Tajna povijestS


Map

Skriveni geometrijski uzorak pronađen u Gobekli Tepe


Sputnik
Pon, 27 Tra 2020 19:57 UTC
Gobekli Tepe
Gobekli Tepe
Enigmatični monoliti izgrađeni pre oko 11.500 godina na lokalitetu Gobekli Tepe u Turskoj, zagonetka su za arheologe od njihovog otkrića 90-ih godina prošlog veka. Sada je tim izraelskih naučnika došao do neobičnog otkrića, odnosno "geometrijskog obrasca", koje ukazuje da su projekti izgradnje bili mnogo složeniji nego što se ranije mislilo.

Njihovo otkriće, takođe, ukazuje i da je celom procesu izgradnje prethodilo detaljno planiranje uz značajne resurse, što se smatralo nemogućim za to doba.

Izraelski arheolozi, koji su proučavali tri najstarija monolita, otkrili su "skriveni geometrijski obrazac", tačnije jednakokraki trougao, koji ih navodi na teoriju da je moguće da je građevina "planirana kao jedinstvena celina" i da je građena istovremeno.

"Postoji mnogo spekulacija o tome da su građevine dizane sukcesivno, i da je moguće da su to radile različite grupe ljudi...Međutim, nema dokaza da se to dešavalo u istom vremenskom periodu", rekao je areheolog Gil Haklaj sa Univerziteta u Tel Avivu.

Ovo otkriće, po svemu sudeći, potvrđuje ranije teze arheologa da su "arhitekte" tokom neolita ili čak kasnog paleolita umeli prilikom gradnje da primene "osnovne geometrijske principe" i "uspostave standardne jednice mere", piše izraelski "Harec".

Arheolozi su mišljenja i da geometrijski obarazac koji su otkrili pojačava tezu nalazišta Gobekli Tepe kao "kultnog mesta".

Gobekli Tepe, u jugoistočnoj Anadoliji, smatra se prvim i najstarijim primerom monumentalne arhitekture. Nastalo je nekoliko milenijuma pre Stounhendža ili Keopsovih piramida u Gizi, a ovo svetilište ujedno predstavlja i najstariji verski objekat na svetu.

U naučnim krugovima vlada mišljenje da je Gobekli Tepe funkcionisao ne samo kao verski objekat, već da je to bilo mesto gde su se priređivali razni rituali i svečanosti i gde se razmenjivala roba.

Komentar:

Više...
Pharoah

U Egiptu pronađen drveni sanduk sa mumijom iz 17. dinastije u Luksoru


klix.ba
Sub, 25 Tra 2020 00:00 UTC
Egipat otkriva drevni drveni sarkofag u provinciji Luksor
© Xinhua / Ministarstvo turizma i antikvitetaEgipat otkriva drevni drveni sarkofag u provinciji Luksor
Egipatski i španski arheolozi su u egipatskom južnom gradu Luxoru, na istočnoj obali Nila pronašli drveni sanduk u kojem se nalazila mumija stara 3.600 godina koja datira iz 17. dinastije, tačnije perioda 17. faraonske porodice.

Egypt Today piše da je drveni sanduk imao dimenzije 1,75 puta 0,33 metra, a u njemu su bili u lošem mumificiranom stanju posmrtni ostaci 15-godišnje djevojke.

U uhu mumije su pronađene spiralne bakarne naušnice, na rukama dva prstena od kojih je jedan izrađen od kostiju, a drugi je na sebi imao plave staklene perle povezane žicom na metalnoj podlozi.

U jednodijelnom javorovom sanduku pronađene su i četiri ogrlice izrađene od dragog kamenja različitih boja.

Osim toga, u platnene zavoje bio je umotan i crveni ushabti. Riječ je o figurici i zavoju koji je su na sebi imali hijeratski tekst koji otkriva identitet vlasnika.
Više...
Blue Planet

Drevne kamene kugle koje su rani ljudi koristili možda su bili idealno sredstvo za vađenje koštane srži

Z.Milić
logicno.com
Uto, 21 Tra 2020 00:00 UTC
kamene kugle
© Assaf i sur. PLOS One, 2020
Eksperimenti koje su sproveli istraživači pokazali su da su oblikovane kamene kugle pogodnije za određene drevne poslove od prirodnog kamenja.

Odvažna nova studija pomogla je objasniti funkciju čudnih sfernih kamenih predmeta koje su arheolozi pronašli u raznim dijelovima Zemlje i čija je priroda decenijama zbunjivala naučnike, prenosi Live Science.

Ella Assaf, vođa studije i postdoktorska istraživačica na Odjeljenju za arheologiju i drevne kulture Bliskog Istoka na Univerzitetu u Tel Avivu, objasnila je da su ove kamene kugle pronađene na nekim od najstarijih arheoloških nalazišta na svijetu u Africi, Evropi i Aziji, mada do sada nisu mogli shvatiti čemu su ti predmeti namijenjeni.

"Naša studija je prvi put pružila dokaze u vezi sa funkcijom ovih zagonetnih kamenih kugli koje su ljudi pravili prije skoro 2 miliona godina ", rekla je medijima putem e-maila.

Stvari su se promijenile kada je Assafin tim otkrio skladište takvih kugli u pećini Qesem u Izraelu, "gdje su ljudi živjeli prije otprilike 400.000 do 200.000 godina", kako Live Science ukazuje.

Temeljita analiza njihovog otkrića pronašla je "tragove habanja i organskih ostataka" na kuglama, što je navelo istraživače da zaključe da su kugle korištene za "razbijanje životinjskih kostiju i vađenje hranjive srži".
Više...
Eye 1

Generalplan Ost: Nacisti su spremali holokaust Slovena


kurir.rs
Ned, 19 Tra 2020 17:52 UTC
generalplan ost
© WikipediaMapa Evrope sa ucrtanim granicama pre Drugog svetskog rata, uz prikaz glavnog plana Istok. Legenda: Tamno sivo – Nemačka (Deutsches Reich). Tačkasta crna linija - prostiranje detaljnog plana „druge faze naseljavanja“ (Siedlungsphase). Svetlo sivo – najdalji domet glavnog plana Istok. Imena ispisana plavom bojom - oblasti koje su nazivane rajhskomesarijatima : Ostland (1941-1945), Ukrajina (1941-1945), Moskovija (nikad uspostavljen), Kavkaz (nikad uspostavljen).
Nacistički plan "Ost" predviđao je uništenje i preseljenje nekoliko miliona ljudi - to je zapravo bio holokaust Slovena, kaže ekspert Ruskog vojnog istorijskog društva (RVIO) Nikita Buranov.

"O postojanju generalnog plana 'Ost' svedoče istorijska dokumenta. To je faktički bio holokaust Slovena. Hitler je planirao da uništi milione ljudi, a tom pitanju je pristupio sa nemačkom pedantnošću i pragmatizmom. Na primer, izračunali su troškove tog programa - procenili su da bi uništenje slovenskog stanovništva koštalo 100 milijardi rajh maraka", rekao je Buranov.

Prema njegovim rečima, dokument koji bi se mogao nazvati generalnim planom "Ost" danas ne postoji, jer konačne verzije nije bilo - postojalo je nekoliko projekata, koji su se stalno menjali.

"Sačuvano je nekoliko dokumenata, koji svedoče o ciljevima i zadacima nacista u Istočnoj Evropi. To su 'Komentari i predlozi za generalni plan Ost'. To je bio veliki program uništenja i preseljenja celih naroda, koji je napisan na isti način kao 'Majn kampf'. Oni nedvosmisleno svedoče o tome da su nacističke vođe rat protiv SSSR-a smatrale pre svega ratom protiv slovenskih naroda", objasnio je ekspert.

On je podsetio da postoji šest delova različitih dokumenata, koji se tiču plana "Ost", a koji su dostupni za analizu.

Prva dva dokumenta su pripremana ranije 1940. godine, i odnose se na Poljsku, koju su planirali da kolonizuju, a Poljake da proteraju. Ostala četiri dokumenta direktno se odnose na Sovjetski Savez. U njima se pojavljuje formulacija "generalni plan Ost".

"U poslednja četiri dokumenta jasno je formulisano kako je planirano uništenje stanovništva Sovjetskog Saveza. Planirano je proterivanje stanovništva i masovno preseljenje. Pritom, ne treba se zavaravati terminom 'iseljavanje', što je bila uobičajena nacistička formulacija za faktičko uništavanje ljudi. U mnogim nemačkim dokumentima postoji takva odrednica, na primer, kada se govori o koncentracionim logorima", rekao je Buranov.
Više...
Ice Cube

"Spektakularni" artefakti pronađeni kako se topi ledeni dio planinskog prolaza u Norveškoj

Damjan Raknić
jutarnji.hr
Pet, 17 Tra 2020 00:00 UTC
planinski prijelaz
"Spektakularni" i savršeno očuvani artefakti iz doba Vikinga otkriveni su na planinskom putu Lendbreen u središnjem dijelu Norveške nakon što se dio ledenog pokrivača na spomenutoj lokaciji povukao zbog klimatskih promjena, piše The Guardian.


Komentar: Agenda Guardianovog "globalnog zagrijavanja/krize klimatskih promjena" prilično je poznata, ali, samo kao referenca, dok se ovaj planinski prijelaz može otopiti, negdje drugdje na sjeveru: rekordne snježne padavine tijekom cijelog vremena zakopavaju dijelove Švedske - 3,25 M ( 10,7 ft) - Nemoj reći Greti ...


Taj su planinski put arheolozi počeli proučavati još 2011. godine kada je na tom području pronađena vunena tunika za koju se kasnije utvrdilo da potječe iz trećeg ili četvrtog stoljeća poslije Krista.

Ledeni se pokrivač od 2011. godine do danas znatno povukao, što je dovelo do otkrića brojnih artefakata iz davnina, poput štrikanih rukavica, kožnih cipela te strijela koje su još uvijek imale pričvršćeno perje.
Više...
Bizarro Earth

SOTT Fokus: Crna smrt, socijalno distanciranje i ljetni praznici

James Hankins [Prijevod: Sott.net]
Quillette
Sub, 28 Ožu 2020 12:00 UTC
black death
© Wellcome Images"Dovedite svoje mrtve"

Jedna od blagodati proučavanja povijesti je ta što, bez obzira koliko stvari postaju loše, uvijek možete pronaći trenutak u prošlosti kada su stvari bile puno, puno gore. Neki komentatori naše trenutne krize bacaju na usporedbe s ranijim pandemijama, kao što je bila crna smrt 1347. do 1350. Doista? Crna smrt je izbrisala pola stanovništva Europe u razmaku od četiri godine. Na nekim mjestima smrtnost je bila mnogo brža i smrtonosnija od toga. Pisac Giovanni Boccaccio, koji nam je u književnosti dao najživopisniju sliku Crne smrti, procijenio je da je u Firenci u četiri mjeseca između ožujka i srpnja 1348. umrlo 100.000 ljudi. Broj stanovnika 1338., prema jednom suvremenom kroničaru, je bio 120.000 ljudi.

Boccaccio je u to vrijeme bio gradski porezni službenik i sve je vidio iz prve ruke. Svakog jutra tijela mrtvih - muževi, žene, djeca, sluge - gurana su na ulicu gdje su bila gomilana na nosilima, kasnije na kolicima. Odneseni su u najbližu crkvu na brzi blagoslov, a zatim su odvezeni na groblja izvan grada radi ukopa. Kako se broj umrlih povećavao, napuštali su se tradicionalni postupci sahrane. Iskopani su duboki rovovi u koje su tijela bačena u slojevima s tankim pokrivačem zemlje razbacanim po vrhu. Boccaccio piše kako se "mrtvima ne ustupa više poštovanja nego što bi se danas pokazalo mrtvim kozama".

Komentar: Iako koronavirus definitivno nije ni blizu Crnoj smrti, kuge su dokumentirane kroz zabilježenu povijest - pa čak i puno prije - i čini se da se događaju kada civilizacija propada, slično kao što to danas vidimo, pa nam je potrebno da se educiramo o onome što je najvažnije kada kuga stvarno udari: Također pogledajte SOTT radio emisiju: The Health & Wellness Show: The Truth about Tobacco and the Benefits of Nicotine

Više...
Cut

Najstariji ikada komad konopa napravili su neandertalci prije 50 000 godina

Damjan Raknić
jutarnji.hr
Pon, 13 Tra 2020 21:32 UTC
konop
© C2RMF/Centre de recherche et de restauration des musées de France / Ferrari / Profimedia
Komad 50 tisuća godina starog konopa - najstariji otkriveni primjerak u povijesti - pronađen u špilji u Francuskoj dodatno je osporio ideju da su neandertalci bili kognitivno inferiorni u odnosu na modernog čovjeka, piše BBC.

Studija objavljena u časopisu Scientific Reports tvrdi da je sićušan, troslojni komadić konopa napravljen od kore drveta uočen na kamenom alatu koji je pronađen na lokalitetu Abri du Maras.

Spomenuti komadić konopa navodi na zaključak da su Neandertalci razumjeli koncepte kao što su parovi, kompleti i brojevi. Ispletena vlakna čine osnovu odjeće, torbi, mreža pa čak i brodova.

Već se zna da su Neandertalci, podvrsta pračovjeka koja je izumrla prije približno 40 tisuća godina, pravili katran od kore drveta breze, umjetničke predmete i ogrlice od školjki. Također, znali su i kontrolirati vatru, živjeli su u skloništima, bili su umješni lovci velikih životinja, a čak su i s namjerom mrtve zakapali u grobove.

Arheolozi i paleontolozi inače na nalazištima poput francuskog Abri du Marasa pronalaze samo ostatke životinja i kamenih alata. Materijali koji su uništivi i razgradivi obično se ne pronalaze.

No skupina istraživača iz Francuske, Sjedinjenih Američkih Država i Španjolske otkrila je komad konopa koje bio zalijepljen za donji dio šest centimetara dugačkog kamenog alata.

Konop, za koji se vjeruje da je napravljen od unutarnje kore drveta iz skupine četinjača, bio je dugačak 6,2 milimetra i širok 0,5 milimetara.

Tri skupine vlakana razdvojene su i zavinute u smjeru kazaljke na satu u strunu. Nakon što su zavinute, te su strune u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu uvijene u konop.

Komentar: Iako se posljednjih godina pojavljuju dokazi koji pokazuju da su neandertalci bili malo sofisticiraniji nego što je to mislila mainstream znanost, čini se da se oni nikada nisu približili ljudima u pogledu inovacija, kreativnosti i socijalne kohezije, pa je to vrlo malo vjerovatno. da su, kako je navedeno u članku, neandertalci naučili ljude kako napraviti žicu. Kao što Laura Knight-Jadczyk piše u Zlatno doba, psihopatija i šesto izumiranje
Možemo i promotriti društvo neandertalaca - kako bi vidjeli kakvo društvo kromanjonaca nije bilo! Praljudske grupe neandertalaca su bile male, kohezivne i rukovođene nasiljem. Snažni su vladali nad slabijima, ali su morali biti složni kako bi preživjeli. To je bilo gadno i vulgarno nadmetanje za resursima - hranom i ženkama. Sloga je bila nametnuta, nalik vladavini huliganstvom. Takvo okruženje nije pogodno za ikakvu vrstu inovacije, poput stvaranja i razvitka oruđa, ili ideja koje bi vodile do oruđa. Proučavanje povijesti neandertalskog čovjeka nam zaista govori o upravo takvom životu u neandertalskom logoru. Dvije stotine tisuća godina istog starog seta oruđa bez ikakve inovacije.

Inovativne individue, onako kako ih znamo iz vlastitih društava, vrlo često nisu fizički snažne ili agresivne. Možda koriste svoj um jer su manje sposobne djelovati u svijetu fizički, ili možda postanu manje agresivne jer toliko puno razmišljaju. Takve individue svakako ne bi preživjele u razbojničkom društvu, jer nasilnici ne samo da bi krali njihove inovacije od njih (i bili nesposobni sami ih reproducirati), nego ih ne bi ni hranili. Prema tome, takvo - "svatko je svakome neprijatelj" - društvo nije mjesto gdje kreativnost i inovacija mogu procvasti.

Kromanjonska društva su imala zajednička ognjišta, zajedničke aktivnosti, a nalazišta ukazuju da su postavljena i određena područja sastrane, gdje su grupe ljudi izvršavale različite zadatke za dobrobit grupe kao cjeline. Marksistički socijalni antropolog Yuri Semenov stoga predlaže da je komunizam (prava vrsta kako su ga prakticirali rani kršćani, ne sovjetska verzija koja je bila totalitarizam s prikačenim nazivom "komunizam") bio nešto što su prakticirali najraniji istinski ljudi - ono što ih je činilo ljudima ili je barem izražavalo njihovu humanost - i nešto što je bila esencija samog života.
Pogledajte također:

Više...
Blue Planet

Istraživači otkrivaju ranu složenu kirurgiju mozga u drevnoj Grčkoj

Z.Milić
logicno.com
Pet, 10 Tra 2020 00:00 UTC
lobanja
© AMNA
Kao jedna od velikih civilizacija klasične antike, Antička Grčka je poznata po mnogim fundamentalnim uvidima koji su od tada postali dio temelja za ideje zapadne civilizacije, uključujući osnovnu geometriju i medicinu Hipokratove škole.

Istraživači predvođeni veteranom antropologom dr Anagnostisom Agelarakisom sa odjeljenja za istoriju Univerziteta Adelphi otkrili su dokaze o naprednom starogrčkom obliku trepanninga - hirurškom zahvatu koji uključuje bušenje rupa u ljudskoj lobanji kako bi pokušali da liječe različite zdravstvene probleme.

U saopštenju za štampu, univerzitet je izvijestio da je na ostrvu Tasos u Sjevernom Egejskom moru otkriveno deset kompleta skeletnih ostataka, među kojima su šest muškaraca i četiri žene, za koje se vjeruje da su visokog društvenog položaja. Datiraju iz proto-vizantijskog perioda (330-824. pr. Kr.) i pokazuju znakove složenog oblika hirurške operacije mozga koji se izvodi na jednoj od osoba.

"Prema kostur-anatomskim osobinama pojedinaca, i muškarci i žene živjeli su fizički zahtjevne živote," objasnio je dr Agelarakis. "Vrlo ozbiljne slučajeve traume, koje su pretrpjeli i muškarci i žene, hirurški ili ortopedski je liječio iskusan ljekar / hirurg sa velikom obukom u zaštiti od traume.Vjerujemo da je to bio vojni ljekar ", dodao je profesor.

Posmrtni ostaci, za čije se muške primjerke smatra da su služili kao strijelci i kopljanici u Istočnom rimskom carstvu, obuhvataju jednog muškarca koji je imao veliku operaciju glave, vrata i mozga, vjerovatno zbog infekcije, ali se smatra da je podlegao bolesti.

"Hirurška operacija je najsloženija koju sam ikada vidio u svojih 40 godina rada sa antropološkim materijalima", uzviknuo je akademik, pozivajući se na podatke dobijene ispitivanjem čovjekove lobanje. "Nevjerovatno je da je obavljena, sa najkomplikovanijim pripremama za intervenciju, a zatim i sama hirurška operacija, koja se, naravno, odvijala u eri prije antibiotika", naglasio je.

Agelarakis i njegov tim detaljnije su otkrili svoje otkriće u novoj knjizi Archaeopressa pod nazivom "Istočno rimski strijelci i izvanredni medicinsko-hirurški zahvati na Paliokastru na ostrvu Tasosu tokom proto-bizijskog perioda".

Komentar: Pogledajte također (engl.jezik):

Više...
Easter Egg 2

"Luksuzna" nojeva jaja stara 5000 godina otkrivaju nepoznatu međusobnu povezanost drevnog svijeta


jutarnji.hr
Pet, 10 Tra 2020 07:12 UTC
nojeva jaja
© Jononmac46Ukrašena jaja pronađena u "Isisinoj grobnici", elitnom ukopu u etruščanskom Vulcimu, Italija, izložena u Britanskom muzeju
Da ste prije 5.000 godina nekome htjeli pokloniti nešto luksuzno, možda biste mu poklonili nojevo jaje, najveće od svih jaja (prosječno nojevo jaje dugačko je 15 centimetara, široko 13 te teško 1,4 kilograma - 20 puta teže od kokošjeg).

Stanovnici Europe, Mediterana i Sjeverne Afrike trgovali su nojevim jajima tijekom brončanog i željeznog doba, a jaja su se bojala te ukrašavala s bjelokosti, dragim kamenjem, plemenitim metalima i drugim materijalima.

Britanski muzej u Londonu u svojoj kolekciji ima pet primjeraka koje su pronašli u Italiji, no pitanje je odakle su zapravo potekla jer nojevi nisu dio autohtone faune Europe.

Međunarodni tim arheologa odlučio je doznati kompletnu povijesti tih jaja te je u četvrtak u časopisu Antiquity objavio svoje spoznaje, piše BBC.

Pet jaja koja se nalaze u Britanskom muzeju ukrašena su crtežima i rezbarijama životinja, cvijeća, vojnika, bojnih kola te geometrijskim oblicima.

Arheolozi jaja uglavnom pronalaze u grobnicama bogatijih pojedinaca, a dr. Tamar Hodos sa Sveučilišta u Bristolu, voditelj tima koji je nastojao otkriti tajne nojevih jaja Britanskog muzeja, kaže da su nojeva jaja vjerojatno bila luksuz.

Povijest nojevih jaja postaje još zanimljivija kada se uspije otkriti gdje su snesena i upravo su tu povijesti znanstvenici predvođeni Hodosom nastojali otkriti.

Hodosov je tim zanimalo odakle su potekla te je li ih snio divlji noj ili noj s farme. Naime, divlji su nojevi jako opasni. Svojevremeno je grčki povjesničar Ksenofont napisao da nitko nije uspio uhvatiti jednog. Kada bi se otkrilo odakle je nojevo jaje poteklo, čovjek bi dobio nova saznanja o drvenim civilizacijama i trgovačkim putevima koji su oblikovali moderni svijet.

U želji da otkriju podrijetlo jaja, Hodosov je tim analizirao kemijski sastav ljusaka i usporedio ga s današnjim nojevim jajima iz Egipta, Izraela, Jordan i Turske.
Više...
Light Saber

Povijest kaže da su Huni opljačkali veći dio Europe i da su krivi za pad Rima - ali arheološki zapis sugerira manje nasilno nasljeđe


klix.ba
Uto, 31 Ožu 2020 00:00 UTC
Hunska invazija Italije
© WikipediaHunska invazija Italije
Huni imaju reputaciju nemilosrdnih barbara, ali nova arheološka saznanja govore da nisu bili toliko ratoborni koliko se mislilo.

Krajem 4. stoljeća Huni su zauzeli većinu zapadne Evrope, pokorivši germanska plemena. Iako ih prati reputacija neustrašivih konjanika osvajača, historičari podvlače da je puno toga o njima nepoznato. Pretpostavlja se da su došli iz predjela današnjeg Kazahstana i da su potekli od nomadskog turkijskog naroda Xiongnu, koji je tokom 3. i 2. stoljeća prije nove ere vladao prostranim carstvom u središnjoj Aziji.

Krećući se obalom Crnog mora, Huni su harali sve pred sobom. Potisnuli su germanska plemena poput Vandala i Vizigota dublje u Evropu, čime su prouzrokovali Veliku seobu naroda. Ovaj niz događaja potresao je Rimsko Carstvo i učinio ga ranjivim na nadilazeća barbarska plemena.

Atila Bič Božji

Najozloglašeniji vladar Huna bio je Atila Bič Božji, koji je predvodio hunske narode od 440. do 453. godine. Pod njegovim vodstvom stigli su čak i do Galije, a današnje Francuske. Zloslutni nadimak zaslužio je nezamislivim nasiljem kome je njegova vojska bila sklona. No, arheološka iskopavanja otkrivaju pomalo drugačiju priču.

Arheolozi su 2017. u Mađarskoj, na čijem prostoru je u vrijeme Rimskog Carstva bila provincija Panonija, pronašli dokaze koji svjedoče o suživotu i kulturnoj razmjeni među Rimljanima i Hunima. Ova saznanja govore o historiji Huna koja nije bila u potpunosti ispunjena sukobima.

Atila Hunski nikada nije i sam napao Rim, koji je pao pod najezdom barbara 469. godine. Uprkos tome, Huni su ostali zapamćeni u historijii kao najzaslužniji za pad carstva. Savremeni historičari ističu da je Rim već uveliko bio destabiliziran i da je zbog toga, zapravo, bio ranjiv na barbarsku invaziju.


Komentar: Dokazi pokazuju da su se u to vrijeme u Europi dešavali katastrofalni događaji: Uništavanje drevnog Rima - Barbari nisu bili odgovorni

Više...