Moskva smatra da su akcije Sjedinjenih Američkih Država u Azijsko-pacifičkom regionu pretnja za Rusiju, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

"Ponovo smo skrenuli pažnju na brojna dejstva Vašingtona, uključujući raspoređivanje na japanskoj teritoriji elemenata globalnog protivraketnog sistema, povećanje svog vojnog prisustva u regionu i, uopšte, postupanje u oblasti razoružanja i kontrole naoružanja gde Sjedinjene Američke Države uništavaju sve postojeće sporazume. U tim postupcima mi vidimo pretnju našoj zemlji", istakao je Lavrov nakon razgovora sa svojim japanskim kolegom Tarom Konom u Moskvi.

Vlada Japana je 19. decembra 2017. godine odlučila da rasporedi dva američka kopnena protivraketna sistema "Egis ašor" na svojoj teritoriji. Planirano je da oni budu raspoređeni u prefekturi Akita na severozapadu zemlje i u Jamaguti na jugozapadu. Podrazumeva se da radijus njihovih dejstava može da pokrije celu teritoriju zemlje. Tokio očekuje da će oni početi da se koriste do 2023. Rusija je više puta izražavala zabrinutost zbog ovih planova.

Prvostepenu osuđujuću presudu za ruske i srpske državljane u slučaju "državni udar" u Crnoj Gori, koji su ukupno osuđeni na 69,7 godina zatvora, neobično brzo su podržali vodeći centri zapadne politike i NATO-a. Odmah nakon čitanja presude oglasila se Ambasada SAD u Podgorici, saopštivši da je u pitanju istorijski dan za vladavinu prava u Crnoj Gori.

Istog dana reagovao je i šef britanske diplomatije Džeremi Hant, ocjenivši da je presuda dvojici ruskih obaveštajnih oficira (navodno pripadnika GRU) zbog neuspelog pokušaja "državnog udara" u Crnoj Gori još jedan primjer "kako se destabilizujuće i agresivno Rusija ponašala tokom protekle decenije".

Hant je dodao i bizarnu ocjenu da se do današnje osuđujuće presude dvojici ruskih obaveštajnih oficira "stiglo kroz pravni proces, čija je transparentnost bez presedana u Crnoj Gori".

Na koncu, danas se oglasila i sama američka Vlada, poručivši da je sudska presuda u Crnoj Gori "razotkrila drski pokušaj Rusije da podrije suverenitet jedne nezavisne evropske nacije".

O presudi za "državni udar" u Crnoj Gori izvještavali su i svi vodeći zapadni mediji: Bi-Bi-Si, En-Bi-Si-, "Asošijeted pres", "Fajnenšel tajms"... a glavni fokus, nimalo slučajno, bio je na ulozi koju je navodno Rusija imala u pokušaju puča u Crnoj Gori. Tako je akcenat atlantističkih medija bio da su odlukom suda u Podgorici osuđena "dva ruska špijuna" na 15 i 12 godina zatvora, a sve zbog "zavjere da se sruši Vlada te balkanske države i tako spriječi njen ulazak u NATO".

Takođe, u komentarima se ističe da su i "dva vodeća predstavnika etničkih Srba" (Andrija Mandić i Milan Knežević) osuđena na po pet godina zatvora.

Komentarišući neobično veliki prostor koji su presudi za "državni udar" dali uticajni zapadni mediji i političari, analitičar Igor Damjanović podsjeća na riječi dr Georgija Engelharta, saradnika Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka, koji je još prije nešto više od godinu dana predvidio da će afera sa navodnim pokušajem "državnog udara" imati malu upotrebnu vrijednost, u lokalnim okvirima, jer su građani Crne Gore dobro upućeni u tok procesa, ali da to neće biti slučaj na međunarodnom planu.

Damjanović podsjeća da je ruski ekspert razlog većeg značaja ove iskonstruisane afere u inostranstvu vidio u tome što međunarodna javnost ne samo da nije detaljno upućena u sudski proces, već i što se na Zapadu preko medija dozirala krajnje ograničena informacija o ruskom pokušaju da izazove krvoproliće u Crnoj Gori, pa je ova afera postala bitna komponenta glavnih antiruski koncipiranih političkih dokumenta, poput izvještaja senatora Bena Kardina.

Nakon što je na snagu stupio puni američki embargo na izvoz iranske nafte, Washington je uveo sankcije metalurškoj industriji Islamske Republike i želi spriječiti izvoz čelika, bakra i aluminija. Ni to nije bilo dovoljno i Donald Trump je jučer pozvao Teheran na pregovore, naravno, pod američkim uvjetima, a ako Iran ne pristane i bude razvijao nuklearno oružje, nije isključena ni vojna opcija protiv iranskog naroda.

Iran je ovog tjedna poslao pisma potpisnicima nuklearnog sporazuma u kojem je tražio da počnu provoditi obveze i uspostave poslovne, trgovinske i financijske veze s Islamskom Republikom. To se prije svega odnosi na Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i EU u cjelini, koji se samo deklarativno zalažu za poslovanje s Iranom, ali u praksi ne čine ništa. Europske zemlje i Bruxelles su ovaj poziv odbili i poručili su da neće popustiti pred nuklearnim ultimatumom Teherana. Situacija eskalira iz dana u dan i više nitko ne može predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati.

U međuvremenu je Iran europskim zemljama potpisnicama nuklearnog sporazuma dao rok od 60 dana da se odluče što će činiti, a ako ne pristanu provoditi svoje obveze iz nuklearnog sporazuma, mogao bi ga raskinuti i Teheran, koji je najavio i ekstremne mjere kao što je povlačenje iz međunarodnog Sporazuma o zabrani širenja nuklearnog naoružanja.


Tko je prijetnja globalnoj sigurnosti?

Da je Iran doista prijetnja globalnom miru i sigurnosti, zašto bi zemlje poput Kine, Rusije, Indije, Japana, Južne Koreje, Turske i mnoge druge s njim pregovarale i poslovale? Zašto ih Europska unija pokušava zamijeniti, a ništa ne nudi Islamskoj Republici? Zašto se Sjedinjene Države žele boriti i vrše globalni pritisak kako bi uvjerile međunarodnu zajednicu da prekine postojeće ili poželjne veze s Teheranom? Ova pitanje je u svojoj kolumni postavio Gunnar Ulson, geopolitički analitičar iz New Yorka.

The New York Times navodi "kako SAD nastoje spriječiti sve zemlje da kupuju iransku naftu, ali se Kina pobunila", te priznaje da američki napori imaju vrlo malo veze s globalnim mirom i sigurnošću, a više sa željom Washingtona da oslabi iranski utjecaj na Bliskom istoku, gdje se zapravo nalazi Iran, tisućama kilometara i oceanima odvojen od Washingtona.

"S pooštravanjem sankcija prema Iranu je Trumpova administracija krenula u ekonomsku izolaciju Teherana i želi oslabiti položaj Irana na Bliskom istoku. No, ove napore kompliciraju odnosi s Kinom u posebno osjetljivom trenutku", piše američki list.

Europske zemlje potpisnice nuklearnog sporazuma s Iranom su jučer odbacile ultimatum Teherana, kako su nazvali zahtjeve Islamske republike da se pridržavaju odredbi sporazuma, u protivnom iranske vlasti ne vide razloge zbog kojih bi se držale ograničenja na koja su pristale 2015. France Info piše da europske zemlje insistiraju na poštivanju obveza Irana iz nuklearnog sporazuma i naglašavaju da se ne odriču svojih obveza koje se odnose na razvoj trgovine s Iranom.

Europski potpisnici međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Europska unija, odgovorili su Iranu na izjavu o djelomičnom odbijanju provedbe obveza u području nuklearnog razvoja i najavljeni "ultimatum", prenosi France Info.

"Odbacujemo sve ultimatume i procijenit ćemo ponaša li se Iran u skladu s odredbama plana i Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja", navodi se u zajedničkom priopćenju spomenutih zemalja i visoke predstavnice EU za vanjske poslove Federice Mogherini.

Kao što podsjeća francuski list, Iran je donio odluku da se odrekne ograničenja u pogledu rezervi obogaćenog urana i teške vode, koja su mu nametnuta međunarodnim nuklearnim sporazumom sklopljenim 2015. i dao je zemljama potpisnicama 60 dana da "provedu" svoje obveze u vezi kupnje iranske nafte i bankarskog sektora, koji su izolirani američkim sankcijama.

U slučaju nepoštivanja tih obveza, Iran prijeti odbijanjem ispunjavanja i drugih obveza predviđenih nuklearnim sporazumom.

Izražavajući "veliku zabrinutost" u vezi s izjavama Irana, europske zemlje podsjećaju na "čvrstu predanost" sporazumu, koji je "najvažniji dizajn u globalnoj arhitekturi nuklearne neproliferacije i koji ispunjava zajedničke interese i sigurnost", te poziva Iran da se "suzdrži od poticanja napetosti".

Istovremeno, potpisnici izjave podsjećaju na svoje obveze iz sporazuma, posebice glede "ukidanja sankcija u interesu iranskog naroda" i izražavaju žaljenje zbog uvođenja novih sankcija Washingtona nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz sporazuma.

Europske zemlje, unatoč svim teškoćama, "namjeravaju uložiti napore za nastavak legitimne trgovine s Iranom", uključujući korištenje europskog financijskog mehanizma vanjskotrgovinskih transakcija INSTEX, navodi se u priopćenju, iako se kroz ovaj mehanizam od njegovog osnutka nije provela nijedna transakcija.

Objave Fabijane Rosales, supruge samozvanog predsjednika Venecuele Huana Gvaida, kojima se uz rukovanje sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem na društvenim mrežama pohvalila podrškom koju zvanična Crna Gora pruža "ljudima Venecuele" čini se da kod ogromne većine Crnogoraca nije izazvala osjećaj ponosa.

Nakon što je u ofenzivi koju je pokrenula 6. svibnja sirijska vojska oslobodila grad Kafr Nabuda i dva naselja južno od ovog islamističkog uporišta, uspjela osvojiti uzvisinu Tall Otman zapadno od grada, danas se pretpostavljalo da će se vladine kretati dalje prema Khan Shaykunu, Moreku i Kafr Ziti sjeverno od Hame.

Međutim, nakon što su zauzele uzvisine Tal Hawash i Tal Al-Sakr, okolne farme i naselja Al-Tuwainah i Shariah u sjeverozapadnoj Hami, vladine snage su se fokusirale na položaje islamističkim militanata na zapadno i sjeverozapadno od uzvisine Tall Otman i ubrzo ušle u neosvojivu utvrdu proturskih milicija u Qalaat Al-Muqidu. Nakon toga su se počele kretati državnom cestom prema sjeveru oslobađajući selo za selom sve do mjesta Karakt, desetak kilometara sjevernije u ravnici Al-Ghaab.

Napredovanje vladinih snaga u Idlibu i na sjeveru Hame, koje podržava sirijsko i rusko zrakoplovstvo, bilo toliko teško pratiti da su internetske interaktivne karte obustavile ažuriranja u realnom vremenu i samo su objavljivale imena naselja i strateških točaka koje su u povlačenju prema sjeveru napustili islamistički militanti. Kampanja i dalje taje, a ovo su informacije od 16 sati poslijepodne po srednjoeuropskom vremenu.

Otvoreni vojni sukob između sirijskih vladinih snaga i islamističkih militanata je započeo nakon što su sirijske obavještajne službe potvrdile prebacivanje velikog broja militanata, njihove artiljerije i opreme na granicu pokrajina Hama i Idlib. Izvor blizak militantima potvrdio je da su terenski zapovjednici krovne terorističke organizacije Hayat Tahrir Al-Sham dobili zapovijed za dovršetak pregrupiranja i početak ofenzive u smjeru gradova Hama i Latakija. Sirijska vojska nije čekala napade terorističkih skupina, već je prva krenula u akciju kako bi osujetila planove militanata.

Sirijsko zapovjedništvo je snagama na terenu dalo zadaću da krenu u napad kao odgovor na kontinuirane provokacije i kršenja primirja od strane terorista u de-eskalacijskoj zoni Idlib, tijekom koji su redovito granatirali civilna vladina područja i vojne položaje u sjevernoj Hami. Uz ove napade, teroristi su počeli provoditi napade i na rusku zračnu bazu Hmeymim, ranije dronovima, a proteklih dana višecijevnim raketnim bacačima, nakon čega su ruski zrakoplovi počeli provoditi neprestane zračne udare po položajima terorista u Idlibu.

Rusija i Sirija će nastaviti da bombarduju položaje terorista u sirijskom Idlibu, izjavio je zamenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Veršinjin.

Kako je pojasnio, reč je isključivo o reakcijama na ispade terorista u Idlibu.

"Zajedno sa sirijskim snagama reagujemo na ispade terorista. Sve što radimo u koordinaciji je sa Turskom, budući da je reč o realizaciji memoranduma koji je potpisan još u septembru prošle godine", rekao je.

Međutim, Veršinjin je ocenio i da postoji realan napredak kada je reč o formiranju ustavnog komiteta u Siriji.

On je rekao i da će uskoro biti održana sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija po pitanju humanitarne situacije u Siriji.

Ruski predsednik Vladimir Putin čestitao je Izraelu 71. godišnjicu nezavisnosti i potvrdio da će Rusije nastaviti da ulaže napore kako bi se rešila kriza u regionu.

On je čestitke uputio predsedniku Izraela Reuvenu Rivlinu i premijeru Benjaminu Netanijahuu.

"Rusija namerava da i dalje ulaže aktivne napore kako bi se rešila situacija na Bliskom istoku, sa ciljem da se osigura bezbednost i pozitivan razvoj Izraela, ali i svih drugih zemalja i naroda u regionu", navodi se u saopštenju Kremlja.

Putin je tom prilikom pozitivno ocenio i prijateljski odnos između Izraela i Rusije, izrazivši uverenje da će dijalog u budućnosti dovesti do konstruktivne saradnje i partnerskog odnosa sa ciljem rešavanja međunarodnih problema.

Gdje je nestao "revolucionar" Juan Guaidó, koji je 30. travnja Venezuelu trebao uvesti u "demokraciju" i zemlji "donijeti mir, blagostanje i prosperitet"? Osim nekoliko objava na Twitteru, koje više nitko i ne prati, samoproglašeni "predsjednik" je potonuo u zaborav. Ni američki mediji mu više ne pridaju pozornost, a Elliott Abrams, posebni izaslanik Bijele kuće za Venezuelu, kao da je na prisilnom godišnjem odmoru. Čak ni John Bolton više ne spominje latinoameričku zemlju, koja je do propalog državnog udara bila njegova omiljena tema.

U Venezueli je Nacionalna ustavotvorna skupština ukinula parlamentarni imunitet zastupnicima koji su sudjelovali u propalom državnom udaru kojeg su prošlog travnja predvodili Juan Guaidó i njegov stranački vođa Leopoldo Lopez, koji se još uvijek skriva u španjolskom veleposlanstvu u Caracasu. Istraga je pokrenuta protiv sedam oporbenih zastupnika Narodne skupštine. To su Edgar Zambrano, Luis Florido, Henry Ramos Allup, Richard Blanco, Marianela Magallanes, José Simón Calzadilla i Américo De Grazia. Svi parlamentarci su javno dali potporu Guaidóu u državnom udaru u Venezueli i sada ih kazneno goni Vrhovni sud pravde.

Optužbe koje im se pripisuju su izdaja domovine, urota, pobuna, građanska pobuna, udruživanje u zločinačku organizaciju, uzurpiranje funkcija, javno poticanje na kršenje zakona i raspirivanje mržnje, te zločin udruživanja iz Zakona protiv organiziranog kriminala i financiranja terorizma. Predmet je preuzelo državno odvjetništvo.

Nakon ukidanja imuniteta je tajna služba SEBIN u četvrti La Florida u Caracasu već uhitila Edgara Zambrana, potpredsjednika Narodne skupštine. Uskoro slijede i ostala uhićenja, a policija čeka da državno odvjetništvo i državne institucije isto učine i za Juana Guaidóa. Sve u svemu, čini se da je ova epizoda završena, što ne znači da će SAD okončati destabilizaciju zemlje.

Pozovite Kissingera, možda ipak uspijete...

Mnogi Amerikanci se s nostalgijom sjećaju za njih "dobrih vremena" kada Sjedinjene Države organizirale vojne udare, obezglavljivale zemlje i potom sijale smrt posvuda oko sebe, dok su njihove tvrtke iz porobljenih zemalja odnosile sve što je vrijedilo. Baš kao drumski razbojnici.

Službena Ankara pozvala je Sjedinjene Države na uvažavanje odluke turske Središnje izborne komisije o ponavljanju izbora u Istanbulu (o razlozima te odluke pročitajte u linku ispod teksta).

"Treba podsjetiti kako su se odluke o ponavljanju izbora ranije donosile i u SAD-u i mnogim drugim zemljama svijeta. Ta se pitanja rješavaju u okviru demokratskih standarda", izjavio je 9. svibnja glasnogovornik turskog Ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy (info: agencija Anadolu).

Ova reakcija uslijedila je nakon kritičkih izjava predstavnika američkog State Departmenta i pojedinih kongresmena o odluci turske Središnje izborne komisije o ponovljanju izbora za gradonačelnika Istanbula.

Podsjećamo: na lokalnim izborima u ožujku pobjedu za položaj gradonačelnika najvećeg turskog grada odnio je oporbeni kandidat Ekrem Imamoglu, porazivši kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja, bivšeg premijera i predsjednika parlamenta Binalija Yildrima s čak 14 tisuća glasova razlike.

Novi, ponovljeni izbori za gradonačelnika Istanbula bit će održani 23. lipnja.