Slabi potres magnitude 2.1 prema Richteru zatresao je noćas područje Jastrebarskog, izvijestila je u utorak ujutro Seizmološka služba RH, koja je u zadnja tri dana u Hrvatskoj zabilježila tri potresa.

Potres s epicentrom kod Jastrebarskog zabilježen je u 1,10 sati, magnituda je iznosila 2.1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Seizmolozi su u ponedjeljak u 3,13 sati zabilježili umjereno jak potres s epicentrom tri kilometra sjeverno od Trpnja na poluotoku Pelješcu. Magnituda potresa iznosila je 3.5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru pet stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na širem području od Makarske do Neuma, otoku Hvaru, Pelješcu.

Umjereno jak potres s epicentrom u podsljemenskoj zoni Zagreba, kod Markuševca, zabilježen je u subotu. Magnituda potresa iznosila je 2.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV (četiri) stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Državne školske ustanove u Chicagu, brojne oblasti u Detroitu, Bostonu i Providenceu u državi Rhode Island otkazale su nastavu nakon što je meteorološka služba objavila upozorenje za dolazak oluje.

Tokom prošle sedmice oluju je pratila mećava, koja je zahvatila Istočnu obalu SAD gdje je palo do 90 centimetara snijega.

Meteorolozi predviđaju da će u Bostonu, gdje je već palo do metar snijega, pasti još najmanje 30 centimetara.

Meteorološke službe upozoravaju na to da se očekuje da će snijeg na jugu Nove Engleske padati od 2,5 do pet centimetara na sat, što će uzrokovati velike probleme u saobraćaju.

Meteorolozi su objavili upozorenja od glavnog grada države New York, Albanyja, do države Maine, gdje se očekuje da udari vjetra dostignu 65 kilometara na sat.

Olujno nevrijeme uzrok je otkazivanja oko 2.000 letova i još 2.100 kašnjenja, uglavnom u Chicagu.

U mjestu Champaign u saveznoj državi Illinois, evakuisano je 68 kuća zbog prevrtanja cisterne.

Oluja je uzrokovala nestanak struje za oko 20.000 potrošača u državi Illinois.

Meteorološki zavod Kanade je saopćio da je brzina snježne oluje u nekim dijelovima Newfoundlanda prelazila brzinu od 150 kilometara. Iz ove institucije su pozvali stanovništvo da bude oprezno i bez velike potrebe ne kreće na put.

Područja Toronta, Mississauge, Hamiltona i Nijagarinih vodopada su u nedjelju zahvaćena olujnim nevremenom, a saobraćaj dodatno otežava i poledica na cestama.

Olujno nevrijeme uzrokovalo je otežan saobraćaj i otkazivanje brojnih linija kopnenog i zračnog saobraćaja.

Sve ekipe policije, civilne zaštite i drugih službi su angažirane na terenu, a brojne škole i javne institucije do daljnjeg ne rade.

Saobraćaj na snijegom i ledom prekrivenim cestama je znatno otežan, a dodatni uzrok čestih nesreća je i zakonska zabrana korištenja lanaca.

Meteorolozi najavljuju da bi nevrijeme moglo biti aktivno i u naredna dva dana.

Kad su me pitali o čemu bih htjela pisati u sljedećem izdanju Dot Connector Magazine-a (DCM), prva stvar koja mi je izašla iz usta je bila: “Zlatno doba i kako smo od tamo došli ovdje gdje se sada nalazimo i što to sve znači.” To je tema koja zaokuplja moj um već nekoliko godina, čiji sam pregled dala u članku Vještice, kometi i planetarne kataklizme (DCM broj 11), gdje je tema bila kako je ženska energija u našem društvu korak po korak tijekom tisućljeća izopačena kao posljedica planetarne kataklizme koja je započela Velikim potopom, poznatim i pod imenom Noin potop. Ali primjećivati ono što se dogodilo nije isto kao i objašnjavati zašto i kako se to moglo dogoditi, gledano sociološki. U tom članku sam napisala sljedeće:

“Što se tiče navodnog Noinog potopa, možemo reći da su u više nego u jednoj točki u našoj poznatoj povijesti, civilizacije i kulture padale i/ili nestajale, ili su bile uništene od tko zna čega...

Istraživači iz područja arheologije i povijesti zbunjeni su nedostatkom direktnih arheoloških ili pisanih objašnjenja za uzroke (u odnosu na učinke), iako postoji veliki broj mitova i priča iz folklora koje mogu vrlo dobro dati odgovore ako se pravilno analiziraju..."

I nastavljam:

"Prije nekoliko desetljeća, određeni znanstvenici prirodnih znanosti postali su zainteresirani za taj problem, te su shvatili, koncentrirajući se na gore navedene kolapse Brončanog doba, da je raspon dokaza ukazivao na to da se radi o prirodnim uzrocima, a ne o uzrocima izazvanim ljudskim djelovanjem, kao što su invazije ili ratovanja. Tako su svi počeli govoriti o klimatskim promjenama, vulkanskim aktivnostima i potresima. Trenutno su ove vrste objašnjenja zapravo uključene u standardnu povijest Brončanog doba, iako mnogi problemi i dalje ostaju neriješeni: čini se da ni jedno objašnjenje ne uzima u obzir sve dokaze.

Immanuel Velikovsky je sve uznemirio kada je predložio da je Izlazak (židova iz Egipta) - ali samo Izlazak - uzrokovan bombardiranjem kamenja, prašine, ugljena i tome slično, kao posljedica prolaska Venere kroz Sunčev sustav i kaosom koji je ona napravila za vrijeme svog prolaska. On je uspio skupiti nevjerojatne količine mitova i legendi iz cijelog svijeta, koji su svi do jednoga snažno upućivali na to da se dogodila neka vrsta globalne kataklizme, ali kada, gdje i kako se to dogodilo je ostalo prilično nejasno. Postojali su i drugi ljudi koji su o tome pričali prije Velikovskog, uključujući Ignatiousa Donnellyja koji zaslužuje da ga se spomene za pripisivanje mitova Noinom potopu, za koji je tvrdio da je zapravo razaranje Atlantide onako kako je to opisao Platon. Je li ili nije postojala napredna civilizacija poznata kao Atlantida nije naša briga ovdje, već je li postojao potop i kada se on mogao dogoditi.”

SKOPLJE - Pripadnici vojske danas su angažovani u Albaniji i Makedoniji da pomognu u spasavanju mještana i ojačavanju nasipa pošto su se rijeka izlile iz svojih korita, a vanredno stanje je na snazi u većem dijelu istočne Makedonije i pojedinim dijelovima sjeverne i srednje Grčke.

U Albaniji su spasioci i vojni helikopteri požurili da pruže pomoć mještanima pošto su se rijeka Aous, koja protiču kroz Grčku, odnosno Vjosa u Albaniji, izlile iz korita tokom vikenda.

Blizu albanskog grada Berata, koji je pod zaštitom UNESCO-a, nekolicina mještana ostala je odsječena zbog poplava i pozvali su u pomoć.

U Makedoniji su službe za vanredne situacije pozvale stanovništvo da se priključe vojsci i lokalnim vlastima u saniranju opasnosti od izlivenih rijeka.

Najteže je pogođen Štip koji se nalazi na 90 kilometara jugoistočno od glavnog grada Skoplja, a pošto je nivo rijeke Bregalnice porastao za skoro dva metra, prenijela je agencija Rojters.

Agencija MIA navodi da se nabujala rijeka Vardar izlila u reonima sela Ulanci, Viničani i Donje Gradsko, i da se velika količina poljoprivrednih zasada nalazi pod vodom.

Postoji mogućnost da se Vardar izlije na potezu od Gradskog do Đevđelije, pošto nadolazi velika količina vode iz rijeka Pčinje i Bregalnice.

AP podsjeća da su jake kiše počele u subotu u sjeverozapadnoj grčkoj pokrajini Epir, što je natjeralo lokalne vlasti da evakuišu četiri sela i nekoliko izolovanih farmi u blizini grada Arte.

Do nedjelje, najmanje 4 rijeke su se izlile iz svojih korita, od kojih tri u blizini Arte i još jedna bliže grčko-albanskoj granici.

Nabujala rijeka odnijela je jedan od najvećih kamenih jednolučnih mostova u Evropi - most Plaka kod Arte iz 18. vijeka, ali nije bilo žrtava.

U južnoj Albaniji, jaka kiša i snijeg izazvali su poplave i pod vodom su hiljade hektara, stotine kuća i mnogi putni pravci.

Policija i vojska evakuisale su brojne porodice i stoku iz poplavljenih područja u oblastima izmedu 100 i 180 kilometara južno od glavnog grada Tirane.

Stanovnici južne Hercegovine jutros su osetili potres tla čiji je epicentar bio u Hrvatskoj, 15-tak kilometara južno od Ljubuškog.

Magnituda potresa iznosila je 3,4 stepena prema Rihteru, a intenzitet u epicentru pet stepeni Merkalijeve skale, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod.

Zemljotres se u 3.13 sati osetio i na širem području od Makarske do Neuma, ostrvu Hvaru i Pelješcu.

Nema informacija o tome da li je potres prouzrokovao materijalnu štetu.

U subotu je Seizmološka služba Hrvatske zabeležila zemljotres čiji je epicentar bio 11 kilometara severno od Zagreba.

Magnituda potresa, koji je registrovan u 22.22, bila je 3,1 Rihterove skale. Podrhtavanje tla osetilo se u nekim delovima Zagreba i okolini.

Zemljotres jačine 6,3 stepena po Rihterovoj skali pogodio je centralnu Argentinu jutros u 7.49 sati po lokalnom vremenu.

Američki geološki institut saopštio je da je epicentar zemljotresa bio na oko 90 kilometara od grada La Punta i oko 300 kilometara od čileanskog glavnog grada Santjaga.

Zemljotres se dogodio na dubini od 172 kilometra i male su šanse da sa te dubine može da prouzrokuje veliku štetu ili da bude žrtava.

U subotu navečer u 22.22 sata veći dio Zagreba osjetio je potres jačine 2.9 stupnjeva po Richteru. Nalazio se 11 kilometara sjeverno od Zagreba i 4 kilometra zapadno od Kašine, na dubini od 5 kilometara (hipocentar).

"Zabilježili smo umjereno jak potres s epicentrom u podsljemenskoj zoni Zagreba, kod Markuševca. Magnituda potresa iznosila je 2.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV (četiri) stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio u Zagrebu i okolici." izjavio je dežurni seizmolog Krešimir Kuk iz Seizmološke službe Republike Hrvatske.

Potres nigdje nije prouzročio štetu, no uplašio je brojne Zagrepčane, osobito one u podsljemenskoj zoni.

"Imao sam osjećaj da je u kuću udarila lokomotiva", javio nam je čitatelj s Markuševca. Kako dodaje, stanovnici su izašli iz svojih kuća, a potres se osjetio poput kakve detonacije. Nikome u prvi mah nije bilo jasno što se dogodilo.

Rijedak nebeski fenomen - lažno sunce ili pasunce - snimljen je jučer na nebu iznad Mongolije. Mogao se vidjeti iz nekoliko regija te države, a izgledao je kao tri sunca.

Radi se o optičkoj pojavi dvije sunčeve refleksije pod kutem od 22° s obje strance Sunca na istoj visini nad horizontom. Pojava je srodna halou, a nastaje kad sunce svjetli kroz rijedak oblak heksagonalnih kristalića leda, koji su orijentirani tako da im je glavna (heksagonalna) os usmjerena vertikalno.

Da bi uopće moglo doći do pojave lažnog sunca, moraju se ispuniti vrlo specifični atmosferski i klimatski uvjeti - temperatura mora biti niža od -30°C, a zrak mora biti ispunjen vodenom parom i ledenim kristalima.

Apokaliptične fotografije sibirskog gradića Dudinke prekrile su društvene mreže nakon što su njegovi stanovnici odlučili potražiti pomoć.

Dudinka je u potpunosti okovana ledom nakon snježne oluje koja je uzrokovala nestašicu električne energije i pitke vode.

Snažni vjetrovi su oborili dalekovode, a voda više ne dolazi do 22 000 stanovnika koji su pomoć zatražili dok je internet još uvijek bio dostupan. Na sreću, u vrtićima i školama ima tople vode i pokrenuto je grijanje.

Temperature se kreću oko minus 40 stepeni, a popucale vodovodne cijevi vodu su izbacile na ulice, gdje se potom ubrzo zaledila.

Iako je najgori period za građane bio sredinom januara, i sada sa zgrada u Dudinki vise ogromne ledenice, a automobili su okovani snijegom i ledom.