Savjetnica Bašara Asada u Kini je kazala da SAD ljudska prava koriste kao alat za miješanje u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

Besina Ša'ban, savjetnica sirijskog predsjednika za politiku i medije, je u Pekingu, na sastanku sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Kine, Čenom Šijau Dungom, rekla da se Sirija i Kina kreću istom stazom s ciljem uklanjanja zapadnog jednopolarizma i hegemonije.

Sirijska zvanična novinska agencija SANA prenijela je njezine riječi kako su lažne tvrdnje Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima raksrinkane, jer ta zemlja ljudska prava koristi kao izgovor da se upliće u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

Ona vjeruje da upravo zbog toga, sve zemlje na svijetu trebaju zauzeti zajednički stav i boriti se protiv zapadne hegemonije i za povratak svojih oduzetih prava.

Dung je kazao da će Kina nastaviti podržavati Siriju i čuvati zajedničke interese, naročito jer su se jednostrani potezi zapadnih zemalja prema drugim zemljama povećali.

On je također poručio da je Kina spremna učestvovati u obnovi Sirije i pomoći toj zemlji u borbi protiv terorizma.

Ne stišavaju se negativne europske reakcije na odluku američkog Kongresa o uvođenju sankcija protiv ruskog plinovoda "Sjeverni tok 2", namjenjenog europskom tržištu, prije svega onom njemačkom, kao i tržištima Njemačkoj susjednih zemalja. Nakon jučerašnjeg kategoričkog protivljenja toj odluci od strane predstavnika Europske komisije za trgovinu, mnogih EU zemalja, uključno i Francuske, kao i Udruge europskog biznisa, gdje je rečeno kako SAD nemaju pravo zabranjivati zakoniti biznis zbog otvoreno politiziranih razloga, američka je odluka izazvala pravi gnjev i u Njemačkoj.

Ako su se liberalni Nijemci do sada i uzdali u općenitu političku potporu američkih demokrata (a kako je to bilo u vrijeme administracije Baraka Obame), sada su končano spoznali kako niti s njihove, a ne samo strane predsjedinika SAD-a Donalda Trumpa i njegovih republikanaca, oni nemaju pravoga prijatelja. Jer u Zastupničkom domu Kongresa, koji je i izglasao spomenute sankcije u sklopu zakona o vojnom proračunu za 2020. godinu, većinu imaju upravo demokrati.

Osim same kancelarke Angele Merkel i vladajuće koalicije CDU/SPD, svoje snažno protivljenje američkim sankcijama protiv plinovoda "Sjeverni tok 2" izrazili su i tradicionalni neprijatelji takve vrste energije - njemačka stranka "Zelenih".

A njemačko Ministarstvo vanjskih poslova na sve je ovo reagiralo kroz izjavu svoga ministra Heiko Masa, koji je naglasio kako američki Senat mora iz spomenutog zakona o vojnom proračunu odbiti one točke koje se odnose na sankcije protiv ruskih plinovoda (osim na "Sjeverni tok 2" te se sankcije odnose i na plinovod "Turski tok", op. a.).

Podsjećamo: u ponedjeljak je Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao vojni proračun SAD-a za 2020. g., u kojega su ugrađene i odredbe o uvođenju sankcija protiv ruskih plinovoda "Sjeverni tok 2" i "Turski tok". Sankcije se najvećim dijelom odnose na tvrtke koje sudjeluju u njegovoj izgradnji tj. polaganju plinskih cijevi, prije svega švicarski Allseas i talijanski Saipem. Upravo se ova posljednja, koja sada izvodi radove u Meksičkom zaljevu, prestrašila američkih sankcija i najavlila svoje povlačenje iz projekata ruskih plinovoda čim sankcije stupe na snagu.

Ovaj zakon još mora odobriti gornji dom Kongresa tj. Senat, nakon čega ga mora potpisati predsjednik Donald Trump. Nakon toga se u roku od 30 dana mora sačiniti spisak pravnih i(li) fizičkih koje će se naći pod udarom sankcija, što mora potpisti predsjednik i nakon čega one i formalno postaju važeće.

Američki Kongres nastavlja "dolijevati ulje na vatru" američko-ruskih odnosa i stvarati dodatne barijere za bilo kakav pokušaj predsjednika SAD-a koji bi išao u smijeru približavanja i pokušaja normalizacije odnosa na relaciji Washington-Moskva.

Osim u ponedjeljak izglasanog novog vojnog proračuna SAD-a za iduću godinu, u kojem se nalazi i odredba o uvođenju sankcija protiv ruskih plinovoda "Sjeverni tok 2" i "Turski tok", Kongres, čini se, ide još i dalje. I to kako!

Kongresni Odbor za međunarodne odnose sinoć je odobrio prijedlog zakona kojim se od američke administracije na čelu s Donaldom Trumpom traži da se izjasni, "odgovara li Rusija kriterijima države-sponzora terorizma"?

Zakonski prijedlog pod nazivom "Zakon o zaustavljanju zlonamjernog djelovanja temeljenog na ruskom terorizmu" podnio je republikanski senator Cory Gardner iz savezne države Colorado. On od State Departmenta traži, da tijekom 90 dana ustanovi i Kongresu dostavi odgovor na spomenuto pitanje. Nakon usvajanja njegovog prijedloga Gardner je kazao kako ruski predsjednik Vladimir Putin "nastavlja s pokušajima nanošenja ozbiljne štete međunarodnom miru i stabilnosti".

Odluku o unošenju na spisak država-sponzora terorizma donosi državni tajnik SAD-a temeljem kriterija prema kojima su te države "više puta pružale potporu aktima međunarodnog terorizma". Na tom se spisku trenutačno nalaze Iran, Sjeverna Koreja, Sirija i Sudan. Takvim zemljama State Department određuje sankcije koje uključuju zabranu američke inozemne pomoći, zabranu izvoza i prodaje vojnih proizvoda, te razne financijske i druge zabrane.

Međutim, i sam Gardner je skeptičan o "zdravlju" zakona kojega je sam predložio, barem ako je vjerovati pisanju pojedinih američkih medija. Tako The New York Times piše kako je Cory Gardner kazao da veliku svjetsku državu i stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a ovakvi zakoni neće primorati na povlačenje i da mogu nanijeti još samo veću štetu američko-ruskim odnosima, koji su i bez toga na rekordno niskoj razini. Zato "moj prijedlog zakona daje posljednju riječ State Departmentu", kazao je ratoborni Gardner iz svog udobnog ureda u Washingtonu.

Problem ovakvih i sličnih inicijativa pojedinih kongresmena i njihovih usvajanja od nadležnih odbora, a onda često i od samoga Kongresa, je taj, da oni uistinu vežu ruke profesionalcima koji u praksi provode američku vanjsku politiku.

Kineska televizija CGTN je 5. prosinca emitirala prvi kineski dokumentarni film o globalnim naporima Pekinga u borbi protiv terorizma u Xinjiangu. Film u četiri dijela u trajanju od desetak minuta možete pogledati na You Tube kanalu kineske televizije s poveznicama u dnu teksta, a dvije kratke snimke od dvije minute su dio ovog članka koji razbija mit o "demokratskim aktivistima koji u Xinjiangu traže svoja vjerska prava".

Film je izazvao široku raspravu u javnosti zato što prikazuje zločine koji nikada nisu prikazani javnosti, štetu koju je Kina pretrpjela i napore koje je uložila u iskorjenjivanju terorizma. Mnogi su videozapisi u dokumentarcu, kao konkretni dokazi stravičnih zločina koje su počinili teroristi u autonomnoj regiji Xinjiang, pokazani prvi put, a otkrivaju i konkretne dokaze o odnosima terorista i njihovog inozemnih sponzora.

"Vlasti ranije nisu objavile videozapise i detalje napada u Xinjiangu zbog brige da ne bi izazvale paniku. To pokazuje da je Kina platila visoku cijenu u borbi protiv terorizma i da međunarodna zajednica to treba jasno razumjeti", za Global Times je rekao Li Wei, stručnjak za borbu protiv terorizma na Kineskom institutu za suvremene međunarodne odnose u Pekingu.

Li Wei je primijetio da audio i video zapisi opravdavaju kinesku politiku za borbu protiv terorizma u Xinjiangu, uključujući stvaranje centara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, koji su se pokazali vrlo učinkoviti u deradikalizaciji i borbi protiv ekstremista.

Posle sastanka sa Sergejem Lavrovom Donalda Trampa su demokratski senatori optužili da, umesto da učini Ameriku velikom, pomaže Rusiji da to postane. Eksperti te optužbe ocenjuju kao istrošenost demokratske ideološke politike, koja ne može da parira Trampovoj politici zasnovanoj na isključivo ekonomskim pitanjima.

Izjava američke strane da su SAD spremne da povećaju trgovinsku razmenu sa Rusijom bila je pravo iznenađenje i okidač za demokrate da optuže Trampa da čini Rusiju velikom.

Tramp svoju izbornu kampanju, kada je reč o spoljnoj politici, zasniva isključivo na ekonomskim pitanjima. Uopšteno, politika sadašnjeg američkog predsednika je usmeren na to da "učini Ameriku velikom", odnosno poboljša trgovinski balans, vrati radna mesta i proizvodnju u SAD. U tim okvirima Donald Tramp vidi i perspektivu za razvoj američko-ruskih odnosa, smatra Jurij Roguljov, direktor Fonda za izučavanje SAD "Franklin Ruzvelt" Moskovskog državnog univerziteta "Lomonosov".

Rusija je u sportu izbačena iz gotovo svega. WADA, vrhovni skrbnik najboljih čistih sportaša, izvršila je novi udar na Rusiju s isključenjem s međunarodnih sportskih natjecanja na četiri godine i zemlja neće moći biti domaćin velikih sportskih takmičenja. Tako su ruski sportaši isključeni iz sudjelovanja s Olimpijskih i Paraolimpijskih u Tokiju 2020., sa ZOI u Pekingu 2022. i Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru 2022., te Univerzijade 2021. i 2023. U nogometu je Rusija uključena kao reprezentacija u završnoj fazi, ali i kao zemlja organizator najmanje četiri utakmice koje bi se sljedeće godine na Europskom nogometnom prvenstvu trebale odigrati u Sankt Peterburgu. Ruski sportski čelnici su također isključeni iz sportskih događaja, čak i kao obični promatrači.

Neki se nadaju da će od kazne biti izuzeti sportaši koji će u međuvremenu uspjeti dokazati da su čisti, ali će se u svakom slučaju morati natjecati pod neutralnom zastavom.

Izvršni odbor Svjetske antidopinške agencije (WADA) je odluku donio jednoglasno, na temelju preciznog razloga. Prema tužiteljstvu je RUSADA, antidopinška agencija Ruskog olimpijskog komiteta, početkom 2019. godine pristala WADA-i dostaviti rezultate testova na doping koji su prethodno provedeni na njezinim sportašima, ali je tada poslala tisuće dosjea s neistinitim ili izmijenjenim rezultatima. Sam Jurij Ganus, koji je u kolovozu 2017. postao generalni direktor Ruske antidopinške agencije, snažno se zalagao za vraćanje vjerodostojnosti ruskom sportu.

Ali prije nekoliko dana, suočen sa sporovima sa Svjetskom antidopinškom agencijom, morao je priznati: "Vrlo je vjerojatno da će doći do novih sankcija i biti opravdane. To je tragedija za naš sport."

Zapravo se ponavlja scenarij iz 2015., kada je u takozvanom "McLarenovom Izvješću" opisana "masovna, ponovljena i organizirana upotreba dopinga od strane ruskih sportaša", što je dovelo do trogodišnje suspenzije slične ovoj najnovijoj.

Posebno su optužene Zimske olimpijske igre u Sočiju u kojima je Rusija osvojila 33 medalje. Četiri od tih medalja su oduzete, uz još 12 koje se ruski sportaši osvojili na Olimpijskim igrama u Londonu 2012.

Onda 2016. stiže "pokajanje" Grigorija Rodčenkova, bivšeg generalnog direktora RUSAD-e koji je pobjegao u SAD, koji je tvrdio kako je najmanje 15 medalja koje su Rusi osvojili u Sočiju rezultat takmičenja pod dopingom, te da je ruska tajna služba FSB intervenirala kako bi se nakon nadmetanja promijenili nalazi analiza. U svakom slučaju, 168 ruskih sportaša moglo je sudjelovati, iako pod različitim zastavama, na Zimskim olimpijskim igrama 2018. u Pyeongchangu u Južnoj Koreji.

Pentagon je u četvrtak testirao konvencionalno konfiguriranu balističku raketu koja je zabranjena Sporazumom o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa (INF), prenosi agencija Fena.

Sjedinjene Američke Države formalno su se povukle u augustu iz tog sporazuma, potpisanog 1987. godine sa Rusijom, nakon što su kazale da Moskva krši sporazum, što je Kremlj odbacio, podsjeća Reuters.


Sporazum, o kojem je pregovarao tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski vođa Mihail Gorbačov, zabranjuje projektile na kopnu sa dometom između 500 i 5.500 kilometara.

Ocjenjivanje testiranja

U saopćenju Pentagona navodi se kako se test obavio iz zračne baze Vandenberg u Kaliforniji.

"Trenutno smo u fazi ocjenjivanja rezultat testiranja", navodi se u saopćenju.

To je bilo drugo testiranje Pentagona, dodaju agencije, te kako je u avgustu testirana krstareću raketu s dometom većim od 500 kilometara.

Zvanična Moskva negira da je prekršila sporazum i optužila je Washington za kršenje, navode koje je SAD odbacio. Zbog toga su tenzije pojačanje između SAD i Rusije. Stručnjaci vjeruju da bi kolaps spomenutog sporazuma mogao narušiti druge sporazume o kontroli oružja i ubrzati "propadanje" globalnog sistema čiji je cilj blokiranje širenja nuklearnog oružja.

Guterres je izjavio da je UN ispitao sve krhotine oružja kojim je izveden napad na Aramco, ali da ne može potvrditi anti-iranske tvrdnje Vašingtona i Rijada.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres, rekao je da istraživači tog svjetskog tijela nisu u mogućnosti da nezavisno potvrde tvrdnje Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije da Iran stoji iza napada na naftna postrojenja u Kraljevini u septembru.

Guterres je izjavio da je UN ispitao sve krhotine oružja kojim je izveden napad na Aramco, ali da ne može potvrditi anti-iranske tvrdnje Vašingtona i Rijada.

"U ovom trenutku, nemoguće je nezavisno potvrditi da su krstareće rakete i bespilotne letjelice korištene u napadima iranskog porijekla" - napisao je on u izvještaju za Vijeće sigurnosti.

Napadi, za koje su odgovornost preuzeli jemenski borci pokreta Ansarullah, izvedeni su 14. septembra, a nakon njih obustavljena je polovina proizvodnje saudijske nafte.

Vašington i Rijad su za napade odmah optužili Teheran, što je on kategorički odbacio i kazao da je napad bio legitiman čin odbrane jemenskih boraca koji su pod stalnim napadima Saudijske Arabije od 2015.god.

Već viđeno: NATO deluje kao da je na ivici propasti, apokaliptična predviđanja kuljaju sa svih strana, ali Amerika i dalje vodi glavnu reč
Odluka da se umanji značaj istorijskog NATO samita u Londonu povodom 70. godišnjice alijanse kvalifikovanjem istog kao pukog "sastanka lidera" implicira da nema potrebe za združenom deklaracijom ili kominikeom nakon događaja. To je pametno. Strepelo se od toga da će oštra razmimoilaženja u redovima alijanse - povodom niza krucijalnih pitanja iz agende samita - onemogućiti donošenje odluka na bazi konsenzusa.

Kako se ispostavilo, razlike su postale lajtmotiv celog samita, uglavnom zahvaljujući rascepu između američkog predsednika Trampa i francuskog predsednika Emanuela Makrona tik pred početak susreta, i to pred očima cele javnosti, što je bacilo senku na skoro sve ostalo. Antitrampovski medijski lobi u Americi je mogao da likuje.

NIZ BITNIH ODLUKA

Međutim, iz konferencije za medije koju je nakon samita u Londonu održao generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg očigledno je da je ceo ovaj događaj bio daleko od neproduktivnog, nego su, naprotiv, kako je rekao, "saveznici doneli čitav niz bitnih odluka". Stoltenberg je istakao sledeće:

Implikacija izvješća koji je napisan za američki Kongres je da su Sjedinjene Države država sponzor terorizma u Siriji. U isto vrijeme, izvješće se suprotstavlja naširoko zastupljenim uvjerenjima o sukobu, uključujući i ideji da oporba ima "samoniklu" podršku stanovništa i da je sukob sektaški rat između alavitske sekte sirijskog predsjednika Bashar al-Assada i većinskih sunita.

Napisano u listopadu 2015. godine, izvješće je pripremila Kongresna istraživačka služba, odjel Kongresne biblioteke. Kongresna istraživačka služba pruža političku i pravnu analizu odborima i članovima Zastupničkog doma i Senata Sjedinjenih Država.

Pod nazivom "Oružani sukob u Siriji: Pregled i američki odgovor", izvješće otkriva da: