Gospodari lutakaS


Attention

SAD žele podijeliti Sudan na 5 dijelova: Predsjednik Sudana s Putinom razgovarao o uspostavi ruske baze na Crvenom moru

Prije dva dana su se Sočiju sastali Vladimir Putin i predsjednikom Republike Sudana Omar Al-Bashir, koji je u Rusiji boravio u radnom posjetu. Ovaj je posjet prošao neopaženo, posebice nakon posjete Assada, potom Rohanija i Erdogana rezidenciji ruskog predsjednika u Sočiju, ali se ispostavilo da nije ništa manje važan od ostalih.
Predsjednik Sudana s Putinom razgovarao o uspostavi ruske baze na Crvenom moru
Vladimir Putin je na konferenciji za novinare govorio o dobroj gospodarskoj suradnji sa Sudanom i planiranom rastu trgovinske razmjene, dobrim izgledima u energetskom sektoru, uključujući geološko istraživanje, proizvodnju i razmjenu resursa. Suradnju u energetskom sektoru i razvoju civilne nuklearne industrije.

Komentar: Sudanski predsjednik sastao se s Putinom: "Trebamo zaštitu od američkih agresivnih akcija"


Light Saber

Dvije žrtve Clintonovih silovanja uzvraćaju udarac Hillary koja tvrdi da se pogrešno sjećaju prošlosti

Two of Bill Clinton's accusers, Juanita Broaddrick and Paula Jones, respond to Hillary Clinton's claims that they are
© YouTubeDvije tužiteljice Billa Clintona, Juanita Broaddrick i Paula Jones, odgovaraju na tvrdnje Hillary Clinton da se pogrešno sjećaju njihovih napada.
Juanita Broaddrick i Paula Jones, dvije žene koje su optužile bivšeg predsjednika Bill Clintona za silovanje ili seksualno zlostavljanje, odgovorile su u petak na nedavne tvrdnje Hillary Clinton u svezi s Billovim tužiteljicama i reakcijom demokrata na Billovu povijest nakon desetaka novih optužbi za seksualna zlostavljanja protiv holivudske elite i političara.

Komentar: Čini se da ljudi počinju shvaćati stvarnost povijesti silovanja Billa Clintona i Hillaryove povijesti da ga pokrije:


Snakes in Suits

Anemični duo hrvatske političke ekonomije

Andrej Plenković
© Foto: AFP / Aurore BelotHrvatski premijer Andrej Plenković

Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj koju su nedavno predstavili premijer Andrej Plenković i guverner Boris Vujčić nosi sa sobom dva ključna politička obilježja: nema strategije i nema alternative. Dovoljno bezlično da njih dvojica mogu bildati političke profile.


U dubokoj sjeni medijske sapunice oko Agrokora započela je prije dva tjedna kampanja čije će posljedice biti važnije i snažnije od sudbine bivšeg Todorićevog koncerna: Vlada i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj, službeno otvorivši javnu raspravu o ulasku u eurozonu. Planirani efekt dobro koordinirane predstave bio je, valjda, baciti posve novo svjetlo na glavne aktere: najednom ih vidimo kao ozbiljne političke igrače jasne vizije, ljude koji nameću agendu i kontroliraju ekonomske procese umjesto da panično reagiraju na nepredvidljive turbulencije tržišta, neočekivane slomove i urušavanja poslovnih carstava poput Todorićevog.

Poliranje imidža proaktivnog državnika, uostalom, itekako treba premijeru Andreju Plenkoviću koji je u drugu godinu mandata kliznuo niz silaznu putanju popularnosti u svim relevantnijim anketama, uz minimalnu većinu u Saboru i bez pamtljivijeg državničkog poteza iz dosadašnje etape vladanja. Još i više guverneru Borisu Vujčiću, koji iduće godine kreće po drugi mandat na čelu HNB-a i sasvim sigurno ne želi da se predizborna rasprava svede na razgovor o kreditima u švicarskim francima ili izdavanju mjenica bez pokrića Agrokoru, po čemu javnost uglavnom pamti njegovih prvih pet godina.

Bad Guys

SAD tvrde da se oko 2000 njihovih vojnika nalazi u Siriji

Američka vojska
© AFP 2017/ DELIL SOULEIMAN
Američko Ministarstvo odbrane spremno je da otvoreno diskutuje o broju američkih vojnika u Siriji, jer je koalicija napredovala u svojim protivterorističkim operacijama protiv DAEŠ-a u Siriji, izveštavaju američki mediji.


Komentar: Takozvana protuteroristička operacija je izlika kako bi Washington pokušao ostvariti svoje ciljeve u regiji i šire.

Imperijalni nacrti


Ministarstvo odbrane SAD saopštilo je da trenutno ima oko 2.000 vojnika raspoređenih u Siriji, nakon što je dugo insistiralo na tome da je u zemlji smešteno samo oko 500 vojnika. Personal uglavnom pripada snagama za specijalne operacije, javio je Si-En-En pozivajući se na predstavnike Pentagona.
Kada ih je kontaktirao Sputnjik i zatražio da potvrde ovaj izveštaj, predstavnik Pentagona je rekao: "Nemamo ništa da dodamo".
Prema izveštajima, američki vojni zvaničnici su se toliko dugo zaglavili na cifri od 500 vojnika u Siriji, jer je pokazivanje manje-više realnih cifara poslednjih meseci i godina bilo veoma osetljivo pitanje za Pentagon iz bezbednosnih razloga.

Međutim, još uvek postoji konfuzija u pogledu stvarnog vojnog prisustva SAD u zemlji, pošto zvaničnici Ministarstva naglašavaju da je nedavni izveštaj nepotpun, jer ne uključuje spisak vojnika koji su u kratkoročnim misijama na terenu ili treba da napuste zemlju, navode američki mediji.

Osim toga, Pentagon je zabrinut i zbog otkrivanja tačnih podataka o trenutnim snagama u Iraku, dok vojna komanda SAD smatra da bi objavljivanje, najverovatnije, dovelo do neizbežnog pritiska na vladu te zemlje.

U sastavu koalicije koju predvode Sjedinjene Američke Države je više od 70 zemalja koje izvode vazdušne, kopnene i reaktivne artiljerijske napade protiv terorističke grupe DAEŠ u Siriji i Iraku od 2014. godine.

USA

Zločini NATO-a u Srbiji prikazani na kineskoj nacionalnoj televiziji

Bombardiranje Jugoslavije
© Wikipedia/ Darko Dozet - Sopstveno delo
Emisije o posledicama bombardovanja Srbije osiromašenim uranijumom prikazane na kineskoj nacionalnoj televiziji.

Problem osiromašenog uranijuma i dramatični podaci o broju umrlih od raka na jugu Srbije zbog posledica NATO bombi našao se na kineskoj nacionalnoj televiziji.

Prva dva od šest dokumentarnih priloga o posledicama bombardovanja raketama sa osiromašenim uranijumom tokom 1999. godine, emitovana su juče u veoma gledanoj informativnoj emisiji kineske televizije Si-Si-Ti-Vi.

Pretpostavlja se da je dramatične scene, ispovesti i broj ljudi koje je pokosio kancer na jugu Srbije videlo oko 100 miliona ljudi.

Dok kineski voditelji najavljuju prilog, iznose dramatične podatke - svake godine u Srbiji oko 33.000 ljudi oboli od kancera, da 22.000 obolelih godišnje izgubi bitku sa ovom opakom bolešću, kao i da svakog dana u Srbiji jedno dete dobije ovakvu dijagnozu. Ogroman kineski auditorijum mogao je da sazna da se maligne bolesti kod nas javljaju u sve ranijem uzrastu i da mnogo kraće traju, a da preko 80 odsto njih završava - smrću.

Novinarka Zang Jing je sa ekipom televizije Si-Si-Ti-Vi tokom avgusta snimala ovaj materijal za dokumentarni prilog, na jugu Srbije i Kosovu i Metohiji. Prema rečima advokata Srđana Aleksića, jednog od sagovornika priloga, ali i zastupnika oko 1.000 žitelja iz sela u okolini Vranja koji su oboleli od karcinoma, dobro je što je srpska istina i muka konačno doprla do ušiju građana najveće nacije.


Komentar: Ne očekujte da se ovakve reportaže pojave u vodećim medijima na Zapadu...

Eksperiment Zapada: Radiološko i kemijsko razaranje Srbije


Caesar

Odgovor Zapadu: Putin potpisao zakon da mediji mogu biti označeni kao strani agenti

Putin
© Sputnik/ Konstantin Zavrazhin
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon koji sadrži propise o medijima koji obavljaju funkciju stranih agenata.

Dokument, koji je Državna duma Rusije usvojila 15. novembra, a Savet Federacije odobrio 22. novembra, objavljen je na zvaničnom portalu za pravne informacije.

Odredbe zakona omogućavaju da se mediji proglase stranim agentima ukoliko se finansiraju iz inostranstva.

Odluke o tome koji će mediji biti proglašeni stranim agentima donosiće Ministarstvo pravde Rusije.

Šef Komiteta Državne dume Rusije za informacionu politiku Leonid Levin ranije je naveo da zakon o medijima-stranim agentima neće važiti za ruske medije koji se finansiraju iz inostranstva.

Izmene u zakonu u vezi sa statusom medija-stranih agenata iznuđene su kao odgovor na pritisak na ruske medije u SAD, a pre svega zbog proglašavanje "RT Amerika" stranim agentom.

Komentar: Pogledajte: Kako će u Rusiji funkcionirati "strani agenti"?


Arrow Up

Rusija: Od naftnog do vodećeg pšeničnog giganta

Putin
Njena proizvodnja pšenice se povećala proteklih godina, pošto su dobri uslovi za uzgajanje povećali profite farmera, omogućivši im da reinvestiraju u bolje sorte semena i bolju opremu.

Pošto su niske cene nafte uzdrmale rublju, a uzgajanje žitarica postalo primamljivije u pogledu inostranih kupaca, Rusija je ugrabila veći udeo na tržištu pšenice od takvih izvoznika kao što su SAD.

To je posebno dobrodošla vest za Rusiju, koja pokušava da prekine svoju zavisnost od uvoza poljoprivrednih proizvoda, nakon što je zabranila uvoz nekih zapadnih artikala, u znak odmazde zbog sankcija koje su joj nametnute nakon aneksije Krima.


Komentar: Na žalost, medije na Zapadu nije briga o tome što se stvarno događa na Krimu, njih više zanima širenje propagande da je Putin okupirao Krim, bez obzira na činjenicu da su ljudi glasali na referendumu za priključenje Rusiji.


1. Ko kupuje rusku pšencu?

Oko polovine zemalja na svetu uvozi rusku pšenicu. Neke od glavnih mušterija nalaze se ne tako daleko - na Bliskom istoku i u Severnoj Africi, ali potražnja postoji i mnogo dalje, u Meksiku i Indoneziji. Glavni ruski kupac je Egipat, koji ruskom pšenicom hrani svoje stanovništvo, dok sledeći potrošač,Turska, uvozi žito da bi pravila brašno koje potom izvozi. Očekuje se da će ovogodišnje sezonske isporuke za više od 40 odsto nadmašiti one od pre samo tri godine.

Komentar: Pogledajte također: Rusija donijela odluku o zabrani proizvodnje GMO hrane


Attention

Izbjeglice s američkog područja kod Al-Tanfa objavile podršku sirijskoj vojsci, traže povratak u državnu zonu

Sirija
© southfront.org
Civilna uprava izbegličkog kampa Rukban, koji se nalazi na sirijsko-jordanskoj granici, u zoni koju kontroliše američka vojska iz baze Al Tanf, započeli su pregovore o pomirenju sa sirijskim vlastima, preneli su sirijski opozicioni mediji.

Uprava Rukbana u pregovore sa Damaskom ušla je sa spiskom zahteva, među kojima je najbitniji onaj u kom se od sirijskih vlasti traži da se raseljenima koji se nalaze u kampu omogući bezbedan povratak u sela i gradove iz kojih su pobegli, kao i povratak na njihova ranija radna mesta i fakultete koje su pohađali do početka ratnih sukoba.


Komentar: Povezano: Sirijska vlada uvodi "nultu toleranciju" i provjeru svih osoba koji su živjeli u "kalifatu"


Arrow Down

Duboka politička kriza na Zapadu prelila se i na Njemačku

Merkel
© AP Photo/ Virginia Mayo
Duboka politička kriza, u kojoj se Zapad nalazi već godinama, konačno se prelila i na najvažnije tamošnje ostrvo stabilnosti, na Nemačku.

U nedelju 19. novembra, oko pola sata pre ponoći, i definitivno su propali gotovo dvomesečni pregovori o formiranju takozvane "Jamajka koalicije" između CDU/CSU-a Angele Merkel, FDP-a i Zelenih, i Nemačka se našla u situaciji bez presedana u svojoj posleratnoj istoriji. Lider CSU-a Horst Zehofer konstatovao je s tim u vezi da je "to događaj čiji značaj nadaleko prevazilazi i Nemačku i Evropu i čiji se rezultat ne može predvideti", "Vašington post" ocenjuje da je "politička kriza u Nemačkoj poslednje što je Zapadu sada potrebno", a na sličan način i nemački "Špigl" navodi da su "Nemačka i Evropa najveći gubitnici".

Zašto je "koalicija Jamajka" propala i pre nego što je sastavljena? Kakve sad opcije stoje pred Angelom Merkel i zašto mnogi komentarišu da ni jedna od tih opcija nije dobra? Kakve će posledice ta kriza u Nemačkoj ostaviti na politički poredak Zapada, za čiju je zaštitnicu Merkelova proglašena posle izbora Donalda Trampa za predsednika SAD? Da li je ovo početak njenog političkog kraja, kao što joj, pored ostalih, prognozira i veteran nemačke politike, osnivač Zelenih Hans Kristijan Štrobele?

O tim su pitanjima u "Novom Sputnjik poretku" razgovarali Miroslav Stojanović, nekadašnji dopisnik "Politike" iz Nemačke, i Dušan Dostanić, saradnik Instituta za političke studije. Oba Sputnjikova sagovornika su, inače, uoči izbora 24. septembra upozorili da unutar potencijalne "koalicije Jamajka" postoje (pre)velike razlike i protivrečnosti među strankama koje bi je činile.

Newspaper

Njemačka novinarka govori o dvostrukim standardima zapadnih medija

Njemačke novine
© AP Photo/ Franka Bruns
Zapadni mediji za sve nevolje krive Rusiju i o svetskim događajima izveštavaju pristrasno. Ljudi koji se s njima ne slažu boje se da otvoreno svoje mišljenje iskažu, priča u intervjuu za "Sputnjik Nemačka" bivša novinarka nemačke radio-televizije ARD u Sovjetskom Savezu Gabrijele Krone Šmalc.


Komentar: Pogledajte: Njemački novinar koji je govorio da CIA kontrolira medije umro od srčanog udara
"Bio sam korumpiran od strane milijardera. Bio sam podmićen od strane Amerikanaca da ne prenosim cijelu istinu", 2014. je javno priznao Udo Ulfkotte, bivši vodeći novinar njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

"Bili smo obučeni kako govoriti dobro o Europi, Sjedinjenim Državama, ali nikad o Rusiji", objasnio je kako funkcionira "sloboda informiranja" u zapadnim medijima.



Odgovarajući na pitanje kako treba gledati na to što je Zapad stvorio sebi neprijatelja u liku Rusije, novinarka je rekla da takva tendencija ne može da ne plaši.

"Ako odluke zavise od netačnih pretpostavki, onda će odluke takođe biti netačne. U ekonomiji netačne odluke koštaju novca, a u politici ponekad koštaju i mira", navela je nemačka novinarka i dodala da je sve manje ljudi koji su preživeli veliki globalni sukob i koji su svesni krhkosti mira.

Novinarka posebno skreće pažnju na to da ogromna većina žitelja Rusije i Nemačke teži miru i dobrim odnosima, ali da se to ne odražava u zapadnim medijima i izjavama političara.


Komentar: Ljude koji su na vlasti na Zapadu naravno nije briga što narod misli ili želi.