Tajna povijestS


People

Keramiku su izrađivale i nomadske lovačko-sakupljačke zajednice

keramika
Drevna kineska keramika potvrđena je kao najstarija dosad pronađena
Kada razmišljamo o neolitiku onda je jedna od stvari koju vežemo uz prva poljoprivredna društva keramika. Barem je tako bilo do nedavno. No kako se čini keramika se pojavila na Dalekom istoku još prije 20 000 godina. Na europsko tlo stigla je na različite načine i u različito vrijeme.

Izrada keramike prava pravcata gnjavaža

Do sada se smatralo da ljudi kao lovci i sakupljači nisu poznavali keramiku. Vjerovalo se da su bili zaokupljeni lovom, kao i traženjem hrane kako bi preživjeli. U tom kontekstu stalnog kretanja keramika je zbog svoje glomaznosti bila nomadima otežavajući čimbenik. No kako se čini ipak su ove zajednice rano počele izrađivati keramičko posuđe, unatoč zahtjevnosi njezine izrade koja je tražila dobru organizaciju posla i nije bila jednostavna, kako se možda danas čini. Trebalo je prvo naći glinu, očistiti je od primjesa, a zatim ju obrađivati i kasnije peći i hladiti, jednom riječju bila je to prava pravcata gnjavaža.

Komentar: Pogledajte i:


Colosseum

U Turskoj otkrivene mermerne statue grčkih bogova

turska
© Twitter
Iskopavajući drevni grad koji je bio deo rimske provincije Frigije arheolozi su došli do zanimljivih otkrića u obliku božanstava.

Grad Aizanoi se danas nalazi u zapadno Turskoj, a nekada je bio deo kraljevine Frigije i regiona Male Azije koji je obuhvatao veći deo Anadolijskog poluostrva.

Tokom helenističkog perioda nalazio se pod upravom vladara Pergama i Bitinije, a oko 133. godine p.n.e. je postao deo rimske provincije Frigije Pakatijane. Ali njegova slava je negde u 7. veku n.e. počela da opada, da bi se tokom seldžučkog perioda - od 1040. do 1157. godine - grupa Tatara ovde naselila i preuredila neke od zgrada na obližnjem brdu gde se nalazio i drevni Zevsov hram.

Map

Zipalanda, bog oluje i misterij 'kružne strukture'

hetiti
© Emanuele TaccolaPogled iz zraka na iskopavanja Uşaklı Höyüka. U donjem središnjem dijelu vidljiva je kružna struktura pronađena tijekom kampanje iskapanja 2022.
U srcu anadolske visoravni međunarodni tim arheologa je otkrio misterioznu kružnu konstrukciju, za koju se veruje da pruža dokaze o tome kako se na ovom mesto nekada nalazio sveti grad Hetita.

Smatra se da su Hetiti između 17. i 12. veka p.n.e. formirali moćno carstvo koje je dominiralo velikim oblastima Anadolijskog poluostrva, u današnjoj Turskoj i delom Sirije. Većina njihove istorije do danas ostaje nepoznata usled mnogobronih mitova i legendi koji su nastali prilikom osnivanja carstva, s druge strane iz staroegipatskih spisa je poznato da su oni ratovali i protiv Ramzesa u čuvenoj bici kod Kadeša. Sve dok oko 1200. godine p.n.e., njihov glavni grad Hatušu nisu uništili neprijatelji.

U narednim vekovima oni nisu uspeli da povrate svoju staru slavu, a u jednom trenutku su se prema mišljenju istraživača posemitili što dovodi do njihovog nestanka.

Blue Planet

Alati za obradu zlata pronađeni u grobu iz brončanog doba u blizini Stonehengea

antika
© Antiquity (2022). DOI: 10.15184/aqy.2022.162
U ponovnom ispitivanju artefakata s 4000 godina starog grobnog mjesta iz brončanog doba u blizini Stonehengea u Velikoj Britaniji, arheolozi su otkrili alat za rad sa zlatnim predmetima i premazima koji prethodno nisu bili identificirani.

Mjesto nalaza, grobno područje Upton Lovell G2a "Wessex Culture", iskopano je prije više od dva stoljeća i ključno je za naše razumijevanje Britanije ranog brončanog doba.

Međutim, ono što prije nije uočeno jest to da su neki od iskopanih alata imali tragove zlata na sebi.

Dva su tijela izvučena iz Upton Lovell G2a, a sada se čini da je jedna od te dvije osobe bila zlatar. Ovaj novi pristup procjeni sadržaja lokaliteta nudi dublji uvid u život ljudi onog vremena.

"Ovo je stvarno uzbudljivo otkriće za naš projekt. Na nedavnoj izložbi World of Stonehenge u Britanskom muzeju, znamo da je javnost bila oduševljena izloženim nevjerojatnim zlatnim predmetima starima 4000 godina. Ono što je naš rad otkrio jest skromni kameni alat koji je koristio za izradu zlatnih predmeta prije više tisuća godina", kaže arheologinja Rachel Crellin sa Sveučilišta Leicester (Engleska, UK).

Display

Znanstvenici digitalno rekonstruiraju 'zgodno' lice Ramzesa II

ramses III
© Dominio público
Stručnjaci iz Egipta i Engleske su sarađivali na novom projektu kako bi rekonstruisali izgled faraona Ramzesa II na vrhuncu njegove moći uz pomoć 3D modela lobanje i savremenih tehnologija. Vladara koji je u istoriji ostao upamćen kao jedan od najdugovečnijih - vladao je 66 godina, zbog čega se većina njegovih podanika plašila da će nakon njegove smrti svi nestati.

"Na moja maštanja o izgledu Ramzesa II je umnogome uticao izgled njegove mumije. Međutim, rekonstrukcija je pomogla da stvorimo pravo lice i to veoma zgodno ako mene piatate." rekla je Sahar Salim sa Univerziteta u Kairu, koja je napravila 3D model njegove lobanje.

Binoculars

Tajanstveno jelenje kamenje Mongolije

mongolija
© amusingplanet
Diljem mongolske divljine, stotine drevnih ukrašenih megalita nižu krajolik, sporadično stršeći iz zemlje poput šibica zabodenih u pijesak. Njihovo tisućljetno postojanje i danas je prepuno misterija jer nije jasno tko je sagradio te čudne kamene spomenike, a kamoli zašto. No arheolozi su ponudili nekoliko primamljivih teorija.

Poznati kao "jelenje kamenje" ili "kamenje sobova", više od tisuću megalita može se pronaći u Mongoliji i dijelovima Sibira. Razlikuju se po stilu i veličini, ali mnogi su viši od čovjeka, a neki dosežu visinu od 4,5 m.

Na njima su složene rezbarije. Osim čestih motiva poput ljudskih lica, šara, oružja i životinja, jedna od najčešćih tema jesu sobovi, otkud im i ime. Neki prikazi čak prikazuju leteće sobove.

Začudo, neki od megalita imaju zaobljene vrhove, dok drugi imaju ravne. To bi moglo imati neko stilsko značenje, iako istraživači sumnjaju da bi to mogao biti znak oštećenja koji su možda načinili neprijatelji koji su htjeli uništiti spomenike.

Hourglass

Princeza Akadskog carstva, prva poznata pjesnikinja na svijetu

disk
Restaurirani prozirni disk od alabastera čuva se u muzeju Sveučilišta Pennsylvania
Arheolog Ser Leonard Vuli kada je iskopavao drevni grad Ur u Mezopotamiji pronašao je disk s imenom prvog autora. Na poleđini belog diska od alabastera pisalo je ime Enheduana. Ona je bila autor sumerskih pjesama i himni koje potiču iz Akadskog perioda.

Enheduana je bila nepoznata sve do 1927. godine kada je Ser Leonard Vuli otkrio predmete koji nose njeno ime. Na sumerskom njeno ime znači "ukras neba". Kao vrhovna sveštenica mjesečevog božanstva Nana-Suen, sastavila je 42 hramske himne i tri samostalne pjesme. One se poput Epa o Gilgamešu (koji se ne pripisuje imenovanom autoru) smatraju važnim dijelom književnog nasljeđa Mezopotamije.

Komentar: Prvi književni autor kojeg poznajemo po imenu - Enheduana kći Sargona Akadskog


Radar

Arheolozi otkrili ogromnu izgubljenu civilizaciju Maja u Gvatemali

LiDAR tehnologija pomogla je znanstvenicima da zavire ispod guste džungle i 'vide' tisuće zamršenih i davno izgubljenih struktura drevnih
Maja.
lidar
© Vice
Skrivene tajne 'novoga svijeta'

Velik dio drevnog svijeta američkog kontinenta ostaje skriven ispod površine gustih džungli. No novo istraživanje donijelo je iznenađujuće otkriće - bezbrojne ruševine velike civilizacije koja je cvjetala u dijelovima današnje Gvatemale prije više od dva tisućljeća. Ova izgubljena drevna mreža sastoji se od tisuća građevina, a sve su međusobno zamršeno povezane nizom prometnica.

Otkriće ove goleme mreže dugujemo LiDAR tehnologiji pomoću koje je provedeno istraživanje u kraškom bazenu Mirador-Calakmul (MCKB) u Gvatemali. Otkriće dovodi u pitanje dugotrajnu predodžbu o rijetkim ranim ljudskim nastambama u ovom području tijekom pretklasičnog razdoblja.

Komentar:


Shopping Bag

Ekskluzivno: Dokumenti pokazuju da kako se približavao pad afganistanske vlade, dužnosnici te vlade su pomogli krijumčarima izvući gotovo milijardu dolara u gotovini i zlatu iz Afganistana

afghan image
© iStock/Rebecca Zisser/InsiderKoliko je bila korumpirana vlada Afganistana koju je podupirao SAD? Tko je bio uključen i tko je znao za to? Službena istraga o golemom krijumčarskom lancu otkriva zabrinjavajuću sliku.
Tijekom posljednjih mjeseci Islamske Republike Afganistan, dok su talibani napredovali prema glavnom gradu, izabrana vlada se borila da uvjeri svoje američke pokrovitelje da može zadržati kontrolu. A ipak, u isto vrijeme, krijumčari su ilegalno iznosili stotine milijuna dolara u gotovini i zlatu iz zemlje uz pomoć dužnosnika unutar afganistanske vlade, prema internim vladinim dokumentima i bivšim afganistanskim dužnosnicima.

Ured Ashrafa Ghanija, afganistanskog predsjednika kojeg je podržavao SAD, bio je obaviješten o problemu, kažu upućeni. Ali nije učinio ništa da to zaustavi.

Dokumenti koje je prikupila (sada nepostojeća) afganistanska vlada, i koje je dobio Insider, pokazuju da je 59,7 milijuna dolara u gotovini i zlatu otišlo iz Afganistana u Uzbekistan kroz luku Hairatan tijekom prva tri mjeseca 2021., dok su SAD razmišljale o povlačenju svojih snaga, a talibani se pripremali za proljetnu ofenzivu koja je na kraju srušila vladu u Kabulu. Tijekom 13-mjesečnog razdoblja, od svibnja 2019. do svibnja 2020., ukupni iznos iznosio je nevjerojatnih 824 milijuna dolara.

Iako kuriri nisu prijavili novac afganistanskim službenicima dok su napuštali zemlju, uzbekistanski carinici s druge strane granice zabilježili su gotovinu i zlato na rukom pisanim carinskim obrascima. Te su zapise pribavili afganistanski službenici za borbu protiv korupcije u sklopu istrage o krijumčarenju novca, a oni čine osnovu oštrog izvješća koje dokumentira rijeku novca koja je istjecala iz ove osiromašene nacije.

Wolf

Ljudi koriste medvjeđu kožu najmanje 300.000 godina

medvjed
© ilustracija: Benoît ClarysHomo heidelbergensis nosi krzno pećinskog medveda
Ljudi nose krzno medveda da bi se zaštitili od hladnoće najmanje 300.000 godina.

Analize kostiju pećinskog medveda, na kojima ima tragova posekotina, ukazale su na to je čovek lovio medveda i zbog krzna. Posekotine su se nalazile na kostima šapa, na metatarzalnim kostima i na falangama.

Kosti medveda sa tragovima posekotina pronađene su na donjopaleolitskom lokalitet Šeningen u Donjoj Saksoniji u Nemačkoj. To ih čini jednim od najstarijih primera ove vrste na svetu, piše u saopštenju.

Posekotine ukazuju na skidanje kože

Istraživanje je sproveo arheološki tim sa Univerziteta u Tibingenu, Senckenberg centra za ljudsku evoluciju i paleoekologiju (SHEP) u Tibingenu, zajedno sa kolegom sa Univerziteta u Lajdenu

Ova studija je objavljena u časopisu Journal of Human Evolution.

"Tragovi na kostima se u arheologiji često tumače kao pokazatelj skidanja mesa", objašnjava istraživač iz Tibingena Ivo Verheijen.