ZdravljeS


Magic Wand

Kako se beba kolonizuje bakterijama?

Džulija Enders
detinjarije.com
Uto, 05 Svi 2015 14:29 UTC
Baby, Säugling
© thinkstock/ wavebreakmedia
Kao bebe u materici po pravilu smo sasvim bez klica. Devet meseci niko nas ne dotiče osim majke. Naša hrana je prethodno svarena, naš kiseonik prethodno udahnut. Tako majčina pluća i utroba filtriraju sve što dolazi do nas. Jedemo i dišemo kroz majčinu krv, koju njen imunološki sistem drži bez klica. Obavijeni smo vodenjakom i ograđeni mišićavom maternicom zapušenom debelim zapušačem kao kakav veliki krčag. Tako ne može da nas dodirne ni parazit, ni virus, ni bakterija, ni gljivica, pa ni čovek. Čistiji smo od operacionog stola posle dezinfikovanja.

Ovo stanje je neuobičajeno. Nikada više u svom životu nećemo biti tako zaštićeni i tako sami. Kada bismo takvi bili van materice, bez klica, bili bismo drugačije građeni. Ovako, svako veliko stvorenje ima najmanje jedno drugo stvorenje koje mu pomaže, za šta kao protivuslugu ovo drugo stiče pravo da živi u njemu. Zbog toga imamo ćelije čija je površina veoma pogodna za usidrenje bakterija koje se hiljadama godina razvijaju zajedno s nama.

Čim vodenjak postane propusan, počinje naseljavanje. Iako smo ljudi od sto posto ljudskih ćelija, naseljavaju nas mnoga sićušna bića, tako da smo od tada po broju ćelija samo deset procenata ljudi i devedeset procenata mikrobi. Kako su naše ljudske ćelije znatno veće od ćelija naših novih sustanara, oni se samo ne vide.

Komentar: Kako bakterije formiraju naš imuni sistem?

Više...
Apple Green

Dobre bakterije za zdravlje zuba

Marija Tošić
RTS
Čet, 05 Svi 2016 15:58 UTC
smile
Za zdravlje zuba najvažnija je pravilna oralna higijena, koja podrazumeva redovno pranje zuba, upotrebu konca i interdentalnih četkica.

Uz odgovarajuću higijenu usta važna je i zdrava ishrana, pa se tako ne preporučuju gazirani sokovi i prizvodi sa mnogo šećera. Sa jedne strane, važno je ono što činimo za zdravlje zuba, dok, sa druge strane, usna duplja sama radi na tome da se zaštiti.

Nova studija pokazala je da određene bakterije mogu zaustaviti, ili makar ograničiti, propadanje zuba. Iako „korisne bakterije" prirodno žive na zubima i oko njih, nemamo ih svi dovoljno. Naučnici stoga pokušavaju da proizvedu probiotike koji će podsticati razvoj dobrih bakterija.

Marsel Nasimento i Robert Burn, istraživači Univerziteta u Floridi, ispituju mikroorganizme usne duplje koji služe kao probiotici za zube. Kako bi ih pronašli i izolovali, uzimali su briseve bakterija kod dece, uzrasta 2‒7 godina.

Testirali su različite vrste bakterija sa namerom da utvrde koja od njih ima potencijal da spreči propadanje zuba. Šupljine u zubima, poznate kao karijes, formirale su se samo kod neke dece.

Najperspektivnije rezultate dobili su kod dece sa zdravim zubima. Naime, kod njih je izolovana bakterija A12, koja ima sve osobine potrebne za „borbu" protiv karijesa.

Komentar:


Više...
Pills

Farmaceutske kompanije prestaju da proizvode nove antibiotike


National Geographic
Sub, 25 Lis 2014 19:21 UTC
pills medicine
Pre nekoliko godina, dvanaestogodišnji sin Majkla Kinča naglo se razboleo. Otac ga je odveo u obližnju bolnicu zbog visoke temperature. Dok su pokušavali da dijagnostifikuju bolest, lekari su detetu dali najpre jednu, a kasnije drugu vrstu antibiotika.

Nedugo zatim, lekari su ustanovili da je detetu puklo slepo crevo i da je došlo do trovanja krvi. „Stvari su se odvijale jako brzo - do trovanja krvi došlo je pre nego što je osetio simptome puknuća slepog creva“, kaže Kinč. Njegov sin prebačen je u medicinski centar gde je „stavljen“ na još četiri vrste antibiotika.

Kad su došli prvi nalazi, pokazalo se da su bakterije reagovale na samo dva od šest antibiotika koje je pio. Antibiotici koji su delovali bila su ona prva dva koja je dobio u prvoj bolnici. „Da smo odmah otišli u drugu bolnicu, verovatno mi sin ne bi preživeo.“ Kinč objašnjava kako njegov sin nije često pio antibiotike, nego je stvar u tome što su bakterije oko nas otporne na većinu antibiotika.

Tri nedelje kasnije, Majkl je bio pozvan da se priključi neprofitnoj organizaciji Institut za saradnju životnih nauka koja se bavi razvojem novih lekova. Dok su članovi razmišljali šta će biti fokus njihova istraživanja, Kinč je svoj glas dao antibioticima.

Kao direktor Centra za molekularna otkrića na Univerzitetu Jejl, Kinč je imao pristup opsežnoj bazi podataka o otkriću i razvoju različitih lekova u farmaceutskoj industriji. Pregledanjem tih dokumenata, Kinč je shvatio da je smanjivanje efikasnosti antibiotika veliki problem koji bi promenio svaki segment medicinske prakse.

Komentar:

Više...
Family

Kako bakterije formiraju naš imuni sistem?

Dunja Gulin
klokanica.hr
Sre, 15 Lis 2014 20:09 UTC
breastfeeding
Procijenjeno je da naše tijelo sadrži deset trilijuna ljudskih stanica, a da u njemu živi oko 100 trilijuna mikroba. Dakle, 90% posto nas čine mikrobi, a 10% stanice sisavaca.

Mikrobiom čovjeka

Mikrobni dio nazivamo našim mikrobiomom, a to su svi organizmi koji žive u ljudskom tijelu: bakterije, gljivice, virusi, protozoe. To su organizmi koji žive u i na nama, i kojima smo mi dom. Znanstvenici procjenjuju da oko 1000 vrsta živi u našim crijevima, oko 700 u ustima, oko 300-400 u rodnici, oko 700 u koži.

Odnos između bakterija i ljudskih stanica baziran je na kooperaciji i suradnji. Mi tim bakterijama pružamo dom, stanište, a bakterije nama zauzvrat pružaju zaštitu. Njihova važna pomoć u tome da funkcioniramo kao ljudska bića ne bi se trebala podcjenjivati. Bakterije pomažu u regulaciji našeg metabolizma i one igraju ključnu ulogu uspostavljanja našeg imunološkog sustava.

Narušena ravnoteža

Život je u svom najzdravijem obliku ekosustav, raznolikost vrsti koje koegzistiraju, koje žive u ravnoteži. No kad je sklad poremećen i ravnoteža narušena, ili kad se raznolikost vrsta smanji, ekosustav je podložniji bolestima. Način na koji živimo dramatično se promijenio te znanstvenici sada pretpostavljaju da to utječe na naš ekosustav i smanjuje raznolikost mikroba čija je važna uloga bila da nas štite. Naš drevni mikrobiom koji nas je štitio od mnogih bolesti propada, a jedan od uzroka je moderan način života: klorirana voda, malobrojne obitelji, rođenje carskim rezom, pretjerana upotreba antibiotika i antibakterijskih sredstava za pranje i čišćenje.

Komentar: Kako crevna flora utiče na naš imuni sistem?

Više...
Microscope 2

Moć prilagodbe i nevjerojatna brzina razmnožavanja bakterije Escherichie Coli zabrinula znanstvenike


jutarnji.hr
Čet, 15 Ruj 2016 14:38 UTC
Moć prilagodbe i nevjerojatna brzina razmnožavanja bakterije Escherichie Coli zabrinula znastvenike
Znanstvenici Sveučilišta Harvard prije nekoliko dana su objavili istraživanje evolucijskih mogućnosti bakterije Escherichie Coli. Tim je istraživao utjecaj različitih količina antibiotika na bakteriju. Istraživanje je trajalo 11 dana te je rezultiralo poražavajućim rezultatima.

Znanstvenici su napravili eksperimentalnu posudu koju su podijelili na devet dijelova. Rubni dijelovi posude nisu sadržavali antibiotik, dok su dijelovi prema središtu sadržavali antibiotike u različitim količinama. U prvom danu eksperimenta je bakterija zauzela vanjske dijelove posude, te kako su dani odmicali zauzela je cjelokupnu posudu. U roku od 11 dana bakterija je uspjela evoluirati i kolonizirati cijelu posudu.

Razlog zabrinutosti znanstvenika zbog ovog eksperimenta je brzina kojom se bakterija množi te njena mogućnost prilagodbe različitim uvjetima. Escherichia Coli svakih 20 minuta udvostruči svoju populaciju, te se sa svakim novim povećanjem bolje prilagođava različitim uvjetima staništa.

Escherichia Coli normalni je stanovnik ljudskog probavnog sustava, ali također i najčešći uzročnik raznih infekcija i upala. Bakterija unutar 40 sati nakon rođenja djeteta kolonizira probavni trakt, te služi kao sloj koji oblaže sluznicu crijeva.

- Ono što me najviše uzbuđuje je upravo evolucija koja nam se događa pred očima a nismo je ni svjesni - izjavio je za „Science alert" Michael Baym, jedan od znanstvenika uključenih u istraživanje.

Svake godine, oko 700.000 ljudi umire diljem svijeta zbog bakterijskih infekcija, otpornost na djelovanje antibiotika mogla bi u budućnosti rezultirati smrću 10 milijuna ljudi godišnje. Ukoliko žele utjecati na smanjenje smrtnosti od infekcija, znanstvenici će morati do sredine 21. stoljeća naći novo rješenje u borbi protiv bakterija.
Više...
Dollar

Pet decenija laži o šećeru i mastima

Jelena Kavaja
Politika.rs
Čet, 15 Ruj 2016 21:43 UTC
sugar death
© iStock
Šezdesetih godina prošlog veka, kada nije postojala obaveza da se obelodani eventualni sukob interesa u naučnom istraživanju, industrija zaslađene hrane i sokova sponzorisala je studije u kojima je mast proglašena za glavnog uzročnika bolesti srca i krvnih sudova, objavio je „Njujork tajms”, pozivajući se na izveštaj objavljen u jednom naučnom časopisu.

U vreme kada su kardiovaskularne bolesti bile u porastu među Amerikancima, istraživači su počeli da upiru prstom u šećer kao u mogućeg krivca. Onda je udruženje proizvođača „kupilo” svoje naučnike da skrene pažnju na nekog drugog, u ovom slučaju zasićene masti.

U studiji objavljenoj 1967. godine u uglednom Medicinskom žurnalu Nove Engleske kao krivci za bolesti srca proglašeni su holesterol i mast, a nisu pomenuti dokazi iz pedesetih godina da je i šećer povezan s istom vrstom oboljenja. Prepiska između profesora Marka Hegsteda sa Harvarda i njegovih kolega otkriva da je Fondacija za istraživanja o šećeru, kako se zove udruženje proizvođača, odredila cilj naučnog rada, finansirala istraživanja i kontrolisala nacrt teksta.

Komentar:


Više...
Brain

Gradska svetla ometaju san


B92
Čet, 15 Ruj 2016 20:40 UTC
street lights
© Jim Richardson
Osim buke i zagađenja, profesor Dejvid Hilman navodi još jedan bitan razlog zbog kojeg život u gradu može biti štetan po zdravlje.

Gradska svetla, poput onih na visokim zgradama i uličnih svetiljki, često ljudima ometaju san i tako dovode do određenih zdravstvenih problema.

Profesor Dejvid Hilman, direktor fondacije "Zdravo spavanje", kaže da se gradska svetla mešaju u naš unutrašnji sat (danju aktivnost, noću spavanje), utičući na našu dnevnu aktivnost i, u ekstremnim slučajevima, mogu da dovedu do mentalnih poremećaja kao što je depresija.

Gradska svetla takođe mogu da utiču na promene u krvi i povećaju otpornost na insulin i zapaljenja.

“Manjak sna nikada ne vodi pozitvno promeni u vašem zdravlju. Manjak sna, manjak zdravlja“, kaže Hilman.

Profesor objašnjava da svetlo potiskuje proizvodnju melatonina, hormona koji kontroliše naš unutrašnji sat. Melatonin je poznat i kao ’hormon tame’, zato što se njegova proizvodnja povećava čim zađe sunce i mi postajemo više umorni.

Prema Hilmanu, melatonin nas priprema za spavanje dva sata pre nego što konačno odemo u krevet. Naime, on pomaže telu da pređe u određeno stanje i snižava temperaturu tela.

Komentar:

Više...
Attention

Bakterije nas manipulišu kako bi dobile ono što žele


National Geographic
Uto, 09 Ruj 2014 18:48 UTC
gut bacteria
Sledeći put kada ne možete da shvatite zašto imate iznenadnu želju da slistite čokoladnu tortu - uzmite u obzir mogućnost da to nije samo vaša želja. Novo istraživanje ukazuje da armije bakterija koje žive u vašim crevima mogu da pozovu vaš mozak kako bi dobile šta žele.

Svi smo čuli za univerzum bakterija u našim telima, ali je veoma malo poznato koliko je ogroman univerzum u odnosu na ostali deo nas: bakterije nadmašuju broj svih ćelija našeg tela u razmeri 100 prema 1. Baš kao i mi, određene bakterije imaju ukus za određene hranljive materije i razvile su načine na koji utiču na svog domaćina da im dostavi više onoga što žele od ponuđenog na stolu za večeru.

"Bakterije u našim crevima su izuzetno manipulativne.", rekao je doktor nauka Karlo Malej, direktor Centra za evoluciju i rak Univerziteta Kalifornija u San Francisku i ko-autor istraživanja. "Postoji velika razlika interesa predstavljenih mikroorganizama, od kojih su neki u skladu sa našim ciljevima ishrane, a drugi nisu."

Komentar: Istraživanje pokazalo uspješno djelovanje probiotika na simptome neuroloških poremećaja

Više...
Blackbox

Kakvu ulogu mikrobi igraju u našeg organizmu?

Rob Knight
Ted.com
Sub, 15 Vel 2014 18:11 UTC
rob knight
Rob Najt je pokretač u proučavanju ljudskih mikroba, zajednici sićušnih jednoćeliskih organizama koji žive u našim telima koji imaju ogromnu - i u velikoj meri neistraženu - ulogu u našem zdravlju. "1,3 kilograma mikroba koje nosite sa sobom, mogu biti važniji od svakog pojedinačnog gena koji nosite u svom genomu," on tvrdi. Otkrijte zašto.

Komentar: Kako crevna flora utiče na naš imuni sistem

Više...
Dollar Gold

Šećerna industrija dala novac uglednim znanstvenicima da zasićene masti prikažu glavnim krivcem za narušavanje zdravlja


jutarnji.hr
Sre, 14 Ruj 2016 15:00 UTC
Šećerna industrija dala je novac uglednim znanstvenicima da zasićene masti prikažu glavnim krivcem za narušavanje zdravlja
Prema najnovijim dokumentima objavljenim u vodećem medicinskom časopisu JAMA Internal Medicine, razotkrivena je godinama čuvana tajna: šećerna industrija podmitila je znanstvenike s prestižnog Harvarda da objave studiju koja umanjuje vezu između šećera i srčanih bolesti te zasićene masti prikažu glavnim krivcem za narušavanje zdravlja.


Komentar: Zasićene masnoće su ključne za tijelo i um, pokazuje se da njihovo smanjenje vodi povećanju raznih bolesti i smrtnosti.


Cristin Kearns, Laura Schmidt i Stan Glantz sa sveučilišta u Kaliforniji ispitivali su povijesne izvještaje i otkrili tisuće stranica korespondencije i drugih podataka koji pokazuju da su vodeće šećerne industrije uložile velike napore kako bi fokus povezanosti hrane i bolesti srca prebacili sa šećera na masti, a jedna od metoda je su bila i znanstvena istraživanja. Tada se, naime, nije niti vodilo previše računa o tome jesu li uključene strane u sukobu interesa, što je značilo da ljudi iz industrije mogu usko surađivati sa znanstvenicima i tražiti “popravljanje” izvještaja sve dok ne budu zadovoljni. A nisu čak niti morali prijaviti svoje sudjelovanje.

Etički potez

Doduše, posljednjih nekoliko godina znanstvenici preispituju tvrdnje da su masnoće štetne za srce. Pa su već više puta isticali kako izbacivanje maslaca, vrhnja i masnog mesa iz prehrane može učiniti više štete nego koristi. Neki su upozoravali kako se tvrdnje da je prehrana bogata mastima loša za arterije temelje na pogrešnim tumačenjima znanstvenih studija. Javili su se i liječnici koji su govorili kako je vrijeme da se sruši mit o ulozi zasićenih masnoća u bolestima srca. Profesorica s njujorškog sveučilišta, Marion Nestle, je šokirana.

“Sve se to odvijalo javno, a mito bilo prilično veliko. Financiranje istraživanja je etički potez, ali podmićivanje znanstvenika da stvore dokaze koje trebate, to nije”, napisala je u uvodniku objavljenom uz novo otkriće.

Komentar: Svakako pogledajte:

Više...