U Venezueli smo usred "rata pete generacije" (G5G) u kojem se prvo ubije istina, a onda se sve pokuša zamijeniti virtualnom stvarnošću koja služi za potkopavanje i slamanje naroda, ali i ubijanje ideja ukorijenjenih u ciljanom društvu. U ovom ratu oružje i stari alati više nisu korisni.

"Istina je prva žrtva rata", rekao je Eshil prije 2500 godina. Virtualna stvarnost manipulirana širom svijeta hegemonijskim medijima i društvenim mrežama želi pokazati Venezuelu kao zemlju u građanskom ratu, ali su dva marša, "chavista" i oporbe, na 20. obljetnicu revolucije potvrdila postojanje čvrste demokracije. Nije zabilježen nijedan incident, što je medijski terorizam učinio nevidljivim.

Pojam rata četvrte generacije američki stratezi koriste za definiranje najnovije faze rata u doba informacijske tehnologije i globalnih komunikacija. Za nametanje političkih, ekonomskih ili socijalnih planova vojske više nisu potrebne. Vojnici ovog rata nisu borci, već stručnjaci za komunikaciju u pobuni i protunapad koji vojne operacije zamjenjuju psihološkim.

"Rat pete generacije", koji se također naziva i "ratom bez granica", uveden 2009. godine kao operativni strateški koncept u intervencijama SAD-a i NATO pakta. Nije važno pobijediti ili izgubiti, nego uništiti intelektualnu moć neprijatelja, prisiljavajući ga da traži kompromis, koristeći bilo koje načine, čak i ciljanu upotrebu oružja.

To je izravna manipulacija ljudskim bićima kroz njihov neurološki dio, na kojeg se obruše sve moguće i raspoložive metode manipulacija.

Masovni mediji i društvene mreže su sastavni dio sheme ovog rata, a cilj je kroz dugotrajne psihološke operacije generirati destabilizaciju stanovništva, pokušati utjecati na kolektivnu psihu, racionalnost i emocije, kao i na njihovu političku lojalnost i sposobnost da se odupru.

Postoje i znanstveni mehanizmi potpune kontrole ne samo kroz masovnu manipulaciju mainstream medijima i ciljanim informacijama, nego pomoću financijskih sustava poput Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Interameričke razvojne banke, tisuća zaklada i nevladinih organizacija.

Više nisu samo nacionalne države te koje ratuju, nego se podilazi interesima velikih multinacionalnih kompanija, financijskih kartela, naftnog lobija, medija i komunikacijske hemisfere koja je u rukama pet megakompanija koje kontroliraju sve svjetske podatke i umjetnu inteligenciju, a one su dio vojno-industrijskog kompleksa Sjedinjenih Država i Europe.

Rusija mora stvoriti vlastite samodostatne dijelove weba u slučaju da joj Zapad onemogući pristup globalnom internetu, rekao je predsjednik Vladimir Putin u srijedu, prenose ruske novinske agencije.

- Mislim da će (strane zemlje) dobro razmisliti prije nego što to učine, no uvijek postoji teoretska mogućnost (da Rusija bude isključena s interneta) i zato bismo morali stvoriti segmente koji ne ovise ni o kome - rekao je Putin, kako je prenijela agencija Tass.

- Ne mogu govoriti u ime naših partnera, koji su njihovi tajni planovi, no mislim da bi to za njih bila kolosalna šteta - rekao je bez objašnjenja.

Putin je to rekao nakon što su se ruski zastupnici izjasnili za strožu kontrolu interneta kako bi se obranili od vanjskog upletanja. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi predloženi zakon mogao remetiti internet i koristio bi se za gušenje svake kritike.

Nacrtom zakona nastoji se ruski internetski promet i podatke usmjeriti na točke koje su pod nadzorom ruskih vlasti te se predlaže gradnja nacionalnog domenskog sustava imena (DNS) koji će omogućiti da internet funkcionira čak i ako je Rusija isključena iz inozemne mrežne infrastrukture.

Vladimir Putin se jučer 15. put obratio Saveznoj skupštini. U godišnjem obraćanju je predsjednik Rusije posebnu pozornost posvetio zadaćama za spašavanje ruskog naroda i pružanju podrške obiteljima. Kao mjera usmjerena na poboljšanje dobrobiti građana, Putin je predložio smanjenje stope na hipoteke od 9%, a u budućnosti do 8%. Rekao je da velike obitelji treba osloboditi od poreza na nekretnine do 600 četvornih metara.

Za inozemnu javnost je posebno važan bio komentar o jednostranom povlačenju Sjedinjenih Država iz Ugovora o uklanjanju projektila srednjeg i kratkog dometa (INF), ali i o drugim važnim vanjskopolitičkim pitanjima."Odgovor će uvijek biti učinkovit i djelotvoran"

Putin je upozorio Zapad na razmještanje američkih projektila u Europi, što su zapadni mediji protumačili kao "prijetnju".

U slučaju da Sjedinjene Države rasporede rakete srednjeg i kratkog dometa u Europi, Rusija će poduzeti recipročne i asimetrične mjere, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju Saveznoj skupštini.

Prema njegovim riječima, Moskva će biti prisiljena rasporediti oružje koje se može koristiti ne samo protiv teritorija na kojima se nalaze projektili, nego i protiv centara za donošenje odluka, uključujući one u Sjedinjenim Državama. Kako je naglasio ruski predsjednik, zahvaljujući hipersoničnom oružju Rusija ima dovoljno mogućnosti da pouzdano jamči vlastitu sigurnost. Stručnjaci vjeruju da su ove riječi Putina primarno namijenjene Sjedinjenim Državama, koje su jednostrano odbile provoditi Ugovor o uklanjanju projektila srednjeg i kratkog dometa. Analitičari su uvjereni da je poboljšanje raketnog potencijala Ruske Federacije jedini mogući način da se ohlade usijane glave u Washingtonu.

"Reći ću danas, izravno i otvoreno, da nam nitko kasnije ništa ne bi mogao zamjeriti, tako da će svima unaprijed biti jasno što ovdje govorimo. Rusija će biti prisiljena stvarati i primjenjivati vrste oružja koja se mogu koristiti ne samo na ona područja iz kojih će dolaziti neposredne prijetnje, već i ona u kojima su centri za donošenje odluka o korištenju raketnih sustava kojima nam se prijeti", naglasio je Putin.

Nakon što je 14. veljače nova predsjednica njemačkog CDU Annerget Kramp-Karrenbauer, poput njene prethodnice Angele Merkel izjavila kako projekt plinovoda "Sjeverni tok 2" ide dalje i da je praktički nazaustavljiv, danas se na tu temu oglasio i austrijski predsjednik vlade Sebastian Kurz. On je u Washingtonu izjavio kako je Austrija zainteresirana za sigurne izvore plina i da nastavlja podupirati izgradnju plinovoda "Sjeverni tok 2", neovisno što se SAD zalažu protiv tog projekta.

"SAD su već izjavile kako su protiv tog projekta i mi to znamo. Mi podupiremo taj projekt, jer smo zainteresirani za sigurne energetske isporuke u Austriju", izjavio je Kurz nakon što se u Washingtonu susreo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. "Na kraju krajeva, u Europi postoji određen dogovor o tom projektu. I mi ćemo ga "gurati" i dalje", naglasio je austrijski kancelar.

Plin je Austriji potreban i za stanovništvo i za industriju. Država bi mogla zakupljivati američki plin, međutim "dok je god ruska cijena bolja od američke, Rusija je za nas privlačniji partner", kazao je Sebastian Kurz i zaključio, kako Trump "kao bivši biznismen, razumije da su po tom pitanju u nas različiti interesi".

Podsjećamo: plinovod "Sjeverni tok 2" povezat će Rusiju i Njemačku dnom Baltičkog mora, paralelno uz već operativni plinovod "Sjeverni tok". Kapacitet novog plinovoda, kojeg je do sada izgrađeno oko 1/3 ukupne duljine i trebao bi biti gotov do kraja ove godine, iznosi 55 milijardi m3 plina godišnje. Sudionici u projektu su ruski "Gazprom" (koji vlada s nešto više od 50% dionica, čime je većinski vlasnik plinovoda ali i jedini dobavljač plina), francuski "Engie", austrijski "OMW", britansko-nizozemski "Royal Dutch Shell", i njemačke tvrtke "Uniper" i "Wintershall".

Savetnik američkog predsednika Donalda Trampa za spoljnu politiku Džon Bolton želi da razreši svoj višedecenijski sukob sa predsednikom Nikaragve Danijelom Ortegom, nagoveštavajući da bi u toj zemlji na vlast u bliskoj budućnosti mogao da dođe režim podržan od strane Vašingtona.

"Ortegin režim osudio je tri lidera farmera na 550 godina zatvora zbog njihove uloge u protestima 2018. godine, u kojima je policija navodno ubila 300 aktivista. Ortegini dani su odbrojani, narod Nikaragve će uskoro biti slobodan", napisao je na Tviteru Trampov savetnik i čovek od poverenja.


Liderima protesta protiv Ortege izrečene su zatvorske kazne pošto su osuđeni za umešanost u smrt četiri policajca i jednog učitelja tokom sukoba u julu prošle godine.

Najviši predstavnici Pentagona su proteklih dana davali vrlo agresivne izjave protiv Rusije i Kine. Geografska područja za koja tvrde da Rusija i Kina šire vojni utjecaj se protežu od Južne Amerike do Bliskog istoka i jugoistočne Azije. Smisao militantne retorike svodi se na dvije glavne poruke.

Prva je da Moskva i Peking "krše pravila" u svijetu općenito, a posebno u regijama geopolitičkog natjecanja s Washingtonom. Što su ta "pravila" i krši li se međunarodno pravi, što SAD čine u izobilju, nije precizirano. Druga teza ukazuje na navodno agresivno ponašanje obiju sila u različitim dijelovima svijeta, koje, prema riječima generala Pentagona i Glavnog stožera američke vojske, zahtijevaju "proporcionalan odgovor" Amerike, uključujući "prvi udar" kao preventivni načinu djelovanja.

Iz ovih poruka se vidi da je politika zadržavanja Rusije i Kine demonstriranjem vojne sile Sjedinjenih Država na moru i kopnu, ako nije potpuno iscrpljena, izgubila bivšu učinkovitost. Stoga, kažu oni, potrebne su određene akcije, uključujući i uporabu sile "prvim udarom", da se obuzdaju akteri "koji ne poštuju pravila", a to su Ruska Federacija i Narodna Republika Kina.

Na činjenicu da je to izravan put do nuklearnog sukoba američki generali i admirali pokušavaju ne obraćati pozornost. Glavna ideja koja se provlači kroz takve tvrdnje s njihove strane je da ako nije moguće izbjeći vojni sukob s Rusima i Kinezima, onda je bolje dopustiti da se on dogodi sada nego kasnije.

Danas je najvatreniji u zagovaranju sukoba s dva euroazijska diva admiral John Richardson, zapovjednik pomorskih operacija američke mornarice. Američki mornarički zapovjednik je 6. veljače u Atlantskom vijeću u Washingtonu kao vojnik bio iznimno iskren i otvoren.

Richardson je pozvao SAD da "pokrenu ofenzivu" na Rusiju i Kinu, da koriste svoje mornaričke snage i druge instrumente vlastite sile u sve većim provokativnim akcijama kako bi "agresivno zauzeli kopno i more".

"Rusija i Kina su izravno izazvale američku mornaricu opasnim i agresivnim letovima njihovih zračnih snaga i pomorskim manevrima", rekao je admiral.

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker smatra da stranka mađarskog premijera Viktora Orbana trebalo da napusti Evropsku narodnu partiju.

Junker je tom prilikom je uporedio Viktora Orbana sa liderkom francuske krajnje desnice Marin Le Pen.

"Oni nisu glasali za mene. Nije ni krajnja desnica. Sjećam se da je Marin Le Pen rekla: ''Ne glasam za vas'. Na to sam joj odgovorio: 'Ne želim vaš glas'. Postoje neki glasovi koje ne želite", rekao je Junker.

Neobično oštar komentar Junker je iznio u Štutgartu u Njemačkoj nakon što je mađarska vlada predstavila novi plakat kojim optužuje Junkera i američkog filantropa mađarskog porijekla Džordža Soroša da žele da Mađarsku preplave migrantima, prenosi Rojters.

Nadzorni odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa pokrenuo je istragu protiv uprave Donalda Trumpa kako bi provjerio planove Bijele kuće da nuklearnu tehnologiju proda Saudijskoj Arabiji. To bi moglo ugroziti interese nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država i potencijalno omogućiti najvećoj arapskoj monarhiji da stvori atomsku bombu, navodi se u izvješću odbora objavljenom u utorak, 19. veljače, prenosi Reuters.

Prema tom dokumentu, neki bivši visoki članovi uprave Trumpa su lobirali za sporazum prema kojem bi se trebale graditi nuklearne elektrane u Saudijskoj Arabiji. To znači da bi se nuklearna tehnologija Sjedinjenih Država mogla prenijeti Saudijcima, čak bez potrebnih jamstava za njenu sigurnu upotrebu.

Tvrdi se da je Michael Flynn , bivši savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, lobirao za "nuklearni sporazum" s Rijadom, ali je otpušten manje od mjesec dana nakon imenovanja na taj položaj u siječnju 2017. godine. Tada je posao nastavio Derek Harvey, koji je radio u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Kasnije je i on otpušten s dužnosti.

Osim toga, tvrtka Brookfield Asset Management, koja ima bliske poslovne odnose s grupom kompanije u vlasništvu višeg savjetnika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Trumpova zeta Jareda Kushnera, trebala je sudjelovati u ovoj transakciji.

Izvješće Nadzornog odbora Predstavničkog doma američkog Kongresa se oslanja na informacije dobivene od neimenovanih dužnosnika Bijele kuće koji su izvijestili o "dosezima akcija kojima su svjedočili". Planovi za "nuklearni sporazum" sa Saudijcima mogu kršiti stroge norme američkog zakona u ovom području. Osim toga, rekli su kako Kongres nije bio obaviješten o unaprijed o pregovorima s Rijadom.

Poznato je da Saudijska Arabija, koja se nosi s demografskom eksplozijom i porastom stanovništva s 19 na 32 milijuna u nešto više od 20 godina, treba nuklearne elektrane kako bi zadovoljila potrebe za energijom. Rijad je u više navrata objavio kako pregovara s raznim stranama i da planira izgraditi više nuklearnih elektrana diljem zemlje.

Koalicija sastavljena od 16 američkih država na čelu s Kalifornijom tuži administraciju predsjednika Donalda Trumpa zbog njegove odluke da proglasi izvanredno stanje kako bi prikupio sredstva za meksički granični zid, piše BBC. Bijela kuća još uvijek nije komentirala tužbu podnesenu na sudu za sjeverni okrug Kalifornije.

Nakon što je Trump u petak dao izjavu da će zaobići Kongres jer nije odobrio 5,7 milijardi dolara za zid, države kažu kako žele blokirati Trumpovu "zloporabu predsjedničke moći".

Demokrati se protive financiranju Trumpove prepreke, ključnog obećanja u predsjedničkoj kampanji, te su obećali osporiti njegov plan.

Predsjednikova je izjava stigla nakon što je potpisao račun o potrošnji kako bi se izbjeglo još jedno zatvaranje vlade koja mu je dodijelila samo 1,375 milijardi dolara za nove granične prepreke.

Trump je rekao da nije bilo potrebno proglasiti hitno stanje, ali je to učinio u nadi da će brže dobiti sredstva za zid. Analitičari tvrde da bi ti komentari mogli potkopati njegove pravne argumente.

U tužbi podnesenoj u ponedjeljak nastoji se blokirati Trumpov naum da na temelju hitnog proglasa gradi zid. Tvrdi se da predsjednik nema ovlasti preusmjeravati sredstva odobrena od strane Kongresa na plaćanje njegova projekta.

"Tužili smo predsjednika Trumpa da bismo ga spriječili da jednostrano pljačka sredstva poreznih obveznika koja je Kongres zakonski izdvojio za ljude u našim državama. Za većinu nas, ured predsjedništva nije mjesto za kazalište", rekao je glavni tužitelj Kalifornije Xavier Becerra.

Kaliforniji su se pridružili u tužbi Colorado, Connecticut, Delaware, Hawaii, Illinois, Maine, Maryland, Minnesota, Nevada, New Jersey, New Mexico, New York, Oregon, Virginia i Michigan. Sve države osim Marylanda, su pod upravom demokrata i tvrde da bi ih Trumpov nalog za preusmjeravanje sredstava stajao milijune dolara te oštetio njihova gospodarstva, piše BBC.

Bivši šef FBI-a Andrew McCabe gostovao je na CNN-u u emisiji "Anderson Cooper 360" tijekom koje je kazao kako je moguće da je Donald Trump ruski saveznik.

"Vjerujete li još da je predsjednik ruski saveznik?" pitao ga je Cooper.

"Mislim da je moguće. Mislim da je to razlog zašto smo počeli našu istragu. Vrlo sam zabrinut oko toga gdje će ta istraga završiti", kazao je McCabe.

Kako navodi CNN, ova izjava McCabea samo je još jedna bomba u nizu nakon što je u nedjelju u intervjuu za CBS rekao da je zamjenik ministra pravosuđa Rod Rosenstein razgovarao o uklanjanju predsjednika Donalda Trumpa s dužnosti u 2017. Naime, McCabe je rekao da je Rosenstein bio toliko zabrinut odlukom Trumpa da otpusti ravnatelja FBI-a Jamesa Comeyja u svibnju 2017. da je razgovarao o poticanju članova Trumpova kabineta da aktiviraju 25. ustavni amandman i uklone Trumpa.

McCabe upravo promovira svoju knjigu koja je tek izašla i odmah postala bestseler. U knjizi opisuje kako je bilo raditi u FBI-u otkako im je šefovao Trump. CNN navodi kako su opisi vrlo detaljni i živopisni te se odnose na njegovu interakciju s visokim dužnosnicima u Bijeloj kući i Ministarstvu pravosuđa.

Bijela kuća: McCabe je lažov

Savjetnica Bijele kuće Kellyanne Conway rekla je da je McCabe lažov.

Podsjetimo, McCabe, kojeg je američki predsjednik Donald Trump kritizirao zbog navodne sklonosti njegovoj suparnici na izborima 2016. Hillary Clinton, odstupio je krajem siječnja prošle godine s mjesta šefa te agencije. Ostao je raditi u policiji, ali je otpušten nekoliko mjeseci kasnije i to nekoliko dana prije odlaska u mirovinu.

"FBI od svakog zaposlenika očekuje da se pridržava najviših normi u poštenju, časti i odgovornosti", ističe u priopćenju ministar pravosuđa Jeff Sessions.