Tajna povijestS


Colosseum

Ogrlica s dragim kamenjem, 1300 godina stara, otkrivena u Engleskoj, možda je pripadala kršćanki visokog statusa

Aleksandra Cvetić
National geographic
Pet, 09 Pro 2022 08:26 UTC
ogrlica
© RPS
Iskopavanjem temelja za stambeni kompleks u Horthemptonširu u Engleskoj radnici su naišli na ostatke zbog kojih su odmah nazvali arheologe da izađu na teren. Ubrzo se isporavilo da su sasvim slučajno otkrili grobnicu žene koja je sahranjena - negde sredinom 7. veka - sa bogatim prilozima od kojih je jedan nalaz izazvao posebno interesovanje svojim izgledom, poreklom i materijalima od kojih je izrađen.

U pitanju je ogrlica od zlata, ukrašena poludragim kamenjem i privescima od rimskih novčića na kom se nalazio i raskošni privezak. Ona se trenutno nalazi u rukama konzervatora iz Londonskog arheološkog muzeja, kako bi je detaljno očistili i rekonstuisali u potpunosti njen pređašnji izgled.

Prve analize su utvrdile da se na ogrlici nalazi trideset različitih privezaka i perli, dok njen središnji deo u stvari predstavlja krst načinjen od poludragog kamena granata umetnutog u zlato. Ipak, prema mišljenju stručnjaka deluje kao da je ovaj veliki privezak u stvari nekada bio deo kopče, koja je naknadno upotrebljena kao privezak. Pored nje, sahrana je sadržala i dva lonca, plitku bakarnu posudu i srebrni krst ukrašen ljudskim licima.

Celokupan inventar iz grobnice je nazvan "Harpolsko blago", po oblasti u kojoj je otkriveno. Ono što posebno interesuje istraživače je da otkriju identitet žene koja je sahranjena u grobnici zajedno sa ovako bogatim prilozima. Istraživač i kustos muzeja Laven-Benc Balaz je objasnila da u Engleskoj ništa slično ovoj ogrlici nije otkriveno iz perioda ranog srednjeg veka. Sve ovo ih je navelo da se zapitaju kom sloju je individua pripadala i da li je imala neku specifičnu ulogu u ranomhrišćanstvu.

Komentar: Slične ranosrednjovjekovne ogrlice pronađene su na drugim nalazištima diljem Engleske, a najbliža paralela je Desborough ogrlica, pronađena u Northamptonshireu 1860. i sada je u zbirkama Britanskog muzeja.

Desborough ogrlica; obratite pažnju na motiv križa:
slika
Pogledajte također: Otkrivene tajne iznimne dijatretske vaze, nedavno otkrivene na paleokršćanskoj nekropoli iz 4. stoljeća u Autunu, Francuska

Više...
Map

Reljef star 11.000 godina pronađen u Turskoj

Aleksandra Cvetić
National geographic
Čet, 08 Pro 2022 08:43 UTC
turska
© Fotografija K. Akdemir; Antiquity Publications LtdMuška figura koja drži svoj falus i okružena leopardima dio je najstarije poznate narativne scene na svijetu
Iskopavanja na lokalitetu Sajburču koji se nalazi 56 km istočno od reke Eufrat i 32 km severno od granice sa Sirijom započeta su 2021. godine. Ubrzo su počela da se nižu i spektakularna otkrića, a neolitska humka datovana u 9. milenijum p.n.e. u međuvremenu je ponela i titulu mesta na kome je otkrivena najstarija narativna scena, na kojoj su prikazana dva muškarca okružena životinjama, od kojih jedan drži svoje genitalije, a drugi oštar predmet za koji naučnici ne mogu sa sigurnošću da kažu šta je u pitanju.

Krenimo redom, kada su započeta iskopavanja otkrivena je ruševina glavne zgrade široke 11 m, za koju je utvrđeno da je bila uklesana u krečnjačku podlogu i da je imala zidove od kamena i blokova visokih od 0,7 do 0,9 m i dugačkih 3,7 m koji su se izdizali iz poda. Prema tvrdnjama arheologa Ejlema Ozdogana sa Univerziteta u Istanbulu i autora studije, na nekima od njih istraživači su uočili neobične rezbarije.

Pažljivom analizom oni su otkrili da postoje dve odvojene scene koje u stvari predstavljaju celinu i narativno umetničko delo, a koje se čitaju od leve strane - na kojoj je prikazana plitka rezbarija bika i čoveka koji su okrenuti jedno prema durgom. Na muškarcu je istaknut falus u predelu stomaka, dok je u njegovoj levoj šaci uočljivo da drži neki oštar predmet ili čak zmiju. Druga scena uključuje dva leoparda sa otvrenim ustima i vidljivim zubima, okrenutim ka čoveku koji je isklesan da deluje kao da gleda u sobu dok desnom rukom drži svoj falus.
Više...
Map

Grčko-rimska pogrebna zgrada i portreti mumija otkriveni su u Egiptu

Maja Miljević-Đajić
Sve o arhologiji
Sre, 07 Pro 2022 00:00 UTC
slika
© Egipatsko Ministarstvo turizma i antikvitetaArheološko nalazište Gerza u drevnom gradu Fayumu
Egipatski arheolozi koji su istraživali u Fajumu otkrili su veliku građevinu koja je služila za čuvanje. Također su otkrili i čuvene Fajumske portrete iz ptolomejskog i rimskog doba. Ovo je prvo otkriće Fajumskih portreta nakon više od jednog stoljeća .

Egipatska arheološka misija na lokalitetu Garza u Fajumu otkrila je u veliku pogrebnu zgradu/strukturu koja potječe iz ptolemejskog i rimskog doba kao i čuvene Fajumske portrete.

Ovo je 10. sezona iskopavanja koja je započeta 2016. godine, piše u priopćenju Egipatskog ministarstva turizma i antikviteta.
Više...
Better Earth

Drevna lubanja otkrivena u Kini mogla bi biti milijun godina stara lubanja Homo erectusa

Zlatko Govedić
Dnevno
Uto, 06 Pro 2022 15:38 UTC
lubanja
© Pascal Goetgheluck/SPLTreća drevna ljudska lubanja otkrivena je na lokaciji u Kini. Na slici je 3D rekonstrukcija druge lubanje, otkrivene prije tri desetljeća i nazvane Yunxian 2
Neoštećenu lubanju staru više od milijun godina paleoantropolozi proglasili su velikim otkrićem. Naime, nama je danas teško zamisliti druge vrste hominida kako lutaju uokolo, ali u dalekoj, pa čak i relativno nedavnoj, prošlosti Homo sapiens nije bila jedina takva vrsta koja je nastanjivala Zemlju.

Jedna od tih arhaičnih ljudskih vrsta bio je Homo erectus (što znači "uspravan čovjek"), relativno primitivni hominid koji se prvi put pojavio prije oko dva milijuna godina.

Nevjerojatno, unatoč tome što je bio izravni predak nekoliko drugih ljudskih vrsta (uključujući moderne ljude, neandertalce i denisovce), Homo erectus nije izumro sve do relativno nedavno, tek prije oko 110.000 godina, što znači da je neko vrijeme živio uz našu vrstu.

Danas, međutim, ono što znamo o njima ograničeno je na ono što se može prikupiti iz ostataka kostura iskopanih na mjestima diljem svijeta.

Komentar: Pogledajte također:

Više...
Gold Bar

Zlato iz drevne Troje, Poliohnija i Ura ima isto porijeklo

Maja Miljević-Đajić
Sve o a<rhologiji
Pon, 05 Pro 2022 00:00 UTC
Deposits of Gold
© Eberhard Karls Universität TübingenPoznata mjesta na kojima su pronađene naslage zlata u brončanom dobu i opticaj upečatljive naušnice s četiri male spirale
Zlato u predmetima iz Troje, Poliohnija - naselja na ostrvu Lemnos, oko 60 kilometara od Troje - i mesopotamskog Ura ima isto geografsko poreklo. Njime se očito trgovalo na velikim udaljenostima.

Ovo je nalaz međunarodnog tima istraživača koji je po prvi put inovativnom mobilnom laserskom metodom analizirao uzorke čuvenog nakita iz ranog bronzanog doba iz Troje i Poliohnija. objavljeni su u časopisu Journal of Archaeological Science, piše u Nalazi priopćenja.
Više...
Fire

Homo naledi je možda palio vatru u podzemnim pećinama prije najmanje 236.000 godina

Maja Miljević-Đajić
Sve o arheologiji
Sub, 03 Pro 2022 00:00 UTC
Homonaledi je možda palio vatru u podzemnim pećinama prije najmanje 236.000 godina. Ostaci ognjišta i tragovi vatre na zidovima, plafonima iu prolazima nagoveštavaju upotrebu vatre.
homo naledi
© WIKUS DE WET/CONTRIBUTOR/GETTYDrevni južnoafrički hominid zvan Homo naledi, ovdje predstavljen djelomičnom fosilnom lubanjom djeteta, vjerojatno je koristio vatru negdje između 335.000 i 236.000 godina, sugeriraju nova špiljska otkrića
Misteriozne ljudske vrste također su mogle koristiti vatru unutar pećinskog sustava "Zvezda u usponu" (eng. Rising Star). S obzirom da je riječ o dubokom, uskom i dugačkom pećinskom sistemu, upotreba vatre ne treba da se čudi. Pored toga što su vatru, vrlo vjerojatno koristili za osvjetljenje i grejanje, moguće je koristiti i za spremanje hrane.

Teško pristupačan pećinski sustav Zvezda u usponu

Za potrebe istraživanja ovih sustava, poznati paleoantropolog Li Berger angažovao je istraživače niskog rasta i velike hrabrosti kako bi se uvukli u uske, nepoznate i opasne prolaze.

Komentar: Najraniji dokaz ljudskog kuhanja pronađen na izraelskom arheološkom nalazištu

Više...
Toys

Figure sova od prije 5.000 godina mogle bi biti dječije igračke

Sonja Kirchhoffer
Povijest
Sub, 03 Pro 2022 00:00 UTC
sova
© Arheološki muzej Seville / Ministarstvo kulture
Znanstvenici vjeruju da su otkrili neke od načina igranja djece u davnom bakrenom dobu. Prema novom tumačenju starih nalaza smatra se da su djeca bila ta koja su izrađivala neke od pradavnih predmeta, kao dio igranja.

Naime, u bakrenodobnim grobnicama na području Pirineja nađene su brojne rezbarene pločice koje su obično imale veličinu dlana, no nisu sve bile jednake veličine. Od 19. stoljeća do danas je otkriveno čak oko 4000 ovih neobičnih pločica. Nisu sve nađene u grobnom kontekstu iako se čini da je većina potjecala iz takvog okruženja. Nalažene su i u nastamba i na drugim lokacijama. U pitanju su pločice od škriljevca koji je mekan i kao takav podatan za rezbarenje šiljatim predmetima. Zbog mekoće ovaj materijal ne zahtjeva veliku snagu i vještinu, a zbog čega u njemu mogu raditi doslovno i djeca.

Prva hipoteza znanstvenika po otkriću ovih pločica bila je da je riječ o ritualnim predmetima. Na ovim pločicama su prikazane sovice koje se razlikuju kvalitetom prikaza odnosno količinom danih detalja. Zagledanjem u stilizirane rezbarije istraživači su ovu razliku pripisali starosnoj dobi djece. Kako bi potvrdili ili opovrgli svoju hipotezu uspostavili su suradnju s jednom osnovnom školom na jugozapadu Španjolske gdje su djeca različite dobi dobila zadatak skiciranja sova u roku od 20 minuta. Analiza njihovih crteža je navodno dala sličan prikaz sova ovim rađenim na pločicama.
Više...
Hourglass

Arheolozi pronašli drevnu peruansku fresku staru 1.000 godina

Zlatko Govedić
Dnevno
Pet, 02 Pro 2022 15:50 UTC
freska peru
Pretkolumbovska freska u sjevernom Peruu nije viđena cijelo stoljeće
Arheolozi su otkrili pretkolumbovsku fresku koja prikazuje mitske scene u sjevernom Peruu koju su dosad mogli vidjeti samo na crno-bijelim fotografijama starima više od jednog stoljeća.

"To je iznimno otkriće jer je rijetkost otkriti zidne slike takve kvalitete u pretkolumbovskoj arheologiji. Kompozicija ove slike jedinstvena je u povijesti zidne umjetnosti u predhispanskom Peruu", kaže arheolog Sâm Ghavami sa Sveučilišta u Fribourgu (Švicarska).

On je, s timom peruanskih studenata, četiri godine tražio sliku na stijeni, za koju vjeruje da bi mogla biti stara oko tisuću godina.

Freska je dio hrama Huaca Pintada, koji je pripadao civilizaciji Moche koja je cvjetala između 1. i 8. st., a štovala je Mjesec, kišu, iguane i paukove.
Više...
Broom

Fama o "ruskoj agresiji" i "nevinoj" imperiji

Aleksandar Pavic
RT.rs
Sre, 30 Stu 2022 11:47 UTC
Prema Istraživačkoj službi američkog Kongresa, samo između 1991. i 2022. godine SAD su pokrenule bar 251 vojnu intervenciju širom sveta

Amarička vojska u Iraku
© Authorska prava: Getty Chris Hondros / StaffAmarička vojska u Iraku
Verovatno da ne postoji moćnije svedočanstvo o prevlasti koju je u novom veku narativ uspostavio nad istinom od činjenice da teza o "ničim izazvanoj ruskoj agresiji na Ukrajinu" ima bilo kakav legitimitet u javnom diskursu. Zapadni zvaničnici tu frazu ozbiljna lica ponavljaju na dnevnom nivou, da bi je zatim njihovi lokalni izvođači dodatno utvrđivali i razrađivali u sklopu projekta globalnog glajhšaltovanja nacionalnih javnosti i njihovog podređivanja "jedinom odobrenom" imperijalnom narativu o "dobroj" imperiji i lošem svetu koju ona treba da "popravi".

Nacistički pojam glajhšaltung je sasvim pogodan za opisivanje fenomena o kojem je reč. Sa izvornog nemačkog prevođen kao "koordinacija", "sinhronizacija", "uravnilovka" i slično, pojam je zapravo označavao nacifikaciju nemačkog društva i njegovo total(itar)no podređivanje nacističkoj ideologiji i ciljevima.

Mimo formalnih ideoloških razlika, delovanje današnje zapadne neolibkon (neoliberalne-neokonzervativne) duboke države ne može a da ne podstakne pravljenje takvih analogija.
Više...
Hiliter

Pronađena riznica rukopisa može ponuditi novo razumijevanje Hegela


Klix
Uto, 29 Stu 2022 00:00 UTC
hegel
© Marko Fuchs/Copyright Archiv und Bibliothek des Erzbistums München und FreisingJedan od radova iz zbirke od 4000 bilježaka o predavanjima Hegela koje je pronašao prof. Klaus Vieweg.
Biograf Klaus Vieweg koji istražuje njemačkog filozofa Hegela otkrio je ogromnu riznicu prethodno nedokumentiranih predavanja koja bi mogla promijeniti percepciju o jednoj od vodećih figura moderne zapadne filozofije.

Više od 4.000 stranica bilješki o predavanjima Georga Wilhelma Friedricha Hegela pronašao je Klaus Vieweg u biblioteci nadbiskupije München i Freising.

"Otkriće ovih rukopisa može se usporediti s pronalaskom nove Beethovenove muzike ili Constableove slike koja nije viđena", rekao je Vieweg, profesor na Univerzitetu Friedrich Schiller u Jeni u Njemačkoj.

Rekao je da je rano čitanje bilješki nagovijestilo novo razumijevanje toga kako je Hegel formirao svoje utjecajne ideje o estetici, filozofiji oko ljepote i umjetnosti, te kako je analizirao Shakespeareova djela kako bi pomogao u razvoju svojih ideja.

Smatra se da je transkripte napisao Friedrich Wilhelm Carové, jedan od prvih studenata na Univerzitetu u Heidelbergu koje je predavao Hegel tokom vremena kada je filozof ondje boravio između 1816. i 1818. godine.
Više...