Države članice EU-a nisu u ponedjeljak priznale legitimnost privremenog predsjednika Juana Guaidoa u Venezueli, što je tražio Europski parlament.

Guaido ostaje "privilegirani sugovornik", ali ga EU ne smatra više legitimnim privremenim predsjednikom.


Nakon spornog ponovnog izbora Nicolasa Madura 2018. godine za predsjednika Venezuele, predsjednik parlamenta Juan Guaido priznat je za privremenog predsjednika. Takvim ga još uvijek smatraju Sjedinjene Države i Velika Britanija.

Europski parlament je u svojoj rezoluciji tražio od država članica da priznaju "kontinuitet nacionalne skupštine Venezuele izabrane 2015. godine i njezina legitimnog predsjednika Juana Guaidoa".

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku izjavio je tad u Europskom parlamentu da EU nikad nije priznala Guaidoa za predsjednika Venezuele jer nije bilo konsenzusa država članica.

U zaključcima koje su u ponedjeljak usvojili ministri vanjskih poslova država članica EU-a, kaže se da su parlamentarni izbori održani 6. prosinca prošle godine bili "propuštena prilika" za demokraciju, jer su održani bez nacionalnog dogovora o izbornim uvjetima i nisu bili u skladu s međunarodnim standardima za demokratske procese.

Otprilike 5.000 vojnika Nacionalne garde ostaće raspoređeno u Vašingtonu tokom impičmenta bivšem predsedniku Donaldu Trampu, ostajući u prestonici do sredine marta. Međutim, nezadovoljstvo se širi u njenim redovima.

Prema anonimnom izveštaju Politicoa, snage od 7.000 vojnika Nacionalne garde ostaće u Vašingtonu sve dok ne počne impičment bivšeg predsjednika Trumpa u februaru, nakon čega će 5.000 vojnika ostati na mestu dok se impičment ne okonča, verovatno sredinom marta.

Izvori Politicoa rekli su da je raspoređivanje bilo neophodno zbog "brige o impičmentu", ali trupe kažu da im je dato malo podataka o njihovoj misiji, što je jedan vojnik rekao da je "vrlo neobično za bilo koju vojnu misiju".

Otprilike 25.000 vojnika Nacionalne garde raspoređeno je u gradu nakon pro-Trampove pobune na Capitol Hillu ranije ovog meseca. Trupe su ostajale na oprezu tokom inauguracije predsednika Joe Bidena, čak iako se pretpostavljeni dalji pro-Trampovi neredi i "ekstremizam" nisu nastavili.

Moral među trupama je od tada strmoglavo propao. Nekoliko hiljada vojnika iseljeno je sa Capitol Hila nakon Bajdenove inauguracije i prisiljeno da spavaju u hladnoj garaži, a skoro 200 je pozitivno na Covid-19. Hrane je navodno malo a čak i gotovih obroka nema dovoljno.

Jedan pripadnik Nacionalne garde je uporedio uslove života trupa sa ratnim. "Iskreno govoreći, ovo nije 'borbena zona', tako da borbeni uslovi ne bi trebalo da važe", rekao je jedan vojnik i avganistanski veteran za vesti.

Njemačka desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) podnijela je dvije tužbe protiv nacionalne službe za nacionalnu bezbjednost koja je navodno stranku proglasila za "sumnjivu" ekstremističku grupu uoči nacionalnih izbora.

Stranka je podnijela dvije pravne žalbe i dva hitna zahtjeva protiv Saveznog zavoda za zaštitu ustava - domaće bezbjednosne agencije poznate kao BfV - izvjestila je njemačka novinska agencija. Ovaj potez uslijedio je nakon niza medijskih izvještaja koji sugerišu da bi BfV mogao formalno da proglasi cijelu stranku osumnjičenom ekstremističkom organizacijom.

Takav status omogućio bi službama bezbjednosti da stave sve članove stranke pod tajni nadzor putem doušnika, kao i da nadgledaju sve komunikacije stranke ako dobiju odobrenje parlamenta. AfD takođe tvrdi da bi takav status obeshrabrio glasače da podrže tu stranku i u velikoj mjeri bi naštetio njenim izbornim rezultatima dok se Njemačka kreće prema glasanju za nacionalne i regionalne parlamente u septembru.

"Potpuno je očigledno da AfD ne daje BfV-u ni najmanji razlog da je klasifikuje kao sumnjiv slučaj", rekao je šef stranke Joerg Meuthen njemačkim medijima. Ranije je stranka takođe izdala posebnu izjavu u kojoj je rekla da "bezuslovno priznaje njemački narod kao zajednicu svih osoba koje imaju njemačko državljanstvo".

BfV, međutim, očigledno ima svoje razloge za takvu odluku. Organizacija je svoju pažnju usmjerila na AfD još u januaru 2019. godine, kada je proglasila omladinsko krilo stranke i njenu vjerovatno radikalniju frakciju predvođenu jednim od njenih regionalnih lidera Bjoernom Hoeckeom, "sumnjivim" ekstremističkim grupama.

Škotska premijerka Nikola Stardžen (Nicola Sturgeon) izjavila je danas da namjerava da održi "pravni referendum" o nezavisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva ako pobijedi na škotskim izborima zakazanim za maj.

Takav potez doveo bi je u sukob sa premijerom Borisom Džonsonom (Boris Johnson), koji se protivi ponovnom glasanju o secesiji, javlja AP. Škotska je glasala za ostanak u Velikoj Britaniji sa 55 prema 45 odsto na referendumu 2014. godine. Za novi obavezujući referendum potrebno je odobrenje britanske vlade, a Džonson insistira da će reći ne, navodi američka agencija.

Stardžen za BBC tvrdi da je Brexit promijenio situaciju povlačenjem Škotske iz Evropske unije protiv volje građana tog dijela Ujedinjenog Kraljevstva. Tijesna većina glasača u Velikoj Britaniji odlučila je da napusti EU na referendumu 2016. godine, ali je velika većina u Škotskoj glasala za ostanak.

Ako Džonson ne bude dao odobrenje, pitanje će završiti na sudu

Stardžen kaže da će se njena Škotska nacionalna stranka kandidovati na majskim izborima "da zatraži autoritet škotskog naroda" za novi referendum.

- Ako SNP pobijedi na škotskim izborima za nekoliko mjeseci sa prijedlogom da narodu da taj izbor, koji bi to demokrata s pravom mogao tome stati na put. Boris Džonson se očigledno plaši presude i volje škotskog naroda - rekla je Stardžen.

Predsjednik USA Joe Biden (Džo Bajden) je tokom predsjedničke kampanje dobio rekordne količine donacija koje su dolazile iz anonimnih izvora, što znači da javnost nikada neće imati potpunu evidenciju o tome ko mu je ustvari pomogao da osvoji Bijelu kuću, navodi Bloomberg u svojoj analizi.

Bajdenova predsjednička kampanja dobila je 145 miliona dolara u takozvanim donacijama 'mračnog novca', što je vrsta prikupljanja sredstava koju demokrate već godinama osuđuju. Ti su tokovi prikupljanja sredstava povećali budžet Bajdenove kampanje od 1,5 milijardi dolara, što je samo po sebi rekord za izazivača nekog aktuelnog predsjednika. Ta količina 'mračnog novca' premašuje 28,4 miliona dolara potrošenih od strane njegovog suparnika bivšeg predsjednika Donalda Trampa i premašuje prethodni rekord od 113 miliona dolara u anonimnim donacijama, koje je skupio republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney u 2012. godini.

Izraz 'mračni novac' ('Dark money') odnosi se za novac koji u kampanje dospijeva preko određenih neprofitnih organizacija koje zakonski nisu obavezne da otkriju svoje donatore, pa na taj način ni porijeklo njihovog novca nije javno dostupno.

Demokrate su se godinama deklarativno zalagale da se 'mračni novac' zabrani kao jedinstveno korumpirajući, budući da pristalicama omogućuje anonimno podržavanje kandidata bez nadzora. Ipak, u nastojanju da poraze Trampa 2020. godine, prihvatili su ga.

Na primjer, Priorities USA Action Fund, superpolitički akcijski odbor koji je Bajden odredio kao svoje omiljeno sredstvo za vanjsku potrošnju, iskoristio je 26 miliona dolara sredstava prvobitno doniranih njegovoj neprofitnoj podružnici, nazvanoj Priorities USA, kako bi podržao Bajdena. Donatori tog novca ne moraju biti otkriveni. Guy Cecil, predsjedavajući Priorities USA, nije se posebno opravdavao zbog ovoga. "Nismo se namjeravali jednostrano razoružati protiv Trampa i desničarskih snaga koje su ga dovele", rekao je u izjavi.

Pozivi Joe Bidena na "jedinstvo" ne znače ništa za njegove najizrazitije pristalice, liberalne poznate ljude koji slave svoju pobjedu, bljuju vatru na Donalda Trumpa i njegove pristalice i koji nemaju namjeru da se zaustave u skorije vrijeme.

Sindrom Trumpovog poremećaja ne vodi nikuda. Ako se nadate da predsjedništvo Joea Bidena znači da možemo, u dobru ili u zlu, okrenuti stranicu o četiri godine kada je Trump okupirao Bijelu kuću, onda ste optimista čiji su kapci toliko stegnuti da vam kiseonik ne stiže u mozak.

Gledajući reakcije na Bidenovu inauguraciju i Trumpove posljednje sate na mjestu predsjednika, moglo bi se pretpostaviti da su izborni rezultati preokrenuti i da smo krenuli u još četiri Trumpove godine.

CNN-ovo izvještavanje o posljednjem Trumpovom govoru na mjestu predsjednika uključivalo je voditelje koji su ga opisivali kao "malog" i opsjednutog veličinom gomile, neku vrstu glupe analize koja je već godinama potpis na brendu ove mreže.

Gledajući Trumpove najglasnije kritičare i Bidenove najveće pristalice u Hollywoodu, takođe se stvara slika koja će, kulturološki gledano, naredne četiri godine izgledati tačno kao posljednje četiri: Trump i svi koji mu se čine kao podrška su svjetski vješci.

"On sada leti nad olupinama koje je stvorio, znajući da nismo završili s njim. Suđenje. Osuda. Zatvor. On mora da plati za svoje postupke - prvi put za njega", napisao je snimatelj dokumentarca Michael Moore na dan inauguracije, pozivajući se na apsurdnost Trumpovog mogućeg suđenja za opoziv u Senatu kada nije ni u Bijeloj kući.

Drugi poput Roba Reinera i Johna Cusacka požurili su da Bidenove prve dane na vlasti obilježe agresivnim nagonom za krivičnim kažnjavanjem Trumpa.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poslat će šefa Mossada Yossija Cohena, u narednim tjednima, na razgovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, pri čemu će zatražiti novu verziju iranskog nuklearnog sporazuma, koja bi uključivala veća ograničenja za Iran, objavio je izraelski Channel 12, prenosi The Times of Israel.

Također se očekuje da će se Cohen sastati sa šefom CIA-e. Kako piše The Times of Izrael Cohen i njegov tim vjerojatno će predstaviti Bidenovoj administracije informacije, do kojih su došli Izraelci, o napretku u izraelskom nuklearnom programu.

Zatražit će radikalnu promjenu sporazuma iz 2015., koji je tada kritizirao Benjamin Netanyahu. Cohen će zatražiti puno striktnije mjere za Teheran kako bi se onemogućilo stjecanje nuklearnog oružja.

Donald Trump je povukao SAD iz sporazuma, koji je Iran potpisao sa svjetskim silama (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka), upravo zato jer je tvrdio da ograničenja iz sporazuma nisu dovoljna.

Trumpova se administracija odlučila za ekonomske sankcije, a Iran je odgovorio napuštanjem obveza iz sporazuma te sada obogaćuje uran gotovo šesterostruko više, nego što je dopušteno po sporazumu.

Cohen će iznijeti izraelske prijedloge za sporazum: Iran mora zaustaviti obogaćivanje urana, zaustaviti proizvodnju sofisticiranih centrifuga, prestati podržavati terorističke skupine (ponajprije Hezbolah), vojno se povući iz Iraka, Sirije i Jemena i zaustaviti terorističke aktivnosti protiv Izraelaca izvan zemlje.

Izrael strahuje da će, po sporazumu, Iran nastaviti s obogaćivanjem urana, a da će ujedno revitalizirati ekonomiju zbog ukidanja sankcija, navodi Channel 12, prenosi The Times of Israel.

Sada kada je ogoljeno da je mit o američkoj demokratiji bio velika laž, šta će ostati od evropskog projekta čiji je krajnji cilj bio ujedinjenje Evrope po američkom kalupu?

Martovske ide su ove godine poranile - došle su 6. januara, makar za sadašnjeg "američkog Cezara". Šta se desilo, kako se desilo, ko je zakuvao događaje na Kapitolu - o svemu tome dugo će se raspravljati. Međutim, bodeži su odavno naoštreni za Cezara, mnogo pre invazije na Kapitol. Na neki način, pozornica je već bila spremna - Tramp je ušetao u vašingtonski Forum i na kraju je "izboden nasmrt", poput Julija. Bilo je zaista šekspirovski.

Odavno se smatralo da bi Tramp mogao da odbaci rezultate izbora usled potencijalne krađe poštanskih glasova (a poštanski glasovi su odigrali ogromnu izbornu ulogu 2020. godine). Projekat integriteta tranzicije (Transition Integrity Project - TIP) precizno je (ili ciljano) predvideo da će Tramp izgubiti izbore "nakon prebrajanja svih poštanskih glasova" i da će ih potom osporiti. TIP se potom posvetio proučavanju načina za nasilno izbacivanje predsednika iz Bele kuće. Mediji i "platforme" su figurirali u ovim pripremnim igrarijama prema kojima je Tramp osporavao izborne rezultate i dovodio u pitanje legalnost i autentičnost poštanskih glasova.

Nije moralo da bude ovako - ali niko nije pokušao da nađe kompromis povodom pravila o poštanskom glasanju (u stvari, pre se može reći da su ciljano odbijali kompromis). U svakom slučaju, invazija na Kapitol sada predstavlja veliki psihološki momenat (priča o "pobuni") koji peče američku savest. Osim uznemiravanja kongresmena i senatora - nenaviknutih na iskustva iznenadnog gubitka sigurnosti - invazija je postala skrnavljenje "svetog prostora" (sa svim pratećim konotacijama o izuzetnoj i božanskoj misiji Amerike). Bodeži su radosno zariveni - ponovo je pokrenut impičment, sudiće mu se u Senatu nakon Bajdenove inauguracije, a on i njegova porodica mogu da očekuju sudsko mrcvarenje.

Ruski opozicionar Aleksej Navaljni je već pet meseci u središtu odnosa Zapada i Rusije.

Zbog optužbi da je Kremlj naredio navodno trovanje ruskog opozicionara Evropska unija je zvaničnoj Moskvi uvela nove sankcije. Uporedo sa režiranjem "slučaja Navaljni" i uvođenjem sankcija pokrenuta je i histerična politička i medijska satanizacija Rusije.

U međuvremenu je ruski opozicionar najavio povratak u Rusiju 17. januara.

Da li se režiranje "slučaja Navaljni" nastavlja i povratkom Navaljnog u Moskvu, i to nekoliko dana uoči inauguracije Bajdena u Vašingtonu?

Kampanja optužbi protiv Kremlja, da je naredio navodno trovanje Alekseja Navaljnog, počela je petnaest dana pre nego što je nemačka laboratorija saopštila navodne dokaze trovanja. Dakle, trovanje je prvo izmišljeno u medijima, pa su "medijski nalazi" naknadno potvrđivani "nalazima" nemačke laboratorije.

Režiranje "slučaja Navaljni" slično je histeriji protiv Rusije iz 2018. godine kada je po istoj matrici unapred, pa kasnije po iskonstruisanim dokazima "potvrđeno" da je ruska država "otrovala" dvostrukog špijuna Sergeja Skripalja, koji je bio pod zaštitom Velike Britanije.

Boris Džonson, premijer Velike Britanije, optužio je tada Rusiju da je "zla i destruktivna sila", a britanski državni sekretar za bezbednost je rekao da je odgovornost isključivo na Putinu.

To je bio okidač da mnoštvo zapadnih zemalja krene u "svoj rat" protiv Rusije. U tom ratu one su proterivale ruske diplomate i dodatno uvodile sankcije, pored onih zbog Ukrajine. I u jednom i u drugom slučaju navodni dokazi iz laboratorija nikada nisu predočeni ni javnosti, kao ni ruskim istražnim vlastima.

FBI istražuje jesu li strane vlade, organizacije ili pojedinci pružali financijsku potporu ekstremistima koji su pomogli u planiranju i izvršenju napada na Kapitol 6. siječnja , rekao je jedan trenutni i jedan bivši dužnosnik FBI-a za NBC News.

U sklopu istrage, FBI provjerava uplatu bitcoina u iznosu od 500.000 dolara, koju je navodno izvršio francuski državljanin, ključnim osobama pokreta krajnje desnice uoči nereda. Napominje se da je podatke o plaćanju ovaj tjedan dostavila tvrtka koja analizira prijenose kriptovaluta.

U zajedničkoj procjeni prijetnje koju su ovog tjedna izdali FBI, Odjel za nacionalnu sigurnost i razne druge federalne i policijske agencije na području DC-a, primijetili su da su nakon pobune 6. siječnja priliku iskoristili ruski, iranski i kineski akteri utjecaja za pojačanje narativa u svrhu promicanja svojih političkih interesa usred američke predsjedničke tranzicije.

Ruski državni i proxy mediji "pojačali su teme povezane s nasilnom i kaotičnom prirodom incidenta na Capitol Hillu, opozivom predsjednika Trumpa i cenzurom društvenih mreža", navodi se u neklasificiranom obavještajnom izvješću. "U barem jednom slučaju, ruski predstavnik je tvrdio kako su se članovi ANTIFA-e prerušili u pristaše predsjednika Trumpa i bili odgovorni za juriš na zgradu Capitola."