Problemi unutar NATO saveza ne prestaju, a ponajprije oni između dviju ponajvažnijih članica - SAD-a i Turske. O tome svjedoči i slijedeća vijest, objavljena od strane turske agencije Anadolu:

Mevlut Cavushoglu, turski ministar vanjskih poslova, u srijedu, 11. prosinca, na jednoj od turskih TV postaja komentirao je mogućnost američkog uvođenja protuturskih sankcija i izjavio slijedeće: "Članovi američkoga Kongresa moraju shvatiti kako je Ankari nemoguće nametati tuđu volju."

Kao protuodgovor Turska može postaviti pitanje zabrane američkim vojnicima korištenja dviju turskih zrakoplovnih baza "Incirlik" i "Kürecik". Ali, kazao je Cavushoglu, "ja ne bih želio prije vremena razmatrati moguće negativne scenarije. Samo odluka Kongresa (o uvođenju sankcija) nije dovoljna. Važno je, kakvu će odluku donijeti predsjednik SAD-a".

Podsjećamo: američki Kongres optužuje Tursku zbog provedbe vojne operacije "Izvor mira" na sjeveru Sirije protiv Kurda, kao i za kupnju ruskih raketnih sustava "S-400".

Zrakoplovna baza "Incirlik" smještena je u južnoj turskoj regiji Adana i do danas predstavlja jednu od najvažnijih baza za provedbu američkih operacija na Bliskom istoku. Druga turska zrakoplovna baza "Kürecik" smještena je na jugo-istoku zemlje i jedna je od ključnih NATO baza u regiji.

Američki Kongres u ponedjeljak je izglasao zakon o vojnom proračunu SAD-a za 2020.g., vrijedan 738 milijardi dolara, u koji je uključena i inicijativa Pentagona kojom se poziva na uvođenje sankcija protiv Turske zbog njezine kupnje ruskih sustava "S-400".

Američki demokrati, koji u Predstavničkom domu Kongresa drže većinu, jučer su objavili formalne točke optužnice za opoziv predsjednika Donalda Trumpa.

Optužnica za opoziv ima dvije točke: zloporabu ovlasti i opstruiranje Kongresa.

Trump je "ignorirao i povrijedio interese nacije", tvrdi se u optužnici, kako bi "pribavio neprimjerenu osobnu političku korist". "Isto tako je izdao naciju zlorabeći svoju funkciju kako bi angažirao stranu silu u korumpiranju demokratskih izbora", dodaje se.

To je napravio tako da je "koruptivno tražio" izbornu asistenciju od vlade Ukrajine u obliku istraga koje bi oklevetale njegove političke suparnike iz Demokratske stranke. A pritom je kao sredstvo pritiska koristio dva "službena (predsjednička) čina": isporuku sigurnosne pomoći vrijedne 391 milijun dolara i posjet ukrajinskog predsjednika Bijeloj kući.

Druga se točka optužnice odnosi na ignoriranje naloga iz Kongresa za dokumentima i svjedočenjem dužnosnika iz Bijele kuće povezanih s aferom Trump-Ukrajina. Predsjednik Trump se upustio u "kategoričko i neselektivno prkošenje bez presedana" koje je potkopalo ustavna prava Predstavničkog doma, tvrdi se u optužnici i dodaje da to nitko dosad "u povijesti republike" nije napravio.

Demokrati donedavno, prema medijskim navodima, ni sami nisu bili sigurni kakvi sve "visoki zločini i nedjela", za kakve američki ustav predviđa proceduru opoziva, trebaju biti uključeni u optužnicu. Kako piše New York Times, s ove dvije točke demokrati su proračunato odlučili biti oprezni i ograničiti optužbe na Ukrajinu, a ne ih širiti na ometanje istrage specijalnog tužitelja Roberta Muellera o Rusiji, kao što su neki gorljiviji demokrati tražili. Demokratsko vodstvo se, naime, boji scenarija u kojem bi nekoliko demokrata glasalo protiv opoziva i tako dalo republikancima argument da ni sama oporba nije jednoglasna u rušenju Trumpa.

Glasanje o točkama opoziva u Predstavničkom domu predviđeno je za idući tjedan, a budući da demokrati tamo drže većinu, gotovo je sigurno da će biti izglasane.

Mjanmarska čelnica San Suu Kyi kazala je da je slučaj koji se vodi protiv njezine zemlje pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) "necjelovit i zavaravajući", na početku svojeg obraćanja sudu u srijedu, vezano uz optužbe za genocid protiv Rohindža.

Gambija, mala zapadnoafrička zemlja, pokrenula je slučaj protiv Mjanmara pred ICJ-om, najvišim sudom UN-a, tvrdeći da je ta zemlja kršila Konvenciju o genocidu iz 1948.

Zasad Gambija u svojoj tužbi traži od suda da odmah nametne "privremene mjere" kako bi se zaštitile Rohindže od daljnjeg nasilja. Takva bi odluka bila pravno obvezujuća.

Mjanmarska čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Suu Kyi priznala je da je moguće da je vojska koristila nesrazmjernu silu, ali je rekla da je sukob "kompleksan i nije lako u njega proniknuti". Ipak, istaknula je da će se vojnicima suditi ako se utvrdi da su počinili ratne zločine.

Problemi u državi Rakhine, domu Rohindža, "stari su stoljećima", rekla je Suu Kyi a Gambija, koja je sudu tužila Mjanmar, ocrtala je "necjelovitu i zavaravajuću sliku činjeničnog stanja u državi Rakhine u Mjanmaru".

Više od 730.000 Rohindža pobjeglo je iz Mjanmara nakon što je vojska pokrenula akciju u državi zapadni Rakhine u kolovozu 2017.

Mjanmar, u kojem većinom žive budisti, smatra Rohindže ilegalnim imigrantima i niječe im državljanstvo. Većina protjeranih danas živi u napučenim izbjegličkim kampovima u Bangladešu.

Suu Kyi je na početku obraćanja sudu također istaknula da neki masovni progoni ljudi početkom ratova na Balkanu iz 90-tih nisu ocijenjeni kao genocid.

Početkom ovog mjeseca je Njemačka protjerala dva ruska diplomata. Ruski dužnosnici su protjerani zbog navodne veze s ubojstvom gruzijskog državljanina u Berlinu u kolovozu ove godine.

Navedeno je da je njemačko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo "persona non grata" dvojicu zaposlenika ruske ambasade u Berlinu, a odluka je stupila na snagu "odmah". Razlog je poznato ubojstvo gruzijskog državljanina, etničkog Čečena.

"Njemačka vlada je time reagirala na činjenicu da ruske vlasti, unatoč opetovanim hitnim zahtjevima na visokoj razini, nisu dovoljno surađivale u istrazi ubojstva u berlinskom Tiergartenu 23. kolovozu", izvijestilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

Berlin je dodao kako "vlada Njemačke zadržava pravo na sljedeće korake koji će biti doneseni u svjetlu istrage onoga što se dogodilo".

"Ozbiljno i neposredno sudjelovanje ruskih vlasti sa stajališta vlade ostaje važno, posebno s obzirom na činjenicu da je danas glavno tužiteljstvo preuzelo istragu slučaja uz opravdanje da ima dovoljno dokaza da su ubojstvo počinile ili naručile državne vlasti Rusije ili Republike Čečenije u sastavu Ruske Federacije", kaže 4. prosinca njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

Kremlj je sumnje u Moskvu za ubojstvo gruzijskog državljanina u Njemačkoj nazvao apsolutno neosnovanim. Njemački mediji su se proteklih mjeseci raspisali su "kako i Njemačka sada ima aferu Skripal".

Govorimo o ubojstvu građanina Gruzije Zelimhana Hangošvilija koji je likvidiran s dva hica 23. kolovoza u centru Berlina. Osumnjičeni je trebao imati i rusko državljanstvo, a ruske su vlasti navodno "mogle stajati iza ubojstva".

Ranije smo u opširnom članku, u osvrtu na izvješće kojeg je o ubojstvu objavio BBC, pojasnili tko je bio Čečen s gruzijskom putovnicom Zelimhan Hangošvili i da je ruskim tajnim službama poznat po sudjelovanju u pobuni čečenskih islamističkih militanata i separatista na Sjevernom Kavkazu i njihovim aktivnostima kasnije u egzilu u Europskoj uniji, koja je "bivše" teroriste prihvaćala kao "disidente" i "političke aktiviste kojima Rusija krši ljudska prava".

Brbljanje o Brexitu se ponovno vraća u medije. Ako biste slušali političare i medijske reportere, mogli biste misliti da je sve to prilično komplicirano i "izvan razumijevanja običnih smrtnika". U stvarnosti, međutim, 'Brexit' je prilično jednostavan: posljednje dvije i pol godine britanski establišment pokušava učiniti to da Brexit nestane.

Ne vjerujete mi? Objasnite zašto onda od 650 zastupnika parlamenta u Velikoj Britaniji njih oko 70% dolazi iz izbornih jedinica u kojima je većina ljudi glasovala za Brexit, dok je od svih zastupnika u parlamentu oko 70% dalo do znanja da su za ostanak u EU.

Dodatno, konzervativnu vladu koja je odobrila referendum 2015. vodio je David Cameron, koji je uvijek bio protiv napuštanja EU. Njegova nasljednica, Theresa May, koja je pregovarala o lažnom-Brexit sporazumu koji bi učinkovito zadržao Veliku Britaniju u EU, i koji je jučer odbila velika većina u parlamentu, također je protiv Brexita.

Napad na sportiste Ruske Federacije počeo je 2014. godine i to preko nemačke televizije, TV kanala ARD, kada su se pojavila dva zaštićena svedoka CIA — ruski atletičarski bračni par Julija i Vitalij Stepanov, kaže Nebojša Čović, jedan od osnivača Srpske antidoping agencije u emisiji "Svet sa Sputnjikom".

"Julija je tada otkrila nemačkoj javnosti da je bila dopingovana, a da nije ni znala. Od tog trenutka ona i njen suprug, koji je dotle radio u Ruskoj antidoping agenciji (RUSADA), postaju zaštićeni svedoci VADA, a za doping su optužili tadašnjeg direktora RUSADA, hemičara Grigorija Rodčenka", rekao je Čović, govoreći o isključivanju ruskih sportista iz međunarodnih takmičenja.

To je i bio povod da se ruski atletičari 2015. diskvalifikuju i da im se ne dozvoli učešće na međunarodnim takmičenjima, uključujući i Olimpijadu. Moskovska antidoping laboratorija lišena je akreditacije.

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, u utorak je rekao da je Moskva željela objaviti zapise komunikacija s Washingtonom, kojima bi dokazali da se Rusija nije miješala u američke izbore u 2016., ali da su Sjedinjene Države blokirale njihovo puštanje u javnost.

Tijekom zajedničke konferencije za novinare sa svojim američkim kolegom, državnim tajnikom Mikeom Pompeom, Lavrov je još jednom odbacio američku optužbu da je Moskva pokušala utjecati na izbore 2016., što je rezultiralo pobjedom predsjednika Donalda Trumpa.

"Predložili smo kolegama da, kako bi se razriješile sve sumnje koje su neutemeljene: Objavimo ovaj kanal dopisivanja od listopada 2016. do studenog 2017. kako bi to mnogima postalo vrlo jasno", rekao je Lavrov preko tumača u konferenciji za novinare.

"Međutim, nažalost, ova je uprava to odbila", dodao je Lavrov koji je započeo susret s Trumpom u Bijeloj kući. "Spremni smo to učiniti, objaviti prepisku koja se dogodila."

Nije odmah bilo jasno na koje komunikacije Lavrov govori. Kazao je da je Moskva "koristila kanale koji su postojali" između Washingtona i Moskve u to vrijeme 2016. s Obaminom administracijom, te nije dobila "odgovor" kad je zatražila priliku da izravno razgovaraju o optužbama.

Američke obavještajne agencije zaključile su da se Rusija miješala u predizbornu kampanju, a specijalni savjetnik Robert Mueller optužio je tada brojne ruske državljane i entitete.

Rusija je dugo poricala miješanje u izbore za izbore u studenom 2016. godine u kojima je republikanski kandidat Trump pobijedio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton.

Stojeći pored Lavrova na konferenciji za novinare, Pompeo je upozorio Moskvu da se ne miješa u američke izbore sljedećeg studenog.

Turski predsednik Erdogan kaže da su predsjednici Donald Tramp i Vladimir Putin, kao i katarski šeik Tamim bin Hamad al Tani, lideri koje najviše poštuje.

Erdogan je u govoru pred studentima rekao da se bori da imenuje lidera iz Evrope koji ga inspiriše, prenosi AP.

"Kada pogledamo u Evropu, postoji ozbiljna kriza lidera, jedan liderski vakuum. Nemam hrabrosti da nađem takav primjer u Evropi", rekao je turski predsednik.

Erdogan je istakao da cijeni Trampa kao lidera koji kaže ono što mu je na pameti.

"Voljeli ga vi ili ne, Tramp je važno ime. On nema skrivenu agendu. On mi jasno kaže stvari i na otvoren način i ja njemu kažem stvari veoma otvoreno", rekao je Erdogan.

On je kazao da i Putin nema tajne agende, da je iskren i otvoren prema Turskoj, a ubijeđen je da će ruski lider donjeti mir Siriji.

Kada se radi o katarskom šeiku, Erdogan ga je opisao kao mladog i dinamičnog lidera.

Erdogan je kazao da proroka Muhameda i osnivača moderne Turske Kemala Ataturka smatra najinspirativnijim osobama iz prošlošti, a da od nakadašnjih evropskih lidera cijeni bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera i bivšeg italijanskog premijera Silvija Berluskonija.

U jučerašnjem komentaru na našem portalu najavio sam skoro izglasavanje sankcija protiv ruskog plinovoda "Sjeverni tok 2" od strane američkoga Kongresa u sklopu vojnog proračuna SAD-a za 2020. godinu, te objasnio posljedice takve američke odluke (vidi link). A ta se najava upravo danas i obistinila. Naime, američki Kongres odobrio je vojni proračun za iduću godinu (NDAA FY20) u kojemu su, između ostaloga, uvedene i odredbe o uvođenju sankcija protiv ruskih plinovoda "Sjeverni tok 2" i "Turski tok". O tome je izvješćeno na službenim web stranicama Kongresa.

Zakon o nacionalnoj obrani za 2020. financijsku godinu - National Defense Authorization Act (NDAA FY20) - da bi i službeno stupio na snagu još mora potpisati predsjednik SAD-a Donald Trump, u što nema sumnje.

Što se tiče spomenutih ruskih plinovoda, u tom je zakonu, između ostaloga, navedeno i slijedeće: "Radi osiguranja energetske sigurnosti Europe proračun pretpostavlja uvođenje sankcija protiv (tvrtki, op. a.) povezanih s ruskim plinovodima "Sjeverni tok 2" i "Turski tok"."

"Strategija nacionalne obrane (NDS) priznaje kako se mi nalazimo u razdoblju velike i snažne konkurencije s Rusijom i Kinom. Računajući kako naši suparnici teže uništiti međunarodni poredak i polučiti utjecaj, NDAA FY20 uključuje mjere, usmjerene na potporu konkurentnoj vojnoj prednosti SAD-a i potporu našim saveznicima i partnerima. NDS je fokusirana na zajedničke koncepcije za sprječavanje i pobjedu nad strateškim suparnicima", navedeno je u dokumentu.

U tom će kontekstu američki vojni proračun također:

• Povećati financiranje Europske obrambene inicijative (EDI), dostavljajući dodatnih 744,3 milijuna dolara vojnoga materjala, protubrodskoj borbi i drugim neodgodivim prioritetima za sprječavanje Rusije i za rad s partnerima i saveznicima SAD-a;
• Obnoviti i produžiti dozvolu za financiranje Ukrajine u iznosu od 300 milijuna dolara. Te mjere podrazumijevaju pomoć u sferi sigurnosti, te uključuju i letalno (smrtonosno) oružje i nove sustave krstarećih raketa za obalnu stražu i protubrodske rakete".

Ono što je trebao biti "sudbonosni sastanak" za Ukrajinu, obzirom na odlazak bivšeg predsjednika Petra Porošenka, pretvorilo se u dosadni sastanak zbog sastanka na kojem su se stranke složile da se oko ničega ne mogu složiti, ali ostavljaju prostor za dogovor na nekom od budućih sastanaka koji će rješenje krize opet odgoditi barem za srednjoročno razdoblje.

A sve je trebalo biti tako jednostavno, još od "Sporazuma iz Minska" koji su postignutih u veljači 2015. Podsjetimo, ti sporazumi su jasno utvrdili put reintegracije Donbasa u Ukrajinu. Točke se moraju ispunjavati predviđenim redoslijedom, i nikako drugačije, a one su sljedeće:

1. Prekid borbenih djelovanja i povlačenje snaga s linije fronta;
2. Kontrola prekida borbenih djelovanja i povlačenje snaga treba kontrolirati OESS i potvrditi da je sve urađeno prema dogovoru;
3. Održavanje lokalnih izbora u Donbasu;
4. Dati Donbasu poseban status;
5. Kijev mora usvojiti zakon o amnestiji svih građna Donjecke i Luganske Narodne Republike i razmijeniti zarobljenike po formuli "svi za sve";
6. Omogućiti dostavu humanitarne pomoći ratom devastiranim područjima;
7. Isplata mirovina i socijalnih davanja za građane DNR i LNR;
8. Ponovni izlazak ukrajinske policije na granicu s Rusijom;
9. Sve strane vojne sile moraju napustiti teritorij Ukraine;
10. Promijeniti ustav Ukrajine.

Međutim, ukrajinska strana traži da armija Donbasa, koja se sastoji od dvije oružane formacije DNR i LNR, preda svo oružje koje ima na raspolaganju, a riječ je o respektabilnoj vojnoj sili koja je građen protekle četiri godine. Drugo, Kijev traži da umjesto policije i graničara, uz razoružane formacije Donjecka i Luganska, na granicu s Rusijom izbiju snage ukrajinske vojske.