Arheolozi su otkrili jedno od najstarijih poznatih sela u delti Nila u Egiptu koje datira iz doba prije faraona, priopćilo je egipatsko ministarstvo za antikvitete.

Selo iz mlađeg kamenog doba otkriveno je tijekom arheoloških iskopavanja na lokalitetu Tal al-Samara u pokrajini Dakahlyiji sjeverno od Kaira, navodi se u priopćenju.

Vođa zajedničke egipatsko-francuske misije Frederic Gio rekao je da je na tom području pronađeno nekoliko silosa s kostima životinja, biljnim ostacima i posuđem, što ukazuje na to da su tamo postojala stabilna društva 5000 godina prije Krista.

Egipat je posljednjih mjeseci objavio niz otkrića, među kojima nekoliko grobova u južnome gradu Luxoru.

Na uzvisini kod kineske rijeke Tuwei znanstvenici su pronašli ogromnu stepenastu piramidu koja je nekoč služila kao središte palače, kao obrambene kamene zidove, tragove proizvodnje alata, te nekoliko jama ispunjenih ljudskim lubanjama, piše Daily Mail.

Iznova pisati povijest

Ovo otkriće iz brončanog doma dovodi u pitanje ono što smo do sada znali o ranoj kineskoj civilizaciji, jer sugerira da je lesno visočje bilo dom složenoj civilizaciji davno prije nastanka poznatih 'centara' u Središnjim dolinama.

Drevni grad nazvan Shimao bio je dom piramidi visokoj najmanje 70 metara, a bio je zaštićen ogromnim unutarnjim i vanjskim zidovima. Smatra se da je u vrijeme svog procvata, od oko 2300. do 1800. g.pr.Kr., grad zauzimao površinu od oko 4 milijuna četvornih metara.

Piramida je napravljena na brdu sačinjenom od lesa, s 11 ogromnih stepenica. Iza ulaza otkriven je "veliki otvoreni trg na kojem su se možda odvijali rituali i politička okupljanja". Smatra se kako je vladajuća elita živjela na vrhu piramidalnog kompleksa, koji je vjerojatno ujedno bio i središte umjetničke ili industrijske prizvodnje. Na fasadi piramide otkrivene su urezane oči i antropomorfna kamena lica.

Arheolozi su otkrili drevnu štuko masku za koju se smatra da opisuje lice majanskog vladara Pakala Velikog, piše Daily Mail.

Ovaj artefakt iz 7. stoljeća potpuno se razlikuje od svih dosada pronađenih majanskih predmeta jer prikazuje kralja u njegovoj starosti, s vidljivim borama. Pakal je vladao od svoje 12. godine, pa sve do smrti s 80 godina. Njegova 68 godina duga vladavina najdulja je zabilježena u Amerikama, te među 30 najdugotrajnijih na svietu.

Arheolozi su pronašli masku tijekom iskapanja na nalazištu Palenque u meksičkoj džungli, uz granicu s Gvatemalom. Štuko masku veličine 20cm pronašla je ekipa Nacionalnog instituta antropologije i povijesti (INAH) tijekom istraživanja drevnog sustava za drenažu hrama.

Na web stranici biblioteke Billa Clintona objavljeni su detalji tajnih razgovora tog bivšeg američkog predsjednika i prvog predsjednika Ruske Federacije Borisa Jelcina, vođeni 1999.g. o sadašnjem ruskom čelniku Vladimiru Putinu.

Dvojica predsjednika o Putinu su razgovarala u dva navrata - 8. rujna i 19. studenog. Iz razgovora je vidljivo kako ruski čelnik izvješćuje američkog kolegu o tome tko će biti novi ruski predsjednik 2000. godine. Osim toga, Jelcin Clintonu govori o psihološkim i karakternim osobinama svog budućeg zamjenika, za kojeg je uvjeravao kako će sigurno pobijediti na izborima, da ima veliku potporu ruskog naroda, da je stručan i profesionalan u svom radu, komunikativan i da će biti osoba koja će proširiti ruske kontakte u svijetu. Kazao je da će se Putin zalagati za demokraciju, vladavinu prava i da će Clinton u njemu imati istinskog suradnika.

Jelcin je Clintonu govorio kako je dugo razmišljao tko bi mogao biti njegov zamjenik i da je Putinovu "biografiju pomno izučio", izučio njegove veze i interese, nakon čega je spoznao kako je to perspektivan čovijek, koji se odlično snalazi u sferi svoje odgovornosti. Prema Jelcinovim riječima, on je bio siguran kako će se njegov američki kolega uvjeriti da će novi ruski vođa biti "visokokvalificirani partner".

U drugom razgovoru, cca dva mjeseca kasnije, Jelcin Clintonu govori kako je uvjeren da će upravo Putin izboriti pobjedu na predsjedničkim izborima."On će biti nasljednik Jelcina. On je demokrat i pozna Zapad", odgovorio je Jelcin na Clintonov upit tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.

Bill Clinton tada je već uspio porazgovarati s Vladimirom Putinom na samitu Azijsko-tihooceanske regije na Novom Zelandu, a na njega je ostavio dojam vrlo pametnog čovjeka. Jelcin mu je na to odgovorio kako Putin ima unutarnju kontrolu i da će učiniti sve moguće, u okvirima zakona, da izbori pobjedu. "I on će pobijediti.Vi ćete zajedno raditi", naglasio je Jelcin, obećavši Clintonu kako će Putin nastaviti liniju svog prethodnika po razvoju demokracije i ekonomije i proširiti ruske kontakte u svijetu.Putin "ima energiju i um za uspijeh".

Podsjećamo: Boris Jelcin je 9. kolovoza 1999.g. Vladimira Putina imenovao vršiteljom dužnosti ruskog premijera, istodobno ga nazvavši svojim nasljednikom. 16. kolovoza ruski parlament Duma potvrdio je Putina za predsjednika vlade RF. Dana 31. prosinca, Boris Jelcin je, u televizijskom obraćanju naciji, neočekivano priopćio svoju odluku o ostavci na predsjedničku dužnost i imenovanju Vladimira Putina za v.d. predsjednika zemlje. U predsjedničkim izborima, održanim 26. ožujka, Vladimir Putin izborio je uvjerljivu pobjedu već u prvom krugu i tako i službeno postao drugi predsjednik Ruske Federacije.

Ogromna rimska vila pronađena je na polju u Oksfordširu puna trofeja, uključujući novčiće, kljove vepra i sarkofag sa skeletnim ostacima žene, koja je pripadala višem društvenom staležu.

Amaterski arheolog i istoričarka Kejt Vestkot pronašla je ostatke u polju u blizini zamka Broton, kod Benberija. Istorijska zgrada veća je od Tadž Mahala i veruje se da je ovo druga najveća pronađena u Engleskoj.

Grobnica Minojaca okružena predmetima za korištenje u zagrobnom životu, poput posude za miješanje vina, pronađena je na Kreti netaknuta već 3500 godina

Minojska je civilizacija nastala na sredozemnom otoku Kreti oko 2600. g. pr. Kr. te je trajala punih 12 stoljeća, do oko 1400. g. pr. Kr. Otkrio ju je arheolog Arthur Evans koji je 1900. godine otkopao Knosos, minojski glavni grad, piše Daily Mail.

Knosos je prema legendi bio dom kralja Minosa, koji je od velikog inžinjera i izumitelja Dedala naručio izgradnju labirinta u kojem je obitavao Minotaur, zastrašujuće stvorenje nastalo iz veze njegove supruge i bika/Zeusa.

Škotski i kineski znanstvenici podastrli su nove dokaze po kojima prakornjače nisu imale oklop te su doznali neke nove činjenice o njegovu razvoju. Dosad je pronađeno relativno malo fosila prakornjača zbog čega su se znanstvenici pitali na koji način i kada se ovim životinjama razvio oklop i kakvi su im bili preci.

Rezultati istraživanja što su ih proveli kineski znanstvenici s Pekinške akademije znanosti, objavljeni u četvrtak u časopisu Nature, upotpunjuju neke "znanstvene karike koje nedostaju".

Istraživači su u jugozapadnoj kineskoj pokrajini Guizhou otkrili gotovo čitav fosil prakornjače star oko 228 milijuna godina i dugačak oko dva i pol metra.

Na skeletu je vidljiv kljun, ali i nekoliko zuba što upućuje na "kariku koja nedostaje" u procesu evolucije ovih životinja.

"Ovo je prvi fosil prakornjače s kljunom", kazao je suautor studije Chun Li s Pekinške akademije znanosti.

Chun kaže da oblik kostiju otkriven na nedavno pronađenom fosilu ide u prilog pretpostavci po kojoj kornjače imaju iste pretke poput većine reptila te otkriće smatra "važnom karikom koja nedostaje u ranoj evoluciji ovih životinja".

Pomoću minirobota opremljenih dvjema kamerama, arheolozi su u srednjem Peruu otkrili brojne podzemne galerije, glinene posude i podzemne grobnice drevne civilizacije Chavin, koja je svoj vrhunac u toj zemlji doživjela između 1300. i 550. godine prije Krista.

"Zasad su u trima podzemnim galerijama prvi put otkrivene ljudske grobnice iz razdoblja civilizacije Chavin", sa zadovoljstvom je objavilo peruansko ministarstvo kulture. "Riječ je o najznačajnijem arheološkom otkriću u regiji koja se povezuje s civilizacijom Chavin."

Civilizacija je naziv dobila po važnome gradu Chavinu de Huantaru, a arheolozi ističu da je riječ o "najznačajnijem regionalnom otkriću u posljednjih 50 godina".

Nova otkrića

Narod Chavina izgradio je veličanstvene hramove, bavio se izradom finih tkanina te njegovao vjersku umjetnost osebujnog stila. Chavini su prva peruanska civilizacija koja je izrađivala predmete i kipove od plemenitih metala, poput zlata i srebra te od kože. Prvi su narod koji je ujedinio ravničarsko priobalno područje Perua s visokim planinskim Andama u zaleđu, čime su Chavini utrli put ostalim peruanskim civilizacijama, poput Inka. Nakon pada Chavina, u području Anda razvile su se druge kulture, primjerice Chimu.

U sibirskoj spilji znanstvenici su pronašli komadić kosti tinejdžerke koja je živjela prije otprilike 50.000 godina, koji još jednom iz temelja mijenja naše shvaćanje ljudske evolucije.

Ova je djevojčica bila pravi hibrid i to između oca denisovca i majke neandertalke, otkrila je nova studija koja je objavljena u časopisu Nature.

Neandertalci i denisovci najbliži su izmrli rođaci modernih ljudi, ali su se genetski razdvojili prije gotovo 400.000 godina. No, ovaj fragmet kosti dokaz je da su znali imati prilično bliske odnose.

Jedan arheolog amater pronašao je uz pomoć metal-detektora prsten pečatnjak iz vremena kraljice Elizabete Prve čija se vrijednost procjenjuje na oko 10.000 funti.

Ben Bišop, fabrički radnik, pretraživao je polje jednog farmera kada je pronašao predmet za koji je isprva mislio da je otvarač za konzerve.

Prsten datira od 1550. do 1650. godine.

Prsten će biti prodat na aukciji aukcijske kuće "Hansons" u Darbiju 27. septembra.

Bišop je pronašao prsten u Glastonberiju u Samersetu, piše "Daily mail".

Na prstenu pečatnjaku vidi se dvoglavi orao, za koji je utvrđeno da potiče iz elizabetanske epohe. Prsten je star oko 500 godina, a smatra se da je korišten u trgovinskim transakcijama vezanim za olovo.