Slučaj seksualno zlostavljane dece u V. Britaniji je najočigledniji primer izvitoperenih vidova ponašanja koji postaju novi šablon stvarnosti na Zapadu
Nagli raspad SSSR-a i pojava Sjedinjenih Država kao jedine supersile u posljednjoj deceniji dvadesetog vijeka imali su uticaja kako na političko uređenje svijeta tako i na ideološki temelj na kojem je dotično uređenje počivalo. Gdje su ranije postojala dva suprostavljena gledišta, sa sebi specifičnim osobinama, nestanak Sovjetskog Saveza je za sobom povukao i krah komunizma kao ideologije. Sjedinjene Države, kao novi hegemon, nisu gubile vremena u promociji sistema sopstvenih vrijednosti zasnovanih na pravima pojedinca, liberalnoj demokratiji, toleranciji, multikulturalizmu, privatnom vlasništvu, raznolikosti, političkoj korektnosti, moralnom i kulturnom relativizmu, naučnom materijalizmu i kapitalizmu slobodnog tržišta. Američki sistem, usko povezan sa državom pobjednicom Hladnog rata, po pririodi stvari, težio je da ispuni prostor ispražnjen nestanka komunizma.

Kopredsednik Radne grupe za izmene ruskog Ustava Andrej Klišas kritikovao je američki dnevnik "Vašington post" zbog načina kako je iskoristio intervju koji je dao i naveo da su novinari istrgli njegove reči iz konteksta da bi izazvali provokaciju.

Prošle nedelje "Vašington post" je objavio članak u kojem se govori o "besmislenim izmenama osnovnog zakona", citirajući Klišasa.

"Ja sam dao sveobuhvatni intervju računajući da će biti sve upotrebljeno i da će zapadni novinari dobiti maksimalna obajšnjenja u vezi sa radom naše grupe", naveo je on.

Prema njegovim rečima, umesto toga citati su bili istrgnuti iz konteksta.

U tekstu od 23. februara pod naslovom "Putin, ruski vrhovni lider? Izmene Ustava donose neke lude ideje" navodi se da kada je predsednik Putin otvorio mogućnost da građani iznesu predloge za izmene zakona "počelo je ludilo", posebno među nacionalistima, ekstremistima, šovinistima, koji svi sanjaju o tome da Rusija postane još više militaristička.

Taj list je otišao tako daleko da je izneo tvrdnje da je čitava inicijativa potekla od Putina kao "deo očiglednog plana da čvrto zadrži vlast u svojim rukama" i nakon završetka predsedničkog mandata 2024. godine.

Vašingtonski list se bavio ovom temom kroz intervju sa Klišasom, koji je dao obimne odgovore u nastojanju da razveje njihova strahovanja, ali oni nisu uključeni u pomenuti tekst.

"Jasno je, na osnovu predloga koje je izneo sam predsednik, da Putin neće moći da se kandiduje za predsednika ponovo. Teoretski, on bi mogao da bude na bilo kojoj drugoj funkciji izuzev predsedničke. Putin je sam predložio da se ukloni odredba "dva mandata u nizu", čime je onemogućio sebe da bude ponovo izabran čak i ako napravi pauzu na toj funkciji. Verujem da spekulacije politikologa i novinara koje se tiču Putinove budućnosti nisu utemeljene", rekao je Klišas u originalnom intervjuu.

Američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je u petak da je SAD ponudio pomoć Iranu u odgovoru na korona virus, od kojeg su u toj zemlji umrle 34 osobe, te izrazio sumnju u spremnost Teherana da podijeli informacije.

"Ponudili smo Islamskoj Republici Iran pomoć", rekao je on na sjednici Odbora Zastupničkog doma za vanjske poslove, objavio je Reuters, prenosi Tanjug.

"Njihova zdravstvena infrastruktura nije jaka i savremena, njihova spremnost da razmjenjuju informacije o tome šta se zaista događa unutra... Iran nije jak i vrlo sam zabrinut da (...) Iran ne dijeli informacije", rekao je Pompeo.

Teheran je već otkazao molitve petkom u glavnim gradovima u 23 od 31 pokrajine zbog širenja korona virusa, uključujući one u Teheranu i šiitskim svetim gradovima Qomu i Mashhadu.

Iran je odbacio ponudu SAD-a da pomognu u borbi protiv korona virusa ocjenjujući ponudu kao "smiješnu", navodeći da upravo zbog američkih sankcija Iran ne može da nabavlja lijekove.

"Izjava o pomoći Iranu u borbi protiv korona virusa iz zemlje koja je svojim ekonomskim terorizmom izvršila veliki pritisak na građane Irana i čak zatvorila puteve za kupovinu lijekova i medicinske opreme smiješna je političko-psihološka igra", rekao je portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Abas Musavi.

Iranski parlament obustavio rad

U međuvremenu je iranski parlament odlučio prekinuti s radom zbog epidemije korona virusa.

Najmanje 33 turska vojnika ubijena su u vazdušnom napadu koje su izvele sirijske snage na sjeverozapadu Sirije, izjavio je visoki turski službenik.

Više njih ranjeno je u provinciji Idlib, dok je prema drugim izvještajima broj poginulih dosta veći.

Sirijske snage uz podršku Rusije pokušavaju preuzeti Idlib od pobunjenika koje podržavaju turske snage. Sirijske vlasti nisu davali zvanične izjave o ovom napadu.

Turska je uzvratila napad nakon što je predsjednik Redžep Tajip Erdoan održao hitni sastanak na najvišem nivou. On je tražio od sirijskih snaga da se povuku nazad sa svojih pozicija gdje je Turska postavila vojne posmatračke punktove, a ranije je prijetio napadom ako ga ne poslušaju. Ali sirijska vlada i Rusija su odbile ove zahtjeve. Rusija je optužila Tursku da krši dogovoreno primirje iz 2018. godine podržavajući pobunjenike.


Ranjeni vojnici prebačeni su u Tursku na liječenje.

Zakoni su se mijenjali vijekovima, no Ujedinjeno Kraljevstvo je svoje pravo usklađivalo s tradicijom Common law (Englesko opće pravo) - odlukama suca po presedanima, no odnedavno se pravni sustav Ujedinjenog Kraljevstva prilagodio šerijatu kako bi se omogućilo odrađivanje oporuka u skladu s vjerskim zakonikom islama. Kritičari ove odluke smatraju da se tako krše prava žena jer one nemaju ista oporučna prava kao muškarci, te prava usvojene i izvanbračne djece te nemuslimana koji po šerijatu nemaju nikakva prava nasljeđivanja.

Članice Sjevernoatlanskog saveza (NATO) održat će danas hitnu sjednicu nakon poziva Turske zbog napada na njene snage u Siriji, saopćeno je iz ove vojne organizacije.

Hitnoj sjednici će ptrisustvovati ambasadori svih 29 zemalja članica, a jedina tačka dnevnog reda bit će razmatranje opcija na osnovu Člana 4 NATO-a koji nalaže da svaka članica može zatražiti pomoć saveza ukoliko smatra da joj je narušen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost.

Podsjetimo, u četvrtak je došlo do velikog incidenta u kojem je poginulo najamnje 30 vojnika turske vojske. Prema pojedinim izvorima, vojnike je napala sirijska vojska privržena Bašaru al Asadu zbog činjenice da su članovi armije bili izmiješani sa militantima koje Damask i Rusija smatraju teroristima.


Zvanična Moskva je saopćila kako su turski vojnici stradali upravo zbog činjenice što su bili u neposrednoj blizini "teroristiučkih jedinica".


.

Islamski ekstremisti pozivaju Sjedinjene Države da im pomognu, a State Department reagira što se tiče Idliba. Bar za sada. U stvari, početkom veljače je američki državni tajnik Mike Pompeo izrazio solidarnost s Turskom. To je učinio nakon smrti pet turskih vojnika pogođenih tijekom bombardiranja položaja terorista od strane sirijske vladine vojske. Pompeo se osvrnuo na članstvo Turske u NATO paktu i optužio Rusiju i Siriju za "kršenje primirja".

U međuvremenu je Ankara tražila od Washingtona da u znak potpore turskim vojnim operacijama u Idlibu pokrene zračne patrole i da postavi raketne sustave Patriot za suzbijanje mogućih sirijskih i ruskih zračnih napada. Tada je Middle East Eye najavio da Ankara čeka odgovor od NATO pakta na zahtjev za veću podršku svojoj protuzračnoj obrani.

Odgovor iz Washingtona je odmah stigao. Nije udovoljio turskim zahtjevima, ali je poslao nevjerojatnu poruku. Posebni izaslanik za Siriju, James Jeffrey, govoreći o terorističkim skupinama koje su aktivne u Idlibu, poput saveza Hayat Tahrir Al-Sham, je rekao:

"To više i nije baš teroristička organizacija i u nekim aspektima se s njima može čak i razgovarati".

Nevjerojatna poruka kojom se prihvaća ranije provedeno rebrendiranje skupine. Podsjetimo, Al-Nusra Front je postao Jabhat Fateh Al-Sham, skupina je zamijenila boje na zastavi i sada isti natpis imamo s crnim slovima na bijeloj podlozi, a ne obrnuto, a preko svog vođe Mohammada Al-Golanija je obećala da će prekinuti sve veze s vrhom Al-Qaide i Aymanom Al-Zawahirijem i sada za SAD "više i nije baš teroristička organizacija".

Izjavu je Moskva definirala kao "neprihvatljivu", kako je izvijestio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Izborni štab predsednika SAD Donalda Trampa saopštio je danas da je tužio list "Njujork tajms" zbog, kako se navodi, namernog objavljivanja lažne priče prošle godine u vezi sa istragom o mešanju Rusije u američke izbore 2016. godine.

Zvaničnici koji vode Trampovu predizbornu kampanju rekli su da je tužba podnesena pred Vrhovnim sudom Države Njujork.

U saopštenju se navodi da je "ta informativna organizacija pozvana na odgovornost jer je namerno objavila lažne tvrdnje protiv kampanje predsednika Donalda Trampa".

Zapadne specijalne službe finansiraju organizaciju "Beli šlemovi" u cilju informativne kampanje protiv sirijskog naroda, izjavio je šef ruske Spoljnoobaveštajne službe Sergej Nariškin.

Ruski zvaničnik je ovim rečima prokomentarisao aktivnost "Belih šlemova" na otvaranju izložbe u Moskvi na kojoj je predstavljen materijal koji razotkriva delovanje ove organizacije u Siriji.

"Organizaciju "Beli šlemovi" finansiraju prekookeanske i britanske obaveštajne službe. Ona izvršava njihove zadatke u okviru informativnog rata, koji vode protiv sirijskih građana, kao i protiv Sirijske Arapske Republike", istakao je šef ruske službe.

Nariškin je podsetio da je jedna od fabrikovanih neistina "Belih šlemova" da je u sirijskoj Dumi navodno korišćeno hemijsko oružje.

Sedmog aprila 2018. godine aktivisti ove organizacije su objavili video o stradanju civila. Za korišćenje bojnih otrova Zapad je tada optužio vladine snage i izvršio masovne vazdušne napade na sirijsku teritoriju.

Prethodno su ruski vojni zvaničnici saopštili da ni eksperti ni lokalno stanovništvo nisu primetili upotrebu hemijskog oružja. Krajem aprila 2018. godine, Moskva je iznela dokaze da je hemijski napad bio insceniran.

U američkoj Demokratskoj stranci traju predizbori za protukandidata Donaldu Trumpu na biralištima u studenom. Proteklih dana se na vodeće mjesto pozicionirao Bernie Sanders, iako je stranka igrala na Joa Bidena, dok je u međuvremenu u igru uskočio milijarder Michael Bloomberg. I sada se pojavljuje zanimljiv scenarije prema kojem bi se Hillary Clinton, koja je poražena 2016. godine, ne samo vratila u politiku, već i postala de facto lider Sjedinjenih Država. Osim ako, naravno, demokrati ne pobijede na predsjedničkim izborima. Evo što o tome za RIA Novosti piše Ivan Danilov.

"Američki i britanski mediji uzbuđeno raspravljaju o informacijama da će Hillary Clinton postati potpredsjednička kandidatkinja u predizbornoj kampanji milijardera demokrata Michaela Bloomberga. Ankete u kojima su potencijalni glasači zamoljeni da glasaju za tandem Bloomberg-Clinton pokazale su daleko bolje rezultate od bilo koje druge kombinacije. Budući da Hillary Clinton, iako ne baš zasluženo, ima reputaciju gorljive feministkinje, ratnice za ženska prava i mogla bi postati prva žena potpredsjednica Sjedinjenih Država, koja bi mogla uvjeriti neke glasače koji su vrlo nesigurni u izbor kandidata milijardera da ipak glasaju za njega. Štoviše, mnogima se biračima može činiti da ako Hillary Clinton uđe u Bijelu kuću u bilo kojem svojstvu, ona će biti stvarna predsjednica Sjedinjenih Država, a formalni nositelj funkcije bi se mogao zvati "predsjednikom pod ženinom papučom", piše Danilov.

"Štoviše, ako se predsjedniku nešto dogodi, na primjer umre ili se iznenada razboli toliko ozbiljno da ne može ispunjavati svoje dužnosti, onda će potpredsjednica Clinton u punom svojstvu predsjednice voditi zemlju tijekom čitavog mandata Michaela Bloomberga, koji već ima 78 godina", podsjeća Danilov.

Za sada je sudjelovanje Hillary Clinton na izborima na strani Bloomberga još uvijek glasina, čak i ako je opravdana. U svakom slučaju, trenutno mnogi povjerenje daju Berniju Sandersu, ali stari milijunaš nema podršku svojih "sunarodnjaka" iz cionističkog lobija AIPAC, a bez njega se u Sjedinjenim Državama ne izlazi na izbore. Ili se barem ne izlazi ako kandidat stvarno misli pobijediti.