Gospodari lutakaS


Footprints

Američke trupe povukle se iz pet baza u Afganistanu u sklopu dogovora o talibanima


balkans.aljazeera
Uto, 14 Srp 2020 00:00 UTC
američke trupe
© AFP 2020 / Olivier DoulieryBagram Zračna luka, Afganistan
SAD se, u skladu s dogovorom postignutim s talibanima, povukao iz pet vojnih baza u Afganistanu, saopćio je zvaničnik Pentagona u utorak.

Zvaničnik, koji je želio ostati anoniman, povrdio je da je riječ o bazama u provincijama Helmand, Uruzgan, Paktika i Laghman, prenosi Anadolija.

Prema dogovoru, SAD je imao 135 dana da ispuni obećanje o smanjenju trupa u Afganistanu s oko 14.000 na 8.600, a rok je istekao u ponedjeljak.
Više...
Attention

U SAD-u je u tijeku ljevičarska kulturna revolucija


intermagazin.rs
Pon, 13 Srp 2020 15:50 UTC
black lives matter
Kada zajednička istorija počne da razjedinjuje umesto da ujedini jedno društvo, jasno je da to društvo nema baš veselu perspektivu pred sobom; setimo se, uostalom, kako je to izgledalo u bivšoj Jugoslaviji uoči njenog raspada. Slični obračuni sa sopstvenom istorijom sada su u toku u Sjedinjenim Američkim Državama.

U Ričmondu, u Virdžiniji, uklonjene su statue južnjačkih oficira iz građanskog rata. Država Misisipi sa svoje zastave skida simbole Konfederacije, a prestonica ove države, Džekson, uklanja spomenik sedmom predsedniku SAD Endruu Džeksonu — po kome je grad inače i nazvan. U Bridžportu u Konektikatu, U Bostonu, u Hjustonu i nizu drugih gradova bez spomenika je ostao i Kristofer Kolumbo.

Univerzitet Prinston saopštio je da se univerzitetska škola javne diplomatije više neće zvati po Vudrou Vilsonu zbog njegovog "rasističkog razmišljanja", a NFL klub "Vašington redskins" — crvenokošci — menja svoje ime zato što je rasističko...

Kulturna revolucija

Ovo su samo neki od primera. U talasu koji je pokrenut posle ubistva Džordža Flojda, što nasilnim putem tokom demonstracija što odlukom nadležnih organa, do sada je širom Amerike uklonjeno preko stotinu spomenika njene istorije koji se sad doživljavaju kao simboli represije.

Tekući američki obračun sa sopstvenom prošlošću, međutim, daleko je od prihvaćenog ishoda široke javne debate, od opšteg suočavanja sa tom prošlošću i društvenog konsenzusa koji je s njom u vezi postignut. Naprotiv.

"Nalazimo se u kulturnom ratu... Ova levičarska kulturna revolucija za cilj ima obaranje američke revolucije", upozorava ovih dana predsednik SAD Donald Tramp — usamljeni ratnik, kako sebe naziva — i donosi izvršnu naredbu kojoj je cilj zaštita spomenika od uništavanja.

Komentar: Pogledajte također:

Američka revolucija neće biti emitirana putem televizije

"Wokeness": Povratak srednjovjekovnog ludila

Kako ljevica sada kontrolira svaku polugu moći, suočavamo se s promjenom režima

Diverzija COVID-Black Lives Matter: "Šok terapija" iza dimne zavjese histerije i rasne netrpeljivosti

Više...
Map

"Nezakonit": Grčka, Cipar, Egipat, S. Arabija i Bahrein pozvalo UN da ne potvrdi sporazum između Turske i vlade u Tripoliju o razgraničenju

Irina Meter
geopolitika.news
Uto, 14 Srp 2020 00:00 UTC
sredozemno more
Pet država članica UN-a, Grčka, Cipar, Egipat, Saudijska Arabija i Bahrein, pozvalo je tu svjetsku organizaciju da ne registrira sporazum o morskom razgraničenju na Sredozemnom moru između Turske i vlade nacionalnog jedinstva Libije, premijera Fayeza Al-Sarraja.

Radi se o tzv. usmenoj noti, koja u diplomatskoj praksi označava dokument koji mora biti primljen na znanje u tajništvu te organizacije. One naglašavaju kako je sporazum Ankare i vlade u Tripoliju "nezakonit" i da zato ne može biti potvrđen od strane UN-a. Vijest o tome sinoć je objavila egipatska agencija MENA.

Podsjećamo: Turska i libijska vlada nacionalnog jedinstva u Tripoliju, koju je predvodio premijer Fayez Al-Sarraj, su 27. studenog 2019.g. potpisale memorandum o razumjevanju oko morskih granica na Sredozemnom moru.


Komentar: Libijski parlament koji podržava Haftara glasao za prekid odnosa s Turskom zbog vojnog dogovora, optužuje premijera za veleizdaju


Spomenutih 5 članica UN-a, u svojoj noti, suglasno čl. 102. statuta OUN-a, navode, kako bilo koji međunarodni ugovor i sporazum mora biti registriran u tajništvu UN-a i od njega objavljen. Pritom se navodi kako je predsjednik libijskog parlamenta (sa sjedištem u libijskom gradu Tobruku) Aguila Saleh Issa, u svom pismu UN-u odbacio spomenuti turski sporazum s vladom u Tripoliju, koji "krši prava država koje izlaze na Sredozemno more, kao i Konvenciju UN-a o pomorskom pravu".

Zato je sporazum Ankare i Tripolija "nezakonit i ne smije biti registriran u UN-u zbog održanja stabilnosti i sigurnosti u Sredozemnom moru", navodi se u tekstu spomenute note.

Komentar: Nešto ranije: Libijski parlament u Tobruku dozvolio egipatsku vojnu intervenciju

Više...
Fire

Što se događa u Iranu? Požar u plinskoj elektrani najnoviji je usred incidenata koji izazivaju nagađanja - jesu li povezani?


Sputnik
Uto, 14 Srp 2020 22:07 UTC
teheran
© Reuters arhiva
Iran je zapljusnula serija zagonetnih dešavanja na vojnim i industrijskim objektima: eksplozije i požari se dešavaju na državnim preduzećima od strateške važnosti. Teheran smatra da ovi incidenti nisu međusobno povezani, dok ih mediji pripisuju Izraelu i SAD.

Na severoistoku Irana došlo je do eksplozije na teritoriji fabrike za proizvodnju tečnog prirodnog gasa. Kako javlja televizija "Pres", incident se desio u gradu Fariman. Prema preliminarnim podacima, požar je ugašen, nema informacija o poginulima ili povređenima.

Požar u fabrici za proizvodnju tečnog gasa popunjava spisak zagonetnih incidenata koji su se desili na teritoriji Irana krajem juna.

Incidentu u preduzeću je prethodila eksplozija u jednom od stambenih područja Teherana prošlog vikenda. Vlasti su to objasnile eksplozijom plinskih boca u podrumu zgrade.

Po mišljenju komentatora "Njuzvika" Dejvida Brenana, "tajanstvene eksplozije" u Iranu izazivaju određenu sumnju, posebno zbog incidenata na nuklearnom objektu u Natanzu, u blizini vojne baze u Parčinu.

Ukupan broj eksplozija i požara daje mogućnost da se pretpostavi da je u tome učestvovala treća strana koja vodi "nepoštenu igru", uveren je novinar. To što se incidenti događaju u važnim vojnim i industrijskim objektima takođe izaziva sumnju da se radi o "trećem igraču".

Komentar: Sigurno je sumnjivo imati toliko 'nezgoda' u tako kratkom vremenskom razdoblju. Ne bismo se iznenadili da je do Izraela i njihovih prljavih trikova:

Više...
Boat

Peking se odlučno protivi izjavi SAD o Južnom kineskom moru, optužujući Washington za "izvrtanje međunarodnog zakona“

Z.Milić
llogicno.com
Uto, 14 Srp 2020 00:00 UTC
južno kinesko more
Odgovor je uslijedio nakon što je američki State Department negirao pomorske zahtjeve Pekinga u Južnom kineskom moru, označivši ih "nezakonitim" i tvrdeći da ni jedna država ne može zakonski zatražiti ove teritorije.

Kineska ambasada u Sjedinjenim Državama u utorak je objavila primjedbe na nedavnu izjavu State Departmenta SAD, insistirajući da Washington "namjerno izvrće činjenice i međunarodno pravo" tako što "preuveličava situaciju" u regionu Južnog kineskog mora te pokušava "posijati razdor" između Kine i drugih primorskih zemalja.

Odgovarajući na ono što Peking opisuje kao "nepoštovanje napora Kine i zemalja ASEAN-a za mir i stabilnost u Južnom kineskom moru", portparol kineske ambasade je rekao da se administracija predsjednika Xi Jinpinga tome "čvrsto protivi".
"Državno ministarstvo SAD je 13. jula 2020. dalo izjavu kojom se zanemaruju napori Kine i zemalja ASEAN-a za mir i stabilnost u Južnom kineskom moru, namjerno narušavajući činjenice i međunarodno pravo, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija o zakonu na Moru (UNCLOS), preuveličavajući situaciju u regionu i pokušavajući da stvore nesklad između Kine i drugih primorskih zemalja. Optužba je potpuno neopravdana. Kineska strana tome se čvrsto protivi ", navodi se u saopštenju.
Više...
Attention

Najbolje od Weba: Liječnici i pravnici podižu tužbu protiv talijanske vlade “Bolesnici ubijani intenzivnom njegom”

Daniel Colnar
documentarac.com
Pon, 13 Srp 2020 00:00 UTC
respirator
Istražitelj Paquale Bacco, zajedno s infektologom Giulio Tarro i sucem Angelom Giorgiannijem, podnijeti će tužbu protiv Vlade Europskom sudu zbog mjera poduzetih tijekom pandemije, zajedno s infektologom Giulio Tarrom i sucem Angelom Giorgiannijem.

Medicinski istražitelj Paquale Bacco podnijet će žalbu državnom tužitelju u Rimu i apel Europskom sudu protiv mjera koje je poduzela vlada Giuseppea Contea tijekom vrhunca pandemije u Italiji. Tri stručnjaka učinit će to putem svoje udruge "L'Eretico" koja već uključuje oko 2 tisuće liječnika i pravnika. Kako je objašnjeno u priopćenju za javnost, izvješće ističe niz aspekata lošeg upravljanja kriznim situacijama tijekom pandemije Covid-19 u Italiji, posebno s medicinsko-znanstvenog, epidemiološkog i pravnog stajališta.
Više...
Bad Guys

Kina najavljuje sankcije protiv Rubija i Cruza zbog ujgurskih muslimana

Nermin N.
logicno.com
Uto, 14 Srp 2020 00:00 UTC
marco rubio
Peking je nametnuo sankcije nekolicini američkih dužnosnika, uključujući senatore osokoljene Republikanske stranke, Marca Rubia i Teda Cruza. Kina je rekla da je taj potez napravljen kao odgovor na američke sankcije zbog odnosa prema Uyghuru od strane Pekinga.

Uz Rubia i Cruza, na crnu listu došli su i predstavnik Chris Smith, izaslanik SAD-a za vjersku slobodu Sam Brownback kao i cijela Kongresno-izvršna komisija za Kinu. Svi sankcionirani političari snažni su kritičari Pekinga koji su se zalagali za stroge "protu-kineske" zakone.

Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying objasnila je da su sankcije svojevrsna osveta zbog prethodnih neprijateljskih akcija SAD-a. Dana 9. srpnja, Američka je državna blagajna stavila ba svoju crnu listu nekoliko visokih kineskih dužnosnika; razlozi za to bile su navodne "ozbiljne zloupotrebe" Ujgura, muslimanske etničke manjine koja živi u kineskoj regiji Xinjianga.

Hua je rekla da je situacija u Xinjiangu "jednostavno kineska, domaća stvar" te da SAD nemaju "pravo" intervenirati u to područje. Ona je pozvala Washington da povuče svoju "pogrešnu odluku" koja se odnosila na sankcioniranje kineskih dužnosnika, obećavši da će se Peking nastaviti osvećivati zbog bilo kakvih eventualnih, budućih neprijateljstava od strane SAD-a.

Komentar: Xinjiang, "ujgursko pitanje" i "koncentracioni logori" u Kini

Više...
Chess

Libijski parlament u Tobruku dozvolio egipatsku vojnu intervenciju

Irina Meter
geopolitika.news
Uto, 14 Srp 2020 00:00 UTC
egipatski vojnici
Libijski parlament, sa sjedištem na istoku te zemlje, u gradu Tobruku, usvojio je odluku prema kojoj, u slučaju nužde, egipatska vojska može izvršiti vojnu intervenciju u toj zemlji.

"Mi se pozivamo na usuglašene napore između dva bratska naroda - libijskog i egipatskog, kako bismo nanijeli poraz okupatoru i očuvali našu zajedničku sigurnost i stabilnost u našoj zemlji i regiji", navodi se u izjavi libijskog parlamenta. Naglašava se kako "egipatska vojska ima pravo miješanja, kako bi zaštitila libijsku i egipatsku nacionalnu sigurnost, ako uvide neizbježnu ugrozu za sigurnost naših dviju država".


Komentar: Vlada nacionalnog jedinstva (GNA) i Turska moraju otići. Libiju je uništio NATO, a neće se oporaviti sve dok nelegitimne marionete džihadlija u GNA-u, koje podržava turska vojska, nastave destabilizirati zemlju.


Podsjećamo: egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi krajem lipnja je govorio o "crvenoj crti" u libijskom sukobu koju Egipat neće dozvoliti prijeći snagama vlade nacionalnog jedinstva u Tripoliju, kojima aktivnu vojnu i političku potporu pruža Turska.

Radi se o namjeri vladinih snaga (za koju imaju otvorenu potporu Turske) za osvajanje strateški bitnog lučkog grada Sirta na Sredozemnom moru, kao i baze Al-Joufra 100-tinjak kilometara južnije od njega. I taj grad i spomenuta zračna baza trenutačno se nalaze pod nadzorom Libijske nacionalne vojske (LNA), pod zapovjedništvom generala Khalife Haftara, kojega podržava istok Libije, odnosno spomenuti libijski parlament smješten u Tobruku (taj je parlament, također, poput vlade u Tripoliju, zakonito tijelo libijske države, izmješteno na njezin istok nedugo nakon početka građanskog rata u toj zemlji i svrgavanja Muammara Gaddafija s vlasti).

Komentar: Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je izjavio da se jedinice libijske Nacionalne vojske, na čelu s feldmaršalom Khalifom Haftarom, moraju povući iz Sirta i Jufre, a ako to ne učine, bit će pokrenuta vojna operacija protiv njih

Više...
Arrow Down

SZO pojačava zastrašivanje, upozorava da će pandemija postati "gora i gora" osim ako zemlje ne slijede Covid mjere opreza


index.hr
Pon, 13 Srp 2020 00:00 UTC
svjetska zdravstvena organizacija
© Denis Balibouse, REUTERSTedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), sudjeluje na konferenciji za novinare u Ženevi, Švicarska, 25. lipnja 2020. godine
Pandemija koronavirusa mogla bi se pogoršati ako države ne poduzmu stroge zdravstvene mjere predostrožnosti, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

"Da budem iskren, previše država se kreće u krivom smjeru, a virus ostaje javni neprijatelj broj jedan", poručio je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus iz sjedišta te organizacije Ujedinjenih naroda u Ženevi.

"Ako se osnove ne poštuju, ova pandemija će samo postajati sve gora i gora", dodao je.

Danas broj zaraženih koronavirusom u svijetu prešao brojku od 13 milijuna, s više od pola milijuna smrtnih slučajeva.
Više...
Bizarro Earth

Sukobi na granici između Azerbejdžana i Armenije, izviještaj o žrtvama


jutarnji.hr
Ned, 12 Srp 2020 18:48 UTC
granica sukob
© AFP / KAREN MINASYANDvije republike bivše Sovjetske države desetljećima su zatvorene u sukobu oko Nagorny Karabakh, rascjepkanog teritorija koji je bio srcem krvavog rata devedesetih
Armenija i Azerbajdžan u nedjelju se međusobno optužuju da su pokrenule vojni napad na granici u kojem je život, kako tvrdi Baku, izgubilo dvoje ljudi na strani Azerbajdžana, a petero je ranjeno.

"Oružane snage Armenije krenule su u ofenzivu, potpomognutu topništvom. Nakon protunapada, povukle su se uz gubitke. Dva azerbajdžanska vojnika su poginula, a pet ih je ranjeno", kaže se u priopćenju ministarstva obrane Azerbajdžana.

Ministarstvo je pojasnilo da je do sukoba došlo oko podneva u regiji Tavuš na sjeveroistoku Armenije.

Erevan pak optužuje Baku za napad topništvom kojemu je cilj bio zauzimanje armenskih položaja.

"Azerbajdžanski vojnici odbačeni su i imali su ljudske gubitke. Nije bilo žrtava s armenske strane", rekao je glasnogovornik armenskog ministarstva obrane Sušan Stepanian, u poruci na Facebooku.

Armenija i Azerbajdžan u sukobu su već više od 30 godina, za kontrolu regije Nagorno-Karabah. Međutim, do nedjeljnog sukoba došlo je daleko od te sporne regije.

Enklava u kojoj većinski žive Armenci pripojena je Azerbajdžanu 1921. a Nagorno-Karabah proglasio je jednostranu neovisnost 1991., uz potporu Armenije.

Uslijedio je rat, te primirje 1994. Otad se vode pregovori uz posredništvo međunarodnih predstavnika kojima supredsjedaju Rusija, Francuska i SAD.
Više...