Američki političari
© AP Photo / Andrew Harnik
Posle sastanka sa Sergejem Lavrovom Donalda Trampa su demokratski senatori optužili da, umesto da učini Ameriku velikom, pomaže Rusiji da to postane. Eksperti te optužbe ocenjuju kao istrošenost demokratske ideološke politike, koja ne može da parira Trampovoj politici zasnovanoj na isključivo ekonomskim pitanjima.

Izjava američke strane da su SAD spremne da povećaju trgovinsku razmenu sa Rusijom bila je pravo iznenađenje i okidač za demokrate da optuže Trampa da čini Rusiju velikom.

Tramp svoju izbornu kampanju, kada je reč o spoljnoj politici, zasniva isključivo na ekonomskim pitanjima. Uopšteno, politika sadašnjeg američkog predsednika je usmeren na to da "učini Ameriku velikom", odnosno poboljša trgovinski balans, vrati radna mesta i proizvodnju u SAD. U tim okvirima Donald Tramp vidi i perspektivu za razvoj američko-ruskih odnosa, smatra Jurij Roguljov, direktor Fonda za izučavanje SAD "Franklin Ruzvelt" Moskovskog državnog univerziteta "Lomonosov".

"Tokom posete Lavrova, objavljeno je da su Amerikanci spremni da povećaju trgovinsku razmenu sa Rusijom, što u prevodu zapravo znači da će Rusija imati prilike da kupuje više američke robe i donese više novca Americi. U tom smislu Tramp je dosledan, ali se njegov stav razlikuje od sledbenika Demokratske partije, koji se zalažu za tradicionalnu politiku ekonomske podrške svojim saveznicima, praktično na štetu SAD. Saveznici puno koštaju i to je svima jasno, ali Tramp smatra da je to nepravedno prema SAD", rekao je Roguljov.

Velika Amerika i velika — Rusija

Za razliku od demokrata, Tramp ima pragmatičniji pristup prema saveznicima, sporazumima i obavezama koje iz njih proističu. Bezuslovni odnosi ne postoje, a SAD ne treba da pristanu na svaku žrtvu kako bi podržale svoje saveznike. Tramp se sa puno skepticizma odnosi prema EU, što izaziva gnev evropskih saveznika, podržava "bregzit" i pragmatične odnose za Rusijom, što je u potpunoj suprotnosti od onog za šta se demokrate zalažu.
"Tramp je kritički nastrojen prema učešću SAD u multilateralnim ekonomskim sporazumima, gde spadaju i Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i Transpacifičko partnerstvo. Takav kritički odnos prema međunarodnim ekonomskim sporazumima i njihovo napuštanje je posledica činjenice da SAD imaju negativan trgovinski bilans sa svim saveznicima, a upravo na osnovu tih sporazuma", objašnjava ekspert.
Naravno, ovde nije reč samo o saveznicima, najveći deficit Amerikanci imaju sa Kinom, što je i dovelo do američko-kineskog trgovinskog rata kojim Tramp pokušava da izmeni situaciju. Eksperti podsećaju da su tu i zemlje kao što su Japan, Južna Koreja i Nemačka. Upravo zbog toga, svi napori sadašnje administracije su usmereni na primoravanje saveznika da više kupuju američku robu kako bi se povećao profit i smanjila zavisnost Amerike od trgovine sa tim zemljama.

Ta tendencija je primetna i kada je reč o vojnim i strateškim pitanjima, jer ne treba zaboraviti na Trampove kritike upućene NATO saveznicima da ako brinu za svoju bezbednost, treba onda to i da plate.

"Tramp pokušava da smanji finansijski pritisak na SAD i troškove oko podrške NATO-a prebacivanjem finansijskih obaveza na saveznike. On ih primorava da odvajaju veća finansijska sredstva. Upravo je sa tim bila povezana njegova kritika na račun NATO-a, a čim su počeli da se slažu sa ovim izjavama, Tramp je počeo da govori da je NATO sjajna organizacija, koja sledi instrukcije SAD i uvećava vojni budžet", ističe Roguljov.

Rusofobija — glava tema američke politike

Iz racionalne perspektive, eksperti smatraju da ovakve optužbe demokrata nemaju dubinu, niti bilo kakvu logiku, kao i da su usmerene protiv Trampa u kontekstu predstojećih izbora, a ujedno i protiv Rusije, jer je rusofobija jedna od glavnih tendencija u američkom političkom životu.

"Jedini smisao svega je ponoviti jaku frazu, pretočiti je u predlog zakona i takmičiti se sa ostalim američkim političarima ko će više biti antiruski nastrojen. To se može okarakterisati kao iscrpljenost američke ideološke politike, jer druge teme ne postoje. Da bi se razgovaralo o ekonomiji ili socijalnim pitanjima, neophodne su kompetencije, pa bi učešće ovih političara pokazalo nedostatak znanja. Kada je reč o Rusiji, svi oni imaju utisak da će šta god kažu biti 'korisno' i prihvaćeno, samo je važno da bude u negativnom kontekstu", rekao je Vladimir Oljenčenko sa Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije nauka.

Trgovinska razmena između SAD i Rusije

Kada je reč o mogućem povećanju trgovinske razmene između SAD i Rusije, mnogi eksperti su rezervisani prema ovakvim idejama zbog postojanja sankcija, ali i nejasnoća u vezi sa vrstom robe koja bi mogla tome da doprinese.

Jurij Roguljov je takođe skeptičan, jer prema njegovim rečima, "novac voli tišinu", a rusko- američki odnosi su puni skandala, što je i uzrok skromne trgovinske razmene između dveju zemalja. On pretpostavlja da je ovde više reč o stvaranju povoljnijih uslova za razvoj biznisa nego o trgovini, jer je tehnologija kao roba najinteresantnija, ali tu postoje problemi.
"Sa tehnologijom je priča složena, jer postoji zakonodavstvo koje ograničava prodaju savremenih tehnologija Rusiji, posebno one sa dvojnom namenom. Takvi zakoni su postojali još od vremena Sovjetskog Saveza i to nije nikakva novost za Rusiju. Reč je o drugim stvarima. U SAD postoji razvijen ruski biznis za koji je moguće stvoriti povoljnije uslove za poslovanje", objašnjava ekspert.
Američki državni sekretar Majk Pompeo je izjavio da će biti formiran rusko-američki savet koji će raditi na razvijanju pravaca saradnje, a podrška za takvu ideju nalazi se u činjenici da je trgovinska razmena između Rusije i Amerike sa 20 porasla na 27 milijardi dolara, uprkos sankcijama. Postoji uverenje da sankcije ne tiču na sve sektore i da postoji mogućnost za poboljšanje trgovinske razmene.