Tajna povijest
Mustafa Vaziri, šef Vrhovnog savjeta za antikvitete, rekao je da je do otkrića došlo u saradnji sa Evropskim institutom za podvodnu arheologiju.
On je dodao da su arheolozi, takođe, pronašli skulpturu glave ugravirane u kristalu i tri zlatna novčića iz vremena prvog rimskog cara Augusta, prenio je AP.
Građevinci su pripremali teren za gradnju svlačionica kada su ispod travnatog terena, na 40 centimetara dubine, otkrili svastiku. Prema riječima članova sportskog kluba, koji koriste teren, pronađeni kukasti križ nekad je bio temelj nacističkog spomenika srušenog i uništenog prije više desetljeća.
Ured za kulturno naslijeđe grada Hamburga odmah je naredio da se kukasti križ ukloni što je prije moguće, a kako je pretežak i prevelik da bi ga se izvadilo dizalicom, radnici će ga raskomadati pneumatskim čekićima, piše DW.
Kovačević, koji je gostujući predavač na Univerzitetu u San Francisku i čije je primarno polje istraživanja rad obavještajnih službi, do novih materijala je došao nakon što se u februaru 2016. godine obratio CIA sa zahtjevom za dokumenta vezana za jugoslovenski atomski program.
"Poslije više od godinu i po dana, u oktobru 2017. godine, dobio sam osam dokumenata na ukupno 84 stranice. Dokumenti obuhvataju period od trideset godina, od 1957. do 1986. godine, različitog su formata, od kratkih izvještaja do naučnih studija, i svi su nosili oznaku visoke tajnosti. Jasno je da se nekoliko generacija analitičara CIA ozbiljno bavilo ovom temom. Dokumenti su na pojedinim mjestima redaktirani da bi se sakrili izvori informacija, a u propratnom pismu mi je rečeno da postoje još neki dokumenti koji ostaju javno nedostupni zbog uticaja na američku nacionalnu bezbjednost. Dakle, tajni još ima", kaže Kovačević.
U dokumentima CIA u koje je Kovačević imao uvid stoji da je odmah nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija uspostavila saradnju sa SAD na razvoju atomskog programa, i počela da šalje studente na specijalizaciju na američkim univerzitetima. Tako je 1952. godine Jugoslavija, u saradnji sa naučnicima Američkog geološkog društva, izvršila istraživanja širom svoje teritorije i utvrdila da postoje solidna nalazišta uranijuma u Sloveniji (Idrija) i u Makedoniji (Zletovo).
Takođe, u jednom dokumentu iz jula 1979. godine navodi se da samo nalazište u Sloveniji (Žirovski vrh) može godišnje da proizvede 300.000 tona uranijuma, što je dovoljno za oko 300 tona uranijumskog oksida (atomskog goriva).

"Dali lubanja" (na slici), otkrivena 1978., izuzetno je kompletna, s licem i lobanjom još uvijek netaknutom, a stara je 260.000 godina. Istraživači koji opisuju lubanju 1979. smatraju da pripada ranoj ljudskoj vrsti Homo erectus
Poznata kao lubanja iz Dalija, otkrivena je prije gotovo 40 godina u kineskoj provinciji Shaanxi. Pripadala je pripadniku rane homininske vrste Homo erectus. Njegove strukture lica i lubanje ostale su netaknute, iako se datira prije oko 260.000 godina. Lubanja Dali je toliko stara da arheolozi u početku nisu vjerovali da može dijeliti značajke s modernim Homo sapiensom.
No, Xinzhi Wu iz Kineske akademije znanosti u Pekingu vjerovao je da zbog velikih fizičkih sličnosti Homo erectus mora dijeliti DNK s Homo sapiensom. Desetljećima nakon što je ova ideja odbačena od strane akademske zajednice, Wu i kolegica, Sheela Athreya sa Sveučilišta A&M u Teksasu, nedavno su ponovno analizirali lubanju Dali i otkrili da bi nas mogla natjerati da ipak ponovno pišemo svoju evolucijsku povijest. Nevjerojatno je nalik dvjema odijeljenim lubanjama Homo sapiensa koje su prethodno pronađene u Maroku.
Turski arheolozi su pronašli glinenu ploču na kojoj je uklesan predbračni ugovor. Ploča se nalazila u provinciji Kayseri i napisana je klinastim pismom na staroasirskom narječju.
Ono što je posebno zanimljivo kod ovog pronalaska jest to što je na njemu prvi put spomenuta neplodnost. I u današnjem vremenu problem neplodnosti se pokušava riješiti na razne načine. Mnogi parovi pokušavaju dobiti dijete uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje, a u nekim državama zakon im dopušta da pronađu ženu koja će im roditi dijete.
U ovom sporazumu se također pokušao riješiti problem neplodnosti. U njemu se navodi ako par ne može dobiti dijete u razdoblju od dvije godine, tada će supruga dopustiti svom suprugu da pronađe ropkinju koja će postati surogat majka. Nakon rođenja prvog dječaka, ropkinja se mora osloboditi.
Blago sa više od 2.000 srednjevjekovnih novčića i zlatnih predmeta otkriveno je još u septembru, međutim tim arheologa sa Univerziteta u Lionu objavio je tek sada to svoje rijetko otkriće, prenosi AP.
Otkriveno blago sadrži 21 zlatan dinar koji potiče iz 12. vijeka iz Španije i Maroka, kao i zlatan prsten optočen dragim kamenjem.
Blago je otkriveno dok je tim vršio rutinska istraživanja u opatiji Kluni, koja je jedna od najvećih srednjevjekovnih u zapadnoj Evropi.
Arheolozi, koji su svoje otkriće nazvali "izvanrednim" kažu da je i dalje misterija zašto je blago bilo tu sakriveno, i zašto ga njegov vlasnik nikada nije iskopao.
U saopštenju se navodi da se pretpostavlja da mumija potiče iz grčko-rimskog perioda.
Umotana u laneni materijal, glava mumije je pokrivena "posmrtnom" maskom, koja je napravljena od traka kartona i papirusa, koje su zalijepljene jedna preko druge i tako formiraju masku.
Naučnici su rekli da su u komadima grnčarije starim 8.000 godina pronašli ostatke vina, što je najraniji dokaz pravljenja ovog pića.
Na posudama iz doba neolita vidi se ukras u obliku grožđa i muškarac kako igra.
Posude sa ostacima vinske mješavine pronađene su na dvije lokacije južno od Tbilisija, javlja BBC.
Prethodno je najraniji dokaz pravljenja vina bio na grnčariji koja datira prije oko 7.000 godina i koja je pronađena u sjeverozapadnom Iranu.
"Vjerujemo da je ovo najstariji primjer domestikacije divljeg grožđa u euroazijskom prostoru i to samo radi proizvodnje vina", rekao je jedan od autora studije Stephen Batiuk, istraživač sa Univerziteta Toronto.
Istraživanje je predvodio Univerzitet Van Juzunku Jil uz podršku lokalne vlasti provincije Bitlis.
Arheolozi koji su pod vodom pronašli ruševine smatraju da one datiraju iz vremena gvozdenog doba civilizacije Urartu, koja je poznatija pod nazivom Kraljevstvo Van. Radi se o periodu od sedmog do osmog veka pre nove ere, preneli su turski mediji.
Konji čiji su ostaci pronađeni u grobnici blizu grada Xinzheng, pripadali su dinastiji Zheng koja je na ovim prostorima vladala između 770. i 221. godine pre nove ere. U istom grobu pronađeni su i ostaci kočija.