guaido
© CARLOS GARCIA RAWLINS/ REUTERS
U Venezueli smo usred "rata pete generacije" (G5G) u kojem se prvo ubije istina, a onda se sve pokuša zamijeniti virtualnom stvarnošću koja služi za potkopavanje i slamanje naroda, ali i ubijanje ideja ukorijenjenih u ciljanom društvu. U ovom ratu oružje i stari alati više nisu korisni.

"Istina je prva žrtva rata", rekao je Eshil prije 2500 godina. Virtualna stvarnost manipulirana širom svijeta hegemonijskim medijima i društvenim mrežama želi pokazati Venezuelu kao zemlju u građanskom ratu, ali su dva marša, "chavista" i oporbe, na 20. obljetnicu revolucije potvrdila postojanje čvrste demokracije. Nije zabilježen nijedan incident, što je medijski terorizam učinio nevidljivim.

Pojam rata četvrte generacije američki stratezi koriste za definiranje najnovije faze rata u doba informacijske tehnologije i globalnih komunikacija. Za nametanje političkih, ekonomskih ili socijalnih planova vojske više nisu potrebne. Vojnici ovog rata nisu borci, već stručnjaci za komunikaciju u pobuni i protunapad koji vojne operacije zamjenjuju psihološkim.

"Rat pete generacije", koji se također naziva i "ratom bez granica", uveden 2009. godine kao operativni strateški koncept u intervencijama SAD-a i NATO pakta. Nije važno pobijediti ili izgubiti, nego uništiti intelektualnu moć neprijatelja, prisiljavajući ga da traži kompromis, koristeći bilo koje načine, čak i ciljanu upotrebu oružja.

To je izravna manipulacija ljudskim bićima kroz njihov neurološki dio, na kojeg se obruše sve moguće i raspoložive metode manipulacija.

Masovni mediji i društvene mreže su sastavni dio sheme ovog rata, a cilj je kroz dugotrajne psihološke operacije generirati destabilizaciju stanovništva, pokušati utjecati na kolektivnu psihu, racionalnost i emocije, kao i na njihovu političku lojalnost i sposobnost da se odupru.

Postoje i znanstveni mehanizmi potpune kontrole ne samo kroz masovnu manipulaciju mainstream medijima i ciljanim informacijama, nego pomoću financijskih sustava poput Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Interameričke razvojne banke, tisuća zaklada i nevladinih organizacija.

Više nisu samo nacionalne države te koje ratuju, nego se podilazi interesima velikih multinacionalnih kompanija, financijskih kartela, naftnog lobija, medija i komunikacijske hemisfere koja je u rukama pet megakompanija koje kontroliraju sve svjetske podatke i umjetnu inteligenciju, a one su dio vojno-industrijskog kompleksa Sjedinjenih Država i Europe.

To je 1% svijeta koji želi definitivno kontrolirati preostalih 99%, a koncept potpune dominacije znači istovremenu i trajnu primjenu različitih mehanizama koji imaju tendenciju zbuniti i proizvesti rezultate kao trajno i istodobno bombardiranje, kontinuirano na svim frontama, što ne ostavlja vremena za reakciju ili predah. U tom ratu kartelizirani transnacionalni mediji i manipulacija društvenim mrežama igraju dominantnu ulogu.

WSJ: Neuspjeli plan Trump-Guaidó

"Nakon što je Washington pokrenuo plan za njezin odlazak, mnoge pristaše venecuelanske opozicije i njihovi američki sponzori su mislili da će vlada predsjednika Nicolása Madura brzo pasti", izvijestio je američki list The Wall Street.

Novinari David Luhnow i Juan Forero izjavili su za WSJ da je bilo oštrih kritika onih koji su "minirali" plan s obećanjem da će to biti operacija od 24 sata i da će tri tjedna nakon samoproglašenja Juana Guaidóa u Venezueli "biti sve normalno".

"Tko je osmislio plan u Caracasu i prodao ga u Washingtonu, to je učinio s obećanjem da će se, ako Guaidó napravi prvi korak i zemlje Južne Amerike i SAD stanu iza njega, vojska pobuniti i Maduro će otići", rekao je visoki američki dužnosnik za WSJ.

Američki novinari s pravom tvrde da što duže Maduro ostaje na vlasti, ti je veća vjerojatnost dugog zastoja.

"Ova situacija će povećati rizike za imidž Trumpa kao nasilnika koji uzrokuje regionalne krize, dok nove američke sankcije pogoršavaju ionako tešku ekonomsku situaciju zemlje", piše WSJ i dodaje kako postoje ozbiljni rizici za venecuelansku opoziciju u njenim pokušajima da unese "humanitarnu pomoć" u Venezuelu, podsjećajući da su međunarodne agencije kao što je Crveni križ navele da tu pomoć ne mogu distribuirati jer bi se to smatralo svrstavanjem na jednu od strana u političkoj situaciji u Venezueli.


Komentar: Potrebno je odabrati stranu, a izbor je jednostavan. Stati jasno i glasno iza legitimnog predsjednika Venecuele, Nicolasa Madura. Sve ostalo ide u prilog destabilizaciji jedne suverene države po diktatu iz Washingtona.


U međuvremenu je londonski list Financial Times 18. veljače objavio članak u kojem se navodi da "Juan Guaidó želi uspostaviti diplomatske veze s najmoćnijim saveznicima Nicolása Madura, Kinom i Rusijom". Ovo je očigledno skretanje pozornosti, ali Moskva i Peking ponudu ne samo da su odbili, nego su je ignorirali.

Trump nastavlja provocirati

Američki predsjednik Donald Trump je na Sveučilištu u Miamiju ponovio svoje prijetnje članovima Bolivarskih nacionalnih oružanih snaga (FANB).

"Danas imam poruku za sve časnike koji dopuštaju da Maduro bude glavni. Oči svijeta su uprte u vas. Oni mogu birati između prihvaćanja velikodušne ponude amnestije predsjednika Guaidóa i života u miru s obiteljima i sunarodnjacima, ili mogu odabrati drugi put i nastaviti podržavati Madura. Ako odaberete ovaj drugi kurs, nećete naći utočišta, neće biti lakog izlaza. Sve ćete izgubiti", zaprijetio je Trump i pokazao potpuno neznanje i nepoštivanje međunarodnih odnosa koje Venezuela održava s drugim zemljama na kontinentu.

"Uspjeh mirne tranzicije u demokraciju u Venezueli će pomoći promicanju demokracije u Nikaragvi i Kubi. Stvorili smo put do prve potpuno demokratske hemisfere u povijesti čovječanstva", kazao je Trump.


I nastavljajući s provokacijama je odao počast teroristu Oscaru Perezu, odgovornom za napad na sjedište Vrhovnog suda i Ministarstva unutarnjih odnosa, pravde i mira u Caracasu u lipnju 2017. Odao je počast i radu Davida Smolanskog, bivšeg gradonačelnika i bjegunca iz El Hatille, država Miranda. Oni su "heroji" potrebni da se opravda njegov "ep o herojima Venezuele".

Bivši potpredsjednik Venezuele, Jose Vicente Rangel, podsjeća da sve akcije Trumpa i njegovog tima u napetim situacijama, kao što su upravljanje odnosima s Europskom unijom, Rusijom i Kinom, Turskom, bliskoistočnim nacijama, Afganistanom i afričkim zemljama, karakterizira nespretnost. Bijes je njegova karakteristika. Želja da se nametnu diktature koje favoriziraju samo američku vladu dovode do sve veće nuspojave izoliranja Trumpa u svijetu. Rangel ukazuje da je najgora pogreška koju su učinili Trump i njegov tim suradnika, tretiranje slučaja u Venezueli. Sada Trumpova politika, koju provode njegovi savjetnici, "iritira i širi se".

Sva njegova djela su katastrofa. Od ignoriranja izabranog predsjednika Madura i prepoznavanja lažnog predsjednika Guaidóa do frustriranih pokušaja da podjeli Bolivarske nacionalne oružane snage. Isto je katastrofalan pokušaj s isporukom humanitarne pomoći i sustavnim najavama vojnog napada ili invazije na venecuelanski teritorij od Trumpa i njegovih savjetnika.

Europa se odvaja od Trumpa?

Europska unija je ovog tjedna upozorila na opasnost od vojne eskalacije u Venezueli, dva dana prije dolaska misije Kontaktne skupine koja latinoameričkoj zemlji pokušava nametnuti ponovno održavanje predsjedničkih izbora.

"Kategorički isključujemo svaku potporu EU ili bilo kakvo prihvaćanje vojne eskalacije u Venezueli", upozorila je čelnica europske diplomacije Federica Mogherini u Bruxellesu.

Španjolski ministar Josep Borrell je bio jasniji, rekavši da ne dijeli viziju američkog potpredsjednika Mikea Pencea.

"Naš je stav još uvijek pronaći rješenje kojim se izbjegava uporaba sile. Mi nismo za vojnu intervenciju", kazao je Josep Borrell.

Sjedinjene Države su u Atlantskom oceanu, kod obale Floride, rasporedile napadačku skupinu na čelu s nosačem zrakoplova. Flota uključuje krstaricu, četiri razarača, nuklearni nosač zrakoplova klase Nimitz i najnaprednije američke borbene zrakoplove i bombardere.

"Izbjegavanje vojne eskalacije je nužnost", ponovio je španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell, koji je tvrdio da je "zabrinut" informacijama o raspoređivanju američke vojske na granici Kolumbije i Venezuele.

Misija će otputovati u Venezuelu prije datuma kojeg je odredio Juan Guaidó, samoproglašeni privremeni predsjednik kojeg je od ukupno 193 priznalo oko 40 zemalja, ali će se razgovarati o američkoj "humanitarnoj pomoći". Prema planu bi misija u Caracas trebala doći 23. veljače.

"Humanitarna pomoć mora stići i raspodijeliti se prema načelima neutralnosti, neovisnosti, nepristranosti i humanosti", rekao je Borrell, izražavajući strah za moguće pogoršanje situacije.

EU daje prioritet radu s nevladinim organizacijama na terenu, a svi znamo da je to paravan za veliki posao, kao onaj koji je organiziran na Haitiju kako bi se osiguralo da pomoć nikada ne dođe do Haićana.

Ekonomski trošak i moratorij na dug

Ekonomist Simón Andrés Zúñiga tvrdi da su blokade i gusarsko financiranje prisilno doveli do moratorija otplate vanjskog duga i predstavljeno je niz dodatnih mjera koje bi vlada trebala poduzeti, kao što su potpora nacionalnoj proizvodnji i reorganizacija institucija države. Blokiranje i oduzimanje stvorene imovine generira i generirat će sve veće smanjenje deviznih prihoda, stoga je potrebno odrediti prioritete oskudnih resursa i koncentrirati napore na proizvodnju, nabavu, distribuciju i očuvanje hrane i lijekova, naglasio je Andrés Zúñiga.

Moratorij nije samo obrambeni politički signal. To je alat za oslobađanje i raspodjelu sredstava u stranoj valuti koja se koristi za plaćanje inozemnog duga, ali kojom sada treba zadovoljiti potrebe ljudi, kaže Zúnhiga, podsjećajući da je politiku redovite otplate inozemnog duga vlada koristila čak i kada nije bila opravdana.

"Blokiranje i piratizacija nacionalne imovine nas obvezuje da ljude stavimo ispred plaćanja inozemnog duga", ističe on u nizu nota široke rezonancije.

Ekonomist Pasqualina Curcio je istaknula kako učinak jednostranih prisilnih mjera koje nameću Sjedinjene Države generira gubitke od 34 milijarde dolara. U to uključuje jednostrano blokiranje bankovnih računa, povećanje troška međunarodnih zajmova zbog financijskog rizika zemlje, prepreke koje stvaraju multilateralne organizacije, blokiranje financijske imovine, slučaj Citgo, povećanje troškova operacija transportna i triangulacija u nabavi nužnih roba.

Pasqualina Curcio dodaje da se tome mora dodati 95 milijardi dolara gubitaka zbog pada proizvodnje od 2016. do 2018. godine, što je posljedica napada na valutu. Inflacija bolivara od više od 3 500 000 000% objašnjava smanjenja BDP-a za 40%. Ovi gubici od 129 milijardi dolara nisu posljedica loše uprave u Caracasu, već su uzrokovani kriminalnim radnjama SAD-a. Ovaj iznos je ekvivalent vrijednosti proizvodnje zemlje za cijelu godinu ili 30 zadovoljenja potrebe za hranom i lijekovima, ili 10 godina bolničke i ambulantne skrbi, ili 6 godina uvoza zaliha robe za krajnju potrošnju, ili inozemni dug kojeg treba platiti u 20 godina.

Usprkos svemu, laži korporativnih medija nisu uspjele osigurati planiranu provedbu državnog udara. Madurov "odlazak u roku od 24 sata" i tri tjedna za "uspostavu demokracije" u zemlji je plan koji je propao. Nakon mjesec dana vojska Venezuele ne pokazuje znakove nestabilnosti ili raskola. Štoviše, nakon najave da su SAD oformile napadačku skupinu u vodama Floride, zrakoplovstvo Venezuele je provelo vježbe sa simuliranim gađanjem protubrodskim projektilima. "Rata pete generacije" Pentagona i dalje traje, ali su šanse za pobjedu svakim danom sve manje. Posljednja opcija za Trumpa može biti vojna, ali ona traži žrtve i još novca za rat u kojem američkoj vojsci i saveznicima nitko ne može jamčiti pobjedu.