Venezuela je odbila američku humanitarnu pomoć na granici. CNN izvještava kako od gladi, bolesti i nestašica trpe milijuni Venezuelanaca. HRT je uspio naći dvoje Hrvata koji žive u Caracasu koji su iz svog stana putem Skypea potvrdili isto. Portal Index je jučer objavio fotografiju velikog skupa podrške Maduru na Aveniji Bolivar održanom 2. veljače, pod naslovom da je riječ o "skupu potpore predsjedniku Juanu Guaidóu".

U ovom trenutku se uglavnom tvrdi kako je za očuvanje mira u Venezueli ključna potpora vojske, što je točno. Međutim, najveća pomoć koju Venezuela u ovom trenutku treba je potpora neovisnih medija koji mogu razbiti propagandu i tako odagnati ratne oblake koji su se nadvili nad latinoameričkom zemljom.

SAD i Juan Guaidó, koji u Nacionalnoj skupštini predstavlja oporbenu stranku Voluntad Popular sa samo 14 od 167 zastupnika, objavili su osnivanje tranzicijskog tijela koje bi zemlju trebalo voditi do slobodnih izbora. Ako usporedimo korake koji su učinjeni s onima koji su ranije provedbi u Iraku, Libiji, Ukrajini i Siriji, još dva ili najviše tri koraka nedostaju do vojne intervencije protiv Venezuele, koju mogu provesti američke i latinoameričke trupe iz okruženja ili paravojne skupine kojima bi se pridružili latinoamerički zatvorenici iz Sjedinjenih Država i naoružani pripadnici narko kartela iz Kolumbije. Potonji bi otprilike bio scenarij korišten u Siriji, osim što bi se umjesto islamističkih fundamentalista koristile profašističke paravojne snage i kriminalci svih vrsta.


Situacija u Venezueli nije dobra. Vlada ne uspijeva oduzdati hiperinflaciju, a cijene divljaju svaki dan. Ipak, koliko je istine u svemu što tvrdi CNN i dvoje anonimnih Hrvata iz Caracasa, koji nisu pružili nikakve dokaze za svoje tvrdnje.

Ovdje ćemo objaviti snimke koje je mladi Argentinac snimio i objavio na svom Twitteru 21. siječnja, uz njegov opis za svaku snimku objavljenu iz Caracasa.

Mladić se zove Diego i objavljuje na Twitter računu @DiegoEnLaLucha. Ovdje su 24 snimke, koje možete komentirati nakon što ih pregledate.

Amerikanci mogu produžiti boravak svojih snaga u Avganistanu na nekoliko godina, a nakon toga će ipak morati da odu, sa sramotom, izjavio je za Sputnjik direktor drugog departmana za Aziju Ministarstva inostranih poslova Rusije Zamir Kabulov.

Još je rano da bi se govorilo da li su se SAD i talibani dogovorili o vremenu povlačenja snaga iz Avganistana. Proces se nastavlja, postoje poteškoće, navodi Kabulov.

"Siguran sam da će Amerikanci produžiti na nekoliko godina svoj boravak u Avganistanu, ali da će nakon toga morati da odu, ali tada osramoćeni", rekao je Kabulov.

On je saopštio da Moskva nije prekidala kontakte sa talibanima i namerava da ih nastavi sa rukovodstvom političke kancelarije u Dohi, na čijem čelu se nalazi Abdul Gani Bardar.

Po njegovim rečima, ne mogu se postići uspesi u rešavanju situacije u Avgansitanu, ako se vode pregovori samo sa jednom stranom - na primer sa zvaničnim Kabulom.

"Ne može se postići mir uz razgovor samo sa jednom stranom. Amerikanci razgovaraju, i mi ćemo", naglasio je specijalni izaslanik predsednika Rusije.

Amerika podstiče vojnike Venecuele na zločine, obećavajući im amnestiju za izdaju vlasti zemlje, izjavila je Marija Zaharova na redovnoj pres-konferenciji.

"Vašington ide do direktnih pretnji sankcijama venecuelanskoj vojsci koji ostaju verni zakonitoj vladi. Tj, to nije ništa drugo nego već novo viđenje koncepcije 'štapa i šargarepe'. Sa jedne strane, određuju se potencijalne kazne, dok sa druge pokazuju potencijalne nagrade", navela je ona.

Ona je dodala da SAD rade na izradi scenarija vojne smene vlasti u Venecueli.

"Kako javljaju mediji, u pograničnom području Venecuele (sa Kolumbijom), koju je nedavno posetio visoki američki vojni zvaničnik, pravi se jedinstveni komandni centar takozvane humanitarne operacije, koji je u stvari jednostvano humanitarna intervencija", izjavila je ona.

"Sudeći po aktivnosti američkih vojnih delegacija, koje su bukvalno preplavile region u poslednje vreme, radi se na detaljnoj izradi pitanja svestranog, logističkog osiguranja smene vlasti vojnom opcijom... Ovde nema ničeg u vezi sa demokratijom, niko ne pokušava da je vrati, ne pokušavaju da smene vlast u Venecueli", dodala je portparolka MIP-a Rusije.

Turski čelnik Recep Tayyip Erdogan ponovno je podržao predsjednika Venezuele Madura, kazavši kako su pokušaji Zapada da ga svrgnu, sve drugo osim demokracije i vladavine prava

"Je li Venezuela vaša?" - upitao je Erdogan, govoreći pred turskim zakonodavcima, ali očito obraćajući se zapadnim zemljama koje podupiru samoproglašenog privremenog vođu Juana Guaidoa.

"Kako vi možete zbaciti osobu koja je došla na predsjedničku dužnost putem izbora? Kako možete predati predsjednička ovlaštenja nekome tko nije čak ni izabran? Znate li što je demokracija?"

Zapad je kazao da traži "nezakonitu odluku", prema kojoj se želi da predsjednik Nicolas Maduro bude smijenjen s vlasti. Dakle, Turska ne prihvaća "svijet u kojem je moć u pravu".

Erdogan je naglasio kako su "protiv tog imperijalističkog stava."

Prosvjedi viđeni u Francuskoj i uplitanje u unutarnju politiku Venezuele ističu dvostruke standarde Zapada, koji su u suprotnosti s poštovanjem međunarodnog prava i kojeg u životu održavaju Kina, Indija i Rusija.

U Francuskoj su 17. studenoga 2018. stotine tisuća građana, ljuti zbog sve lošije kvalitete života, društvene nepravde u zemlji i sve većih razlika između bogatih i siromašnih, izašli prosvjedovati na ulice i nastao je pokret Žutih prsluka. Prosvjedi se lako uklopiti u sljedeći slogan: "Mi smo narod koji se protivi vama elitama."

Taj se slogan u posljednje tri godine stalno ponavlja diljem Zapada. Potresao je britanske institucije s glasovanjem o Brexitu, uznemirio SAD s Trumpovom pobjedom, okrenuo naglavce Italiju s vladom Lega / Pokret 5 zvijezda i zasjenio zvijezdu Angele Merkel koja se ugasila u Njemačkoj. Sada su na redu Francuska i Macron, jedan od najnepopularnijih lidera u svijetu koji vodi svoju zemlju u kaos. U dvanaest tjedana su uglavnom mirni prosvjedi izazivali krvavi odgovor vlasti, koja je posegla za metodom suzbijanja prosvjednog pokreta brutalnom represijom.

Katar, mali emirat na arapskom poluotoku, ključna zaljevska monarhija koja, uz Tursku, promiče rad i ekstremističku ideologiju Muslimanskog bratstva diljem svijeta, usprkos porazima u Egiptu i Siriji, gdje se prividno povukao iz sirijskog sukoba, opet se vraća u arapsku zemlju.

Katarski razvojni fond je izdvojio 2 milijuna dolara za takozvane humanitarce Bijelih kaciga, koji se u slobodno vrijeme bore protiv vladinih snaga. Formalno je novac namijenjen kupnji sedam vatrogasnih vozila i obuci volontera u Siriji, kao i za popravke cesta.

Katarski razvojni fond (QFFD) je osigurao 2 milijuna dolara potpore kontroverznoj skupini Bijelih kaciga, a nalog za slanje pomoći je osobno dao katarski emir Tamim bin Hamad Al-Thani.

Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava "za potporu sirijskom narodu" su potpisali zamjenik glavnog direktora fonda, Misfer Hamad Al-Shahwani, te čelnik Bijelih kaciga, Raed Al-Saleh.

"Potpora će omogućiti kupnju sedam vatrogasnih vozila i obuku volontera u Siriji, a također će doprinijeti projektu "Amal" kojem je cilj uklanjanje ostataka bombardiranih i uništenih zgrada i pomoć u popravljanju cesta, kako bi se Sirijcima koji žive u pogođenim područjima pomoglo da se vrate svojim normalnim životima", navodi se na internetskoj stranici Katarskog razvojnog fonda.

Iako se "Bijele kacige" nazivaju sirijskom humanitarnom organizacijom, tvrdeći da su spasile desetke tisuća života, Moskva je optužila čelnika skupine da surađuje s teroristima, što Raed Al-Saleh žestoko odbacuje.

Nadalje, rusko ministarstvo vanjskih poslova "Bijele kacige" opisuje kao strukturu koja "radi isključivo na teritorijima koje ne kontrolira vlada i ne kroje svoje kontakte s teroristima i ekstremistima".

Rusko ministarstvo je također prikupilo i objavilo mnoge dokaze koji pokazuju da su "Bijele kacige" praktički ogranak terorističke organizacije Al-Nusra Fronta , koja je kao ogranak Al-Qaede uključena u popis sankcija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Slovačka je u srijedu povukla priznanje oporbenog vođe Juana Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele, pridruživši se skupini zemalja s Italijom na čelu koje su prekinuli koordiniranu akciju Europske unije i Sjedinjenih Država za priznavanje Guaida.

Oko 20 zemalja članica EU-a, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku, Španjolsku i Hrvatsku priključili su se SAD-u u priznavanju Guaida i pritisku na socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura da sazove nove izbore.

Slovačko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je prošlog tjedna da vidi Guaida kao jedinog zakonitog predstavnika venezuelske Narodne skupštine i venzuelskog naroda te je pozvalo na nove izbore.

No, ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak nije uspio dobiti potporu dva koalicijska partnera na sastanku vlade u srijedu.

Čelnik vladajuće lijeve stranke Smer, Robert Fico kaže kako situaciju u Venezueli vidi kao pokušaj uništavanja sadašnje i postavljanje nove marionetske vlade.

"Slovačka treba djelovati u skladu s načelima međunarodnog prava", istaknuo je Fico.

Jedan od koalicijskih partnera, Slovačka narodna stranka (SNS) također je rekla kako Slovačka treba ostati neutralna, dok je etnička mađarska stranka Most-Hid podržala stav EU-a.

Italija je u ponedjeljak blokirala zajednički stav EU-a o priznavanju Guaida kao privremenog predsjednika.

U Venecueli je zaplijenjena veća količina oružja i municije za koje je utvrđeno da su poslani iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), javlja Anadolija.

Ministarstvo za javnu sigurnost Venecuele saopćilo je na društvenoj mreži da je u skladištu na Međunarodnom aerodromu "Arturo Michelena" u Valenciji zaplijenjena veća količina oružja i municije poslanih iz američkog grada Miamija.

Zamjenik ministra za javnu sigurnost Endes Palencia na Twitter-nalogu podijelio je fotografije zaplijenjenog oružja i municije. Saopćio je da je u skladištu pronađeno 19 pušaka i 118 šaržera američke proizvodnje, municije velikog kalibra, nekoliko desetaka uređaja za komuniciranje, među kojima je i šest mobilnih telefona.

Palencia je rekao kako je ustanovljeno da su zaplijenjeno oružje i municija 3. februara dopremljeni avionom iz Miamija.

Pokrenuta istraga tužilaštva

"Kao sigurnosne jedinice, do kraja ćemo ispuniti svoje obaveze protiv onih koji prijete miru i stabilnosti naroda u Venecueli i pružaju finansijsku podršku terorističkim grupama", pojasnio je Palencia.

Dodao je da je tužilaštvo pokrenulo istragu o tom slučaju.

Podršku predsjedniku parlamenta Juanu Guaidou, koji se proglasio privremenim predsjednikom Venecuele, pružili su SAD, Australija, Kanada, Kolumbija, Peru, Ekvador, Paragvaj, Čile, Panama, Argentina, Kostarika i Gvatemala. Nekoliko evropskih zemalja, među kojima su Velika Britanija, Španija, Francuska i Njemačka, nakon isteka roka za raspisivanje novih izbora datog predsjedniku Nicolasu Maduru, priznalo je Guaidoa za privremenog predsjednika.

Podršku aktuelnom predsjedniku Maduru, koji je na posljednjim održanim izborima osvojio gotovo 68 posto glasova, pružaju Turska, Rusija, Iran, Kuba, Kina i Bolivija. Maduro je prekinuo političke i diplomatske odnose sa SAD-om, ali je najavio nastavak trgovinskih odnosa.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je početkom februara da je slanje vojnika u Venecuelu jedna od opcija.

Zamjenik premijera Italije i čelnik Pokreta pet zvjezdica Luigi di Maio sastao se s vođama pokreta "Žuti prsluci" u Parizu.

O tom je susretu na Twitteru poručio: "Vjetrovi promjena prešli su preko Alpa", prenosi Tanjug.

On je i ranije izrazo podršku pokretu, a prenoseći tu vijest, agencija Reuters ocjenjuje da će ovaj Di Maiov potez pogoršati već loše odnose između Francuske i Italije.

Di Maio je početkom siječnja pružio podršku francuskom pokretu "Žuti prsluci".

Vlade predstavljaju interese elite i privilegiranih

"'Žuti prsluci', ne posustajte", napisao je Di Maio tada na blogu Pokreta pet zvjezdica te naveo: "Pokret pet zvjezdica spreman vam je pružiti potrebnu podršku. Kao i vi, i mi snažno osuđujemo one koji su izazvali nasilje na prosvjedima, ali dobro znamo da je vaš pokret miroljubiv."


Ocijenio je da Vlada Emmanuela Macrona nije na visini očekivanja naroda i dodao da neke političke odluke u Francuskoj mogu utjecati i na Europu.

Prema njegovim riječima, kako su prenijele tada agencije, francuska Vlada, kao i mnoge vlade, prisutna je samo da bi predstavljala interes elite i privilegiranih, a ne interes naroda.

Podršku "Žutim prslucima" dao je i talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, ali je dodao da apsolutno osuđuje svaku epizodu nasilja.

U subotu je iranski ministar obrane i načelnik Oružanih snaga Islamske republike, brigadni general Amir Hatami, na svečanoj ceremoniji predstavio nove krstareće projektile srednjeg dometa.

Pars Today piše kako je povodom 40. godišnjice pobjede Islamske revolucije u Iranu održana prezentacija novog krstarećeg projektila s povećanim dometom imena "Hoveyzeh".

Agencija IRNA javlja da je ministar obrane Irana, general Amir Hatami, koji je govorio na predstavljanju projektila, svima čestitao na desetljeću stvaranja projektila "Fajr", te dodao: "Krstareći projektil "Hoveyzeh", kojeg su razvili iranski stručnjaci koristeći najnoviju tehnologiju u svijetu, ima domet veći od 1350 km i namijenjen je uništenju ciljeva stacionarnih na kopnu."

Prema njegovim riječima, "Hoveyzeh" se odlikuje svojom niskom putanjom leta, velikom preciznošću navigacije i uništavanja, a također ima veliku razornu moć.

General Hatami je također napomenuo kako je ovaj projektil simbol vjere iranskog naroda u vlastitu snagu i znak da iranski narod, pun odlučnosti, ne može biti zaustavljen.

Istodobno je iranski ministar obrane naglasio kako su, unatoč najtežim sankcijama, postignuta vrijedna postignuća u području obrane, a sve zahvaljujući načelu "Mi to možemo!"

Ne tako daleko, u Izraelu, subota tog dana nije bila radosna. Izraelci očito u šoku od takvog subotnjeg "poklona" od strane Teherana. Uobičajena verbalna paljba izraelskih agitatora i propagandista po Islamskoj Republici je tog dana bila nevjerojatno tiha.