Pod naslovom "Kako je Izrael postao najbojkotiranija država na svijetu", novine navode da se Izrael suočio s
"cunamijem međunarodnih sankcija usmjerenih protiv izraelskih vladinih zvaničnika, okupatora i institucija, uz eskalirajući pritisak iz više zemalja i dugogodišnjih pro BDS organizacija."Navodi se da je Francuska nedavno zabranila izraelskom ministru finansija Bezalelu Smotrichu ulazak u zemlju, nakon što je prethodno uvela sličnu zabranu ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru.
Prema novinama, francuski potez uslijedio je kao odgovor na "aktivno promoviranje aneksije Zapadne obale, novih naselja i politika koje se doživljavaju kao potkopavanje Palestinske uprave" od strane dvojice ministara.
Ujedinjene nacije smatraju Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jerusalem, okupiranom palestinskom teritorijom i njeno pripajanje Izraelu bi efektivno eliminisao mogućnost uspostavljanja nezavisne palestinske države predviđene međunarodnim rezolucijama.
- Rastući zamah -
"Yedioth Ahronoth" je objavio da je do 7. oktobra 2023. Izrael uspio ograničiti utjecaj kampanja bojkota, dezinvestiranja i sankcija (BDS).
"Ekonomske sankcije imale su mali učinak, jer je snažna izraelska ekonomija obeshrabrivala dezinvestiranje, dok su akademski i kulturni bojkoti bili uglavnom simbolični", dodaje se.
Međutim, fenomen se intenzivirao, a BDS je postigao uspjehe u više oblasti", navodi se u dnevnim novinama.
"Pokret je oštetio ugled Izraela na međunarodnom nivou, što je vidljivo u anketama javnog mnjenja koje pokazuju rastuće negativne percepcije."
U izvještaju je navedeno nekoliko primjera, uključujući umjetnike koji odbijaju nastupati u Izraelu, autore koji odbijaju prevode svojih djela na hebrejski i kampanje za uklanjanje Izraela s događaja poput Eurosonga ili FIFA takmičenja.
Također je ukazano na rastuće napore za povlačenje stranih investicija, "uključujući i povlačenje norveškog državnog fonda iz izraelskih kompanija".
"Crna lista Vijeća UN-a za ljudska prava cilja izraelske i međunarodne kompanije koje posluju izvan Zelene linije", navodi se u listu, misleći na ilegalna naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu.
"Izvještaji i videosnimci sa Zapadne obale koji prikazuju okupatore kako se nasilno ponašaju prema Palestincima i nanose štetu imovini dodatno su podstakli sankcije", navodi se u izvještaju.
"Javne izjave i postupci ministara, posebno Ben-Gvirov široko distribuirani video u kojem ponižava učesnike flotile na putu za Gazu, izazvali su osudu više zemalja kao prelazak crvene linije."
- Zapadne sankcije -
Govoreći o francuskoj odluci da zabrani ulazak Smotrichu i Ben-Gviru, novine su navele da se Pariz pridružio Irskoj, Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Norveškoj u ograničavanju ulaska izraelskim ministrima.
"Francuska, Velika Britanija, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška koordinisale su sankcije protiv okupatora i organizacija koje promoviraju nasilje na Zapadnoj obali", navodi se.
Francuska je ograničila i ulazak četiri vođe ilegalnih naselja i 21 okupatora, prema izvještaju.
Velika Britanija je pokrenula plan akcije usmjeren na mreže koje finansiraju i podržavaju napade okupatora, pozivajući preduzeća da izbjegavaju operacije u naseljima na Zapadnoj obali.
"Kanada je uvela zabrane ulaska i finansijska ograničenja za dva građanina i pet organizacija, dok je Australija sankcionisala tri građanina i šest ispostava", navodi list.
Novi Zeland je također zabranio ulazak trojici Izraelaca, dodajući ih na crnu listu od 35 pojedinaca koja uključuje Ben-Gvira, Smotricha i ilegalne naselitelje poput Daniele Weiss, Ze'eva Habera, Elishe Yereda, Noama Federmana, Barucha Marzela i Bentzija Gopsteina.
"Pored sankcija, Francuska je otvorila istrage o navodnom mučenju i ratnim zločinima povezanim s incidentom s flotilom, a Italija je najavila istragu o Ben-Gviru zbog ponižavanja italijanskih civila", dodaje se u izvještaju.
"Razgovori EU u vezi s ličnim sankcijama protiv izraelskih ministara su u toku", navodi list.
"Njemačka se navodno protivi mjerama protiv Smotricha, ali bi mogla podržati ograničenja za Ben-Gvira, iako bi češki veto mogao spriječiti djelovanje", dodaje se.
Analitičari koje citira list rekli su da su široke ekonomske sankcije protiv Izraela malo vjerojatne u kratkom roku, ali se očekuje da će lične sankcije protiv ministara ostati u razmatranju.
Tvrdili su da vlada premijera Benjamina Netanyahua nije uspjela efikasno odgovoriti na ova dešavanja, mobilizirati prijateljske zemlje ili se angažirati s globalnim jevrejskim zajednicama u suprotstavljanju pokretu bojkota.
Netanyahua traži Međunarodni krivični sud (ICC) od 2024. godine zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Palestincima u Gazi, gdje je od oktobra 2023. ubijeno skoro 73.000 ljudi, a ranjeno više od 173.000 u genocidnom ratu.
Izrael se također suočava s tužbom pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koju je pokrenula Južnoafrička Republika, a koju podržava nekoliko zemalja, optužujući ga za genocid u palestinskoj enklavi.
Komentari čitatelja
na naše novosti