Za kraj svoje predizborne kampanje pred izbore za Evropski parlament potpredsednik italijanske vlade Mateo Salvini održao je miting u Milanu.

Pre mitinga, on je posetio Narodnu skupštinu jedne od glavnih poljoprivrednih organizacija Konfagrikoltura, gde je razgovarao o pitanjima vezanim za poljoprivredu Italije, poreskom sistemu, ali ne i o sankcijama protiv Rusije koje najteže pogađaju italijanske farmere.

U vezi sa tim, italijanska redakcija Sputnjika postavila mu je nekoliko pitanja:

Samo 24 sata nakon što su hamburški Špigl i minhenski SDZ objavili video-snimke na kojima su se vicekancelar Hajnc Kristijan Štrahe i vođa parlamentarne frakcije Slobodarske partije Johan Gudenus pojavili u politički kompromitujućoj situaciji, austrijska vlada je pala. Štrahe je još u subotu u podne podneo ostavku i ponudio Norberta Hofera kao zamenu, ali kancelar Kurc nije prihvatio leteću izmenu. Austrija ide u prevremene izbore. Ovo je priča o dostojanstvu, bedi i brutalnosti politike. Rezime: Jedna tamna grupa koja je svima poznata, koja polaže odgovornost pred parlamentom, koja stoji pod društvenom kontrolom, je poražena. Porazila ju je tamna grupa o kojoj se ništa ne zna, koja ne polaže odgovornost nikome, ne stoji ni pod kakvom društvenom kontrolom i koja je preko noći praktično izvela državni udar u Austriji. Napredak izgleda drugačije.

"Političke bombe" spadaju u kratke vesti, ali se analize o tome vuku mesecima i godinama. Sa aferom "Ibica" smo tek na početku. Kad je spletka zamišljena? Ko je postavio klopku? Da li originalni scenario odgovara krajnjem rezultatu? Da li trenutno gledamo surogat izvorne namere, ideju idejine ideje? Šta se htelo? Zašto se čekalo? U čiju korist, qui bono?

U Sjedinjenim Državama brojni mediji navode kako predsjednik Donald Trump nimalo nije zainteresiran za izravni vojni sukob protiv Irana i da preferira politiku "maksimalnog pritiska" stalnom vojnom prijetnjom uz uporabu teških sankcija, što će, po njegovom mišljenju, prije ili kasnije dovesti do društvene krize u Islamskoj Republici i uvjeta u kojima će američka propaganda lakše potaknuti "narodnu pobunu za svrgavanje teokratskog režima".

Za najvećeg zagovornika ratne opcije se smatra John Bolton, kojega se općenito prikazuje kao "crnu zvijer", iako je on važan dio američke vanjske politike. Možda jeste ekstravagantna i brkana karikatura, ali nikako anomalija u politici Washingtona, za što ga se optužuje. Časopisu The Atlantic ga je nazvao "predsjednikom iz sjene duboke države", koji sprečava Donalda Trumpa "da skrene s puta"."

Trump je umoran od Boltonove želje da SAD uvuče u rat"

"Prekomjerna ratobornost Johna Boltona sve više iritira američkog predsjednika", piše The Times.

Prema američkom časopisu, najnovija želja savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući da pokrene američku vojnu invaziju na Iran će ga vjerojatno stajati posla. Donald Trump je znao da John Bolton želi bombardirati Iran i Sjevernu Koreju, što je u više navrata rekao za Fox News, piše The Times.

Prema publikaciji, čelnik Bijele kuće je ranije bio oprezan zbog "ratobornih stavova" Boltona. Zbog toga je to mjesto početku dao Michaelu Flynnu, koji je dužnost obnašao samo 21 dan, a potom Herbertu MacMasteru.

"Ali postupno je predsjedniku počelo smetati inzistiranje MacMastera da se očuva nuklearni sporazum s Iranom, zbog čega ga je mogao zamijeniti samo jedan kandidat - John Bolton. Mjesec dana nakon njegove inauguracije, Sjedinjene Države su se povukle iz nuklearnog sporazuma i uvele stroge sankcije protiv Islamske Republike", podsjeća The Times.


U američkim medijima je bilo izvješća da je Trump malo prije njegovog imenovanja raspravljao o Boltonovoj osobnosti s generalom McMasterom. Na kraju telefonskog razgovora sa svojim bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost se predsjednik gorko našalio: "On će nas odvući u rat."

U trenutnim napetostima u Perzijskom zaljevu i općenito na Bliskom istoku je očito najvažnije posijati razdor u odnosima između Rusije i Irana. U tu svrhu je objavljen prilično čudan članak o tome kako su ruske tajne službe u sirijskoj pokrajini Latakija uhitile 11 časnika Iranske revolucionarne garde, koji su od tamo špijunirali izravnu liniju ruske i izraelske vojske koja od početka ruske kampanje služi za izbjegavanje incidenata u zraku i na kopnu.

Međutim, ovdje treba dobro paziti na izvore i činjenicu da su vijest uglavnom objavili liberalni mediji i portali ili oni koji kritiziraju rusku vojnu kampanju u Siriji. Tako je ruski portal Slobodni tisak, koji je odnedavno također napravio radikalan zaokret u uređivačkoj politici, objavio vijest kako su u ruskim medijima procurile informacije o navodnom uhićenju skupine vojnika Iranske revolucionarne garde u Latakiji, koji su prema portalu Ebaa Newsu "uhićeni u području Sheikh Badr u Tartusu".

"Kod iranskih časnika i vojnika je pronađena radio oprema kojom su kriomice slušali rusku vojnu zračnu bazu Hmeymim", citirajući propagandni portal sirijske Al-Qaede, Ebaa News, piše ruski portal.

Autor članka tvrdi kako su pokušaji ulaska na poveznicu blokirani, ali je vijest Ebaa Newsa prenesena na blogu SITE Intelligence Group.

"Ni tamo ništa nije pronađeno, ali to nije čudo, jer se ova internetska stranica neredovito ažurira. S obzirom na činjenicu da vodeće zapadne novinske agencije nisu prijavile "senzacionalno uhićenje", može se pretpostaviti da je ovo laž", nastavlja autor, ali je čak i ovim stvorio "vijest" koja je od 16. svibnja samo na ovom portalu viđena više od 22 000 puta.

Rita Katz i SITE Intelligence Group

Prvo da razjasnimo što je blog paraobavještajne strukture SITE Intelligence Group.

Dok ISIL još nije podigao jaku lokalnu mrežu, širenje islamističke propagande je provodila, a čini se da još uvijek provodi, ali u puno manjoj mjeri, paraobavještajna agencija SITE Rite Katz, koja je među prvima objavljivala snimke stravičnih smaknuća "kalifata".

Američki Kongres je utvrdio nacrt zakona kojim se predviđa da se Ukrajini naredne godine isplati 250 miliona dolara za potrebe bezbednosti, od čega će 50 miliona biti namenjeno isključivo za nabavku smrtonosnog oružja odbrambenog karaktera.

Pored toga, u dokumentu, koji pre nego što ga predsednik potpiše, treba da prođe glasanje u Predstavničkom domu SAD i u Senatu, navodi se da će sredstva biti korišćena i za realizaciju programa poput obuke vojnika, isporuke vojne tehnike i municije, ali i za logistiku i obaveštajne poslove.

Ukoliko ovaj zakon bude prihvaćen, biće otežani ionako teški odnosi između Rusije i Ukrajine, a Jurij Švitkin, zamenik predsednika komiteta ruske Državne dume za odbranu, izjavio je da taj iznos "veoma zabrinjava" i da svi vojni izdaci nose sa sobom "agresivnost prema drugim državama". On je naglasio da bi Kijev trebalo da misli o mirnom rešavanju situacije u Donbasu, a ne o naoružavanju.

Caracas je trenutno u pregovorima s Moskvom o mogućnosti korištenja ruske rublje u međusobnim trgovinskim sporazumima i napuštanja transakcija u dolarima, izjavio je venecuelanski predstavnik u uredu UN-a u Ženevi Jorge Valero.

Veleposlanik je dodao da zemlje također razgovaraju o korištenju venezuelanske kriptovalute pod nazivom El Petro koja ima temelj u nafti, koja je pokrenute prošle godine. Caracas je vrijednost petro-a uračunao u cijenu barela venecuelanske nafte.

Vlada je također prošlog ljeta fiksirala venezuelansku nacionalnu valutu, bolivar, za kriptovalutu El Petru.

Brojne sankcije koje su SAD uvele protiv Venezuele prisilile su Bolivarsku Republiku da prestane koristiti dolar za svoje međunarodne transakcije. U listopadu prošle godine je Venezuela prešla na euro. Osim toga, zemlja je počela robnu zamjenu sirove nafte za uvozne proizvode.

Venecuela trenutno pokušava premostiti jednu od najgorih gospodarskih kriza u povijesti sa hiperinflacijom koja je ove godine iznosila 10.000.000 posto, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda.

Valero je dodao kako Caracas računa na potporu Kremlja u restrukturiranju vanjskog duga Venezuele.

Diplomat je naglasio kako su kazne SAD-a protiv venecuelanskog naftnog sektora, uz zamrzavanje njihovim računa u dolarima, imale ogroman negativan utjecaj na gospodarstvo zemlje.

Mjere su latinoameričkom narodu uskratile slobodan pristup međunarodnoj financijskoj potpori i ulaganjima u svoj naftni sektor.

Kaže se da je najuspješnije ubojstvo ono koje se ne prepozna kao takvo i koje se može prikazati kao samoubojstvo ili nesreća. Time se izbjegava problem rješavanja tijela, opasne i problematične stvari na kojoj je naporno radio saudijski tim obavještajaca koji je ubio novinara i disidenta Jamala Khashoggija. Što je još važnije, ako nema ubojstva, onda se ne traži ni ubojica. Sankcije koje se koriste u tajnom ratu imaju karakteristike takvih ubojstava.

Naravno, to nije jedini oblik neobjavljenog rata, ali su vrlo popularne u Washingtonu, samo što se njima ubijaju cijeli narodi. One često ne predstavljaju opasnost za počinitelje. "Sankcije" se ovdje koriste kao kratica za niz alata, uglavnom ekonomskih, koji se mogu upotrijebiti za uništavanje neprijatelja, poticanje njihove kapitulacije ili za pripremu vojne agresije. Neke tajne akcije uglavnom su propaganda, bez stvarne vojne svrhe, ali se neke "false flag" operacije provode s ciljem da se pokrene rat ili da se opravdaju akcije moćnih aktera, kao što su bili kemijski incidenti u Siriji, osmišljeni kako bi se postigla stvarna svrha.

U stvari, takozvane "false flag" operacije po svojoj prirodi imaju tendenciju da počinitelju nanesu više štete, pretvarajući agresora u žrtvu, možda veću nego meta koja se smatra krivom. Naprimjer, napadi kemijskim i biološkim oružjem u Siriji su očigledno nanijeli više štete počiniteljima, nego vladi u Damasku. Ali ovdje govorimo o "korisnim idiotima" u redovima takozvanih "pobunjenika", ne o nalogodavcima za njihovu provedbu.

Sankcije, međutim, imaju specifičnu vojnu svrhu, koja može i ne mora biti ostvarena, kao i lažna priča koja prikriva autora ili cilj. U ovom slučaju su sankcije dodatak i opravdanje kako bi vojna akcija bila politički prihvatljiva nacionalnom ili međunarodnom javnom mnijenju.

Vrste sankcija

Lišiti neprijatelja hrane, vode ili resursa, te izgladnjivanje neprijatelja da ga se pokori je taktika stara koliko i sam rat, još od vremena opsada utvrda ili dvoraca do rezanja linija snabdijevanja. Te su stvari vrlo popularne u vojnoj povijesti.

Moderne varijante uključuju blokiranje fizičkih, financijskih, informacijskih i osobnih resursa, te pojačanu propagandu. Danas se pribjegava fizičkom blokiranju izvoza ili uvoza fizičkim sredstvima, obično zabranom međunarodne plovidbe, a financijska kontrola izvoza blokira pristup međunarodnoj bankarskoj mreži i plijeni imovinu neprijatelja u inozemstvu.

Govoreći na drugoj konferenciji "Jedan pojas - jedan put" u Pekingu, na kojoj je sudjelovalo 37 čelnika država, predsjednik Rusije Vladimir Putin je objavio namjeru da ujedini ruski Sjeverni morski put s kineskim Pomorskim putem svile. Ova najava ne bi trebala biti iznenađenje za bilo koga tko je obraćao pozornost na blisko strateško zbližavanje između dviju zemalja, još od objave saveza između Euroazijske ekonomske unije i inicijative Novog puta svile.

Proširenje pomorskog dijela kineskog infrastrukturnog mega-projekta puta predstavlja snažan poticaj za transformaciju posljednje neistražene granice na Zemlji, pretvarajući Arktik iz geopolitičke zone sukoba u novu paradigmu međusobne suradnje i razvoja.

"Koncepti Velikog euroazijskog partnerstva i Novog puta svile ukorijenjeni su u principima i vrijednostima koje svatko razumije. Te vrijednosti su prirodne težnje naroda da žive u miru i harmoniji, da imaju koristi od slobodnog pristupa najnovijim znanstvenim dostignućima i inovativnom razvoju, uz očuvanje svojih kultura i jedinstvenih duhovnih identiteta. Drugim riječima, ujedinjuju nas dugoročni strateški interesi", rekao je Vladimir Putin.

Nekoliko tjedana prije ovog govora je Rusija na konferenciji "Arktik - Teritorij dijaloga" predstavila hrabar plan za razvoj Arktika. Ovaj hrabri plan je povezuje s Velikim euroazijskim partnerstvom, ali ne samo proširivanjem cesta, željeznica i novih gradova na Daleki istok, nego i širenjem znanosti i civilizacije na teren koji se dugo smatralo potpuno negostoljubivim. Na ovoj arktičkoj konferenciji su Kina i Rusija potpisale prvi sporazum o znanstvenoj suradnji, uz uspostavu "Kinesko-ruskog Arktičkog istraživačkog centra", koji će raditi kao dio Polarnog puta svile.

Inicijativa"Jedan pojas - jedan put" je već je osvojila veći dio Afrike, jer željeznica, luke i ostala infrastruktura povezani s inicijativom daju dašak svježeg zraka zemljama koje su dugo bile taoci diktata MMF-a i Svjetske banke.

Zaključci zvaničnog izveštaja Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OZHO) o hemijskom napadu u sirijskom gradu Duma ne odgovaraju stvarnosti i protivreče inženjerskoj ekspertizi, priznao je ekspert organizacije Ien Henderson.

OZHO je 1. marta objavila izveštaj o rezultatima istrage o incidentu u Dumi, u Istočnoj Guti, 7. aprila 2018. godine, u kojem se tvrdi da je u napadu korišćena "toksična hemijska supstanca... verovatno hlor".

U dokumentu je navedeno da su baloni s hlorom bili bačeni iz vazduha, što je pojedinim zapadnim zemljama omogućilo da za napad optuže sirijsku avijaciju.

Hendersonovi zaključci, međutim, negiraju ove podatke.

"Posmatranja na dva mesta događaja, zajedno s analizom koja je usledila, vode pretpostavci da su baloni, najverovatnije, bili položeni (na zemlji), a da nisu izbačeni iz vazduha", naveo je ekspert u svojoj inženjerskoj proceni.

U dokumentu je navedeno da je grupa stručnjaka na čelu s Hendersonom obavila niz testova uz pomoć kojih je rekonstruisana situacija.

Eksperti su zaključili da se u jednom od navodnih slučajeva hemijskog napada tragovi od udara posude u kojoj je tobože bila otrovna supstanca ne poklapaju s oštećenjima na betonskom krovu na mestu događaja.

Analiza drugog mesta, gde je posuda s gasom pronađena na krevetu u jednoj od prostorija, pokazala je da je ventil balona ostao netaknut, što je nemoguće ako je prošao kroz tavanicu.

"U ovoj etapi inženjerska podgrupa misije za utvrđivanje činjenica OZHO ne može da se uveri u to da su baloni bili izbačeni iz vazduha. Razmere, karakteristike, spoljni izgled cilindara i mesto događaja nisu odgovarali onome što smo očekivali da vidimo u slučaju da su bili izbačeni iz vazduha. U svakom slučaju alternativna hipoteza je davala jedino istinito objašnjenje na osnovu posmatranja na mestu", navedeno je u proceni.

Ministri vanjskih poslova Vijeća Europe usuglasili su deklaraciju koja Rusiji otvara povratak u tu organizaciju za zaštitu ljudskih prava, riješivši spor zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, ali njihov je dogovor razljutio službeni Kijev.

Dogovor je rezultat napora Francuske i Njemačke da se postigne kompromis 47 država članica i znači da će Rusija vjerojatno sudjelovati na sastanku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u lipnju u Strasbourgu, kada će se birati novi glavni tajnik Vijeća Europe i suci Europskog suda za ljudska prava.

Rusija je kazala da će zahvaljujući dogovoru nastaviti plaćati obveze koje proizlaze iz članstva, a prekinula ih je prije gotovo dvije godine pošto su joj bila suspendirana glasačka prava zbog aneksije Krima.

Ukrajina je pokušala blokirati dogovor u čemu je imala potporu još šest zemalja, ali nije uspjela. Dogovor je usvojen kvalificiranom većinom, kazali su diplomati.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozdravio je dogovor.

"Ne namjeravamo izići iz Vijeća Europe kako neki pokušavaju sugerirati šireći neistinite glasine. I ne odbijamo ispuniti bilo kakve obveze, uključujući financijske", rekao je u Helsinkiju, gdje je sastanak održan. Finska trenutačno predsjeda tom najstarijom europskom organizacijom.

Francuska i Njemačka borile su se da Rusija ostane članica jer bi u protivnom bilo teže kazneno je goniti zbog kršenja ljudskih prava.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin bojkotirao je sastanak u petak.