, a ni Amerikanci. Oni znaju da to nije u njihovom interesu".

Ajatolahova analiza o tome da rat nije u interesu ni jedne ni druge države je tačna. Razmislite o posledicama rata sa Sjedinjenim Državama za njegovu zemlju.

Stotine iranskih brzih brodova i pregršt podmornica bi bilo potopljeno. Iranske luke bi bile minirane ili blokirane. Izvoz nafte i prihodi od nafte bi bili stopirani. Aerodromi i raketne baze bile bi bombardovane. Iranska ekonomija bi propala. Iranu bi trebale godine da se oporavi. Iako su nuklearna postrojenja u Iranu pod stalnim nadzorom i kontrolom redovne inspekcije, i ona bi bila uništena.

Teheran to zna i zbog toga Iran, uprkos 40 godina neprijateljstva, nikada nije želeo da pokrene rat sa "velikim Satanom" i ne želi ovaj rat kojem smo, čini se, svakim danom sve bliži.

Steve Bannon, ekstremni američki nacionalist, koji europskim suverenistima navodno želi pomoći da ojačaju svoje nacionalne države i institucije, 6. svibnja je zapravo pokazao koja je njegova misija u zemljama Europske unije. Naime, kao što je od početka govorio, najveći neprijatelj Sjedinjenih Država je Kina, a njegovi savjeti europskim političkim čelnicima za cilj imaju odvratiti vlade i stranke od suradnje s azijskim divom. Nikakav suverenitet europskih zemalja Bannonu nije važan, kao što smo ranije podsjetili u nekoliko navrata.

Bannon je 6. svibnja objavio je članak u The Washington Postu u kojem žestoko vrijeđa Kinu i potiče svoju zemlju da se suoči s neprijateljskom silom.

"Cilj Komunističke partije Kine da postane globalna hegemonijska sila", napisao je Bannon.

Da bi to dokazao i zbog čega je "uzaludno" da Sjedinjene Države pristanu na bilo kakav kompromis, izjavio je kako Kina "vodi ekonomski rat protiv industrijskih demokracija" i da je trgovinski spor između Kine i Sjedinjenih Država "temeljni sukob". Bannon je žestoko napao Kinu, tvrdeći kako je riječ o "totalitarnoj državi koja se ubrzano militarizira i zatvara milijune ljudi u radnim logorima".

"Svijet je podijeljen. Napola je robovski, a druga polovica je slobodna kuća. Washington i Peking penju se u jednom ili drugom smjeru", napisao je Steve Bannon.

Za racionalne analitičare, Bannon nije samo radikalan, već i lud. On je opsjednut određenim sumnjama i pun ogorčenja koje čak i u Sjedinjenim Državama graniče sa zdravim razumom. Uz duboko rasistički prizvuk, Bannonove ideje su slične onima koje propagiraju izvaninstitucionalni europski desničarski ekstremisti i neonacisti. Takve su ideje uvijek bila izvan američkog političkog diskursa.

No kratko Bannonovo iskustvo u Bijeloj kući se pokazalo kao neočekivana prilika za širenje utjecajai njegov se glas čuo na nacionalnoj razini. Međutim, zbog njegove ekstremne osobnosti su se svi držali dalje od njega, a na kraju ga je čak i Donald Trump izbacio iz Bijele kuće.

Sama činjenica da je dobio prostor za svoje lude ideje u The Washington Postu, listu koji svakodnevno kritizira Trumpa i čiji je vlasnik Jeff Bezos doslovno u svađi s čelnikom Bijele kuće govori da razlaz Trumpa i Bannona nije bio "simboličan" i da zbog političkih bodova riješio "neugodnog savjetnika".

"Totalitarna Kina vodi rat protiv industrijskih demokracija"

U najnovijem članku je Bannon pokazao da jednostavno nema pojma o globaliziranom svijetu i složenosti odnosa između velikih sila. On nastoji američku politiku prema Kini učiniti pohlepnom i opasnom.

Čudne - "toplo-hladne" odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa u odnosu na Tursku donešene su istoga dana.

Naime, 17. svibnja, Trump je obustavio režim trgovinskih povlastica s Ankarom polazeći "od ekonomske razvijenosti Turske", a o svojoj je odluci već izvjestio Kongres i vladu u Ankari. Međutim, Trump je danas također donio odluku i o dvostrukom smanjenju carina na uvoz turskog čelika - s 50 na 25 posto (info: agencija Anadolu). Odluka je donijeta jer je 2018 g. američki uvoz čelika smanjen za 12%, a uvoz čelika iz Turske za 48%.

Podsjećamo: Trumpova administracija je 10. kolovoza 2018.g. udvostručila carine na turski čelik i aluminij. Čelik je bio ocarinjen s 50, a aluminij s 20 posto.

Što se tiče Trumpove odluke o ukidanju trgovinskih povlastica Ankari, gotovo je sigurno kako se radi o njegovoj reakciji na turski "neposluh" i njezino "odmetništvo" u odnosu na SAD, prije svega vezano uz nabavku ruskih protuzračnih sustava S-400, čemu se Washington najoštrije protivi.

Naravno, još je prisutan i čitav niz drugih, ozbiljnih američko-turskih problema, zbog kojih su odnosi dviju zemalja svedeni na najnižu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća. Ovim dvjema današnjim odlukama Trump očito Ankari želi poslati poruku kako prostora za normalizaciju odnosa još uvijek ima, ali i da je njihova cijena odustanak Turske od vođenja samostalne politike.

Međutim, teško je očekivati da će sadašnja turska vlast na to pristati s obzirom na čitavu strategiju nacionalnih interesa te zemlje koja se temelji upravo na postavkama o turskom suverenitetu i obnovi snage i utjecaja regiji ali i svijetu. Osim toga, SAD uopće nisu među prvim i najvažnijim turskim trgovinskim partnerima (osim, naravno, po pitanju vojne suradnje jer je Turska članica NATO saveza). Najveći trgovinski partneri Ankare su Kina i Njemačka, te EU u cjelini.

Istraga je ustanovila organizatore, izvršioce i nalogodavce ubistva prvog lidera Donjecke Narodne Republike Aleksandra Zaharčenka, izjavio je za Sputnjik aktuelni šef DNR Denis Pušilin.

On je dodao da je istraga uspela da ustanovi čitavu šemu kriminalne operacije, od pripreme do realizacije, kao i da razjasni da među naručiocima postoje "uticajni građani Ukrajine".

"Veoma uticajni. Takođe, građani drugih zemalja koji podržavaju režim u Kijevu. Krivični postupak pokrenut po ovom pitanju je pod posebnom kontrolom. Svi krivci moraju biti kažnjeni", zaključio je Pušilin.

Konkretna prezimena još uvek nisu navedena, jer još nisu pritvoreni svi, već samo "jedna od grupa".

Lider DRN poginuo je 31. avgusta 2018. godine nakon eksplozije u kafiću "Separ" u centru Donjecka. Imao je 42 godine.

Druga žrtva terorističkog napada bio je telohranitelj, a ranjeno je ukupno 11 osoba.

Vlasti republike su uspele da uhapse agenta Službe bezbednosti Ukrajine, koji je priznao da je u pitanju bila diverzija Kijeva.

- Ako treba, zaratit ćemo s Kanadom - zaprijetio je osebujni filipinski predsjednik Rodrigo Duterte. Filipini su povukli i svog veleposlanika iz Ottawe, a sve zbog - smeća.
Naime, vrhunac je to "otpadnog rata" koji traje između Filipina i Kanade već preko pet godina. Dakle, negdje 2013. - 2014. godine iz Kanade na Filipine stiglo je 67 kontejnera plastičnog otpada za preradu.

Tako je zapravo pisalo u deklaraciji, no kada su Filipinci otvorili kontejnere, otkrili su da su Kanađani među plastiku pobacali i drugi otpad, poput prljavih pelena, starih novina i staklenih boca.

Sjedinjene Države jačaju ionako snažne sankcije protiv Irana i, čini se, sankcijama žele uništiti ionako već snažno uzdrmano iransko gospodarstvo.

Američka administracija priprema novi sankcijski paket protiv Teherana, s ciljem destabilizacije stanja u toj zemlji i podrivanja tamošnje vlade, što bi trebalo biti alternativa vojnoj varijanti riješenja sve jačeg američko-iranskog sukoba pokrenutog nakon dolaska na vlast predsjednika Donalda Trumpa.

Između predloženih mjera nalazi se i tzv. crni spisak čitavih sektora iranskog gospodarstva, poput onih važnih, kao što je petrokemijski sektor, navodi The Daily Beast, pozivajući se na izvor u američkoj administraciji.

S druge strane Iran prijeti Bruxellesu, da, nakon isteka roka od 60 dana, o nuklearnom sporazumu može zaboraviti ukoliko ga EU ne počme i u praksi, a ne samo deklarativno provoditi.

Do sada je Bijela kuća uvela sankcije za gotovo 1000 iranskih pravnih i fizičkih osoba. Novi paket sankcija snažno će usložniti poslovanje s Iranom i pravno ga učiniti nemogućim za mnoge međunarodne tvrtke, kada su u pitanju poslovi u ključnim sektorima iranske ekonomije. Novi paket sankcija priprema se u jeku snažnog zaoštravanja američko-iranskih odnosa i velike vojne napetosti u zoni Perzijskog zaljeva ali i širom Bliskog istoka.

Tamo su prošlog tjedna SAD poslale svoje vojne brodove na čelu s nosačima zrakoplova, svoje bombardere B-52, a navodno se planira slanje i 120 tisuća američkih vojnika, pri čemu je objavljena i djelomična evekuacija američkog diplomatskog osoblja iz iračke prijestolnice Bagdada zbog navodne iranske ugroze.

Niz zastupnika Predstavničkog doma američkog Kongresa izrazilo je sumnju u istinitost izjava Trumpove administracije o porastu ugroze nacionalne sigurnosti SAD-a od strane Irana.

Ključni zastupnici iz obiju stranaka, i Demokratske i Republikanske, kritički su komentirali nedavne izjave predsjednika Donalda Trumpa i njegovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona vezane uz odluku o djelomičnom povlačenju američkog diplomatskog osoblja iz Iraka, kao i o zaoštravanju američko-iranskih odnosa.

Po Trumpa je neugodno utjecala potpuno kontradiktorna izjava britanskog generala Christophera Ghika, zapovjednika savezničke operacije "Inherent Resolve" (OIR) na Bliskom istoku od 14. svibnja, koji je izjavio kako ne postoji nikakva povećana prijetnja od strane Irana u Siriji i Iraku (pogledaj video ispod teksta). Zbog toga je republikanski kongresmen iz Južne Karoline Lindsey Graham, koji je na čelu senatskog Odbora za pravne poslove, pozvao predstavnike State Departmenta i Ministarstva obrane da "objasne što se događa" jer, prema njegovim riječima, ni on sam također ne raspolaže bilo kakvim informacijama o povećanju iranske ugroze.

Američki medij The Financial Times prenio je komentar predsjednice Kongresa Nancy Pelosi, koja je kazala kako Trumpova administracija "nema dozvolu" Kongresa za objavu rata protiv Irana.

Demokratski senator iz New Jerseya Robert Menendez, koji je prethodno vodio senatski Odbor za međunarodne odnose, a sada je najviši predstavnik Demokratske stranke u tom odboru, izjavio je, kako je zaoštrenu poziciju američke administracije prema Iranu "teško opravdati" jer Trump i njegovi savjetnici Kongresu nisu dostavili "nikakve detalje oko toga, što zapravo predstavljaju te povećane prijetnje".

Američka policija je uhapsila poslednjih četvoro aktivista koji su štitili Ambasadu Venecuele u SAD od pristalica venecuelanske opozicije, saopštila je jedna od aktivistkinja Medeja Bendžamin.

"Policija je uhapsila četvoro preostalih ljudi u Ambasadi Venecuele koji su bili u grupi za zaštitu Ambasade. To je potpuno narušavanje Bečke konvencije. Sramota!", napisala je aktivistkinja na Tviteru.


Bendžaminova je prethodno saopštila da je američka policija ušla u Ambasadu kako bi uhapsila ljude koji protestuju protiv zauzimanja tog zdanja.

​"Policija sada upada u Ambasadu kako bi uhapsila pristalice 'Kolektiva za zaštitu Ambasade'", napisala je Medeja Bendžanim na Tviteru.