Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Znanstvenici amateri pomažu NASA-i saznati više o aurori nazvanoj Steve

Aurora Steve
© Krista TrindeSTEVE i Mliječni put na jezeru Childs, Manitoba, Kanada. Slika je sastavljena od 11 slika spojenih zajedno
Grupa znanstvenika amatera iz Alberte u Kanadi nije bila sigurna što su zapravo ljubičasti (ponekad zeleni) lukovi na noćnom nebu koje su fotografirali.

Međutim, o čemu se točno radi nisu bili sigurni ni znanstvenica iz NASA-e Elizabeth MacDonald ni profesor fizike i astronomije sa Sveučilišta Calgary Eric Donovan - inače tim znanstvenika poznat pod nadimkom 'Lovci na aurore', piše Guardian.

Kad je poznatim znanstvenicima grupa znanstvenih amatera pristupila u pubu i pokazala im fotografije, Donovan je rekao da je jedino siguran kako nije u pitanju tzv. 'protonska aurora'.

- Kad sam vidio sliku, jedino sam znao da nije u pitanju 'protonska aurora'. A kako je neobična pojava trebala ime, predložili smo 'Steve', rekao je.


Fireball 2

Znanstvenici u Rusiji testiraju lasere kako bi razbili smrtonosne asteroide

Laseri
© Pixabay
Strah od asteroida, odnosno da će na Zemlju pasti neki koji bi mogao da okonča život na našoj planeti, veoma je opravdan. Ali izgleda da su Rusi pronašli našin da te strahove smanje, ako ne i odagnaju!

Naučnici iz Fizičko-tehničkog instituta u Moskvi, u saradnji sa grupom drugih kolega, osmislili su prvo model potencijalno veoma opasnog asteroida, a odna su ga uspešno uništili laserom.

Ovaj eksperiment je urađen ne bi li naučnici mogli da odrede tačnu masu nuklearnog naboja koji je potreban za zaštitu od mogućeg sudara nekog nebeskog tela sa Zemljom.

Otkriveno je da je za uništenje asteroida prečnika od 200 metara potrebna bojeva glava sa tri megatona.

U toku istraživanja korišćena tri tipa laserskih uređaja - "Iskra-5", "Luč" i "Saturn".

Naučnici smatraju da će nakon uništenja asteroida veliki deo otpada sagoreti u Zemljinoj atmosferi, a ono što preostane pašće na zemlju bez opasnih posledica.

Saturn

Ako Zemlja ikad primi signale od strane civilizacije oni će vjerojatno već biti mrtvi

Signali
© GEOFF MARCYElektromagnetski signali (plavi krugovi) iz vanzemaljskih civilizacija nastavit će putovati kroz Mliječni put čak i nakon što vanzemaljci nestanu. Pojava okrugle rupe prikazuje civilizaciju koja je nestala.
Na pitanje da li smo sami u univerzumu naučnici već decenijama pokušavaju da odgovore.

Nova studija, međutim, uništila je nadu svih onih koji su vjerovali da će svojim očima vidjeti vanzemaljce.

Naučnici tvrde da sve i da nam vanzemaljci, ukoliko postoje, pošalju signal, dok on stigne do nas, više ne bi postojali. Studija kojom se došlo do ovakvog zaključka ispitivala je koliko dugo bi druge civilizacije mogle da žive i koliko daleko od Zemlje bi mogle da se nalaze.

Ono što predstavlja poteškoću u njihovom otkrivanju jeste njihov kratak životni vijek.

Astronom Frenk Drejk procijenio je 1961. godine da bi životni vek civilizacija poput naše mogao da bude između 106 i 12.100 godina i više. Samim tim, malo je verovatno da će civilizacija koja postoji manje od 100.000 godina i dalje postojati u slučaju da primimo njihov signal.

Vođa studije Klaudio Grimaldi iz Švajcarske potvrđuje da u trenutku kada bismo primili signal druge civilizacije, ona više ne bi postojala, piše Independent.

"Signali koji stižu na Zemlju uputile su civilizacije koje su izumrle, dok signali onih civilizacija koje još postoje putuju."

Brain

Znanstvenici identificirali 538 gena povezanih s inteligencijom

Inteligencija
© Mauricio Lima / AFP
Ljudska inteligencija uveliko zavisi od uslova u kojima smo odrasli. Djeca koja nisu pothranjena i odrastaju u relativno nezagađenim uslovima u prosjeku postignu bolje rezultate od onih koji su na tom planu zakinuti.

Ali i genetika igra veliku ulogu u tome koliko smo inteligentni. Studije na blizancima pokazuju da se 50 do 80 odsto varijacija u inteligenciji može pripisati genima. Ali pronaći prave genetske varijante ili alele pokazalo se kao velik izazov.

Do sada studija DNK stotina hiljada osoba koje nisu u rodu pokazuje da samo 30 odsto varijanti prelaze s roditelja na djecu, tj. nasljedne su. Velika 'rupa' između studije na blizancima i genetskih istraživanja zbunjivala je naučnike.

Sada je više od 500 gena koji se dovode u vezu s inteligencijom identifikovano u najvećoj studiji tog tipa. Naučnici su koristili uzorke iz institucije UK Biobank i uporedili gene više od 240.000 osoba.

Njihova analiza je identifikovala 538 gena odgovornih za inteligenciju, kao i 187 regija ljudskog genoma zaslužnih za logičke procese i razmišljanje. Neki od tih gena su takođe vezani uz neke druge biološke procese, poput dugog života.

Ali, čak i sa tim novim saznanjima jako je teško predvidjeti nečiju inteligenciju iz njegovih gena. Od svih osoba čije su gene koristili u istraživanju samo od sedam odsto su tačno doveli u korelaciju gene i IQ (koji je nesavršeni pokazatelj inteligencije).

Blue Planet

Tajanstvena anomalija pod Afrikom radikalno slabi Zemljino magnetsko polje

Zemljini polovi
© NASA Hubble Space Telescope/Flickr
Ukoliko se ostvare pretpostavke iz najnovijeg istraživanja, zbog dramatičnog slabljenja Zemljinog magnetnog pola, može doći do zamene Severnog i Južnog pola.

Za sada ne znamo kako će to da utiče na naše živote, a ni da li će život uošte biti moguć.

Nešto se čudno dešava ispod Afrike - nepoznata anomalija slabi Zemljino magnetno polje. A naučnici su potvrdili da se ovaj poremećaj dešava u sklopu promena, koje se dešavaju zadnjih 1000 godina.

Zemljino magnetno polje nas štiti od Sunčevih vetrova i kosmičke radijacije, a bez njega život na našoj planeti ne bi bio moguć. Zato ova anomalija, koja utiče na slabljenje našeg zaštitnog polja, izaziva veliku zabrinutost u naučnim krugovima. Ukoliko značajno oslabi, delovi planete iznad kojih će biti najslabije će biti izloženi kosmičkoj radijaciji, a ona će uništiti svaki život na površini u tom delu.

A zamena polova je pojava koja se već dešavala u istoriji naše planete. Zadnjih 20 miliona godina, zamena polova se dešavala na svakih 200.000 do 300.000 godina. Poslednji put se desila pre 780.000 godina, a zamalo pre 40.000 godina. Još uvek niko ne može da predvidi kad bi ova zamena mogla da se desi.

Komentar: Zemljini magnetski polovi mogu se uskoro preokrenuti


Microscope 1

Istraživanje NASA-e: Astronautova DNK više ne odgovara njegovom identičnom blizancu

Blizanci svemir
© Robert Markowitz - NASA - Johnson Space Center
Astronauti Mark i Scott Kelly bili su potpuno identični u trenutku kad je Scott otišao na jednogodišnju misiju u svemir, međutim sada se oni razlikuju i na genetskoj razini.

Novi rezultati studije na blizancima astronautima pokazuju da je 7 posto Scottovih gena ostalo promijenjeno i dvije godine nakon što se vratio na Zemlju.

Znanstvenici su u studiji proučavali sve što se događa s Kellyjem prije misije, tijekom misije na Međunarodnoj svemirskoj postaji, ali i po povratku. U svemu su imali i odličan uzorak za usporedbu jer je njegov brat blizanac Mark ostao na Zemlji tijekom ove misije.

Kelly je na Twitteru objavio kako do ovog tjedna nije znao za nove rezultate, koji uz manje razlike potvrđuju i prvu analizu studije.

- Što? Moja DNK se promijenila za 7 posto! Tko bi rekao? - napisao je Kelly koji je dodao u šali kako više ne mora Marka zvati identičnim blizancem.

NASA navodi kako je 340 dana u orbiti aktiviralo ono što nazivaju "svemirskim genima". Kako opisuju, stres svemirskog putovanja može uzrokovati promjene u biološkom putu stanica i te radnje mogu aktivirati stvaranje novih molekula, poput masnoća ili porteina, raspadanje stanica ili uključiti i isključiti gene koji mogu promijeniti funkcije stanica. Znanstvenici kažu kako su dugotrajne promjene kod Kellyja povezane s imunološkim sustavom, ispravljanjem DNK, formiranjem kostiju, hipoksijom i hiperkapnijom, prenosi CNN.

Ice Cube

Znanstvenici pronašli, zarobljenu u dijamantu, vrstu leda koja nije poznata na Zemlji

Nova vrsta leda
© Jack Guez / Agence Francuskoj-Presse / Getty Images
Unutar dijamanata, iskopanih duboko ispod Zemljine kore, znanstvenici su pronašli novi oblik vode, odnosno, vrstu leda dosad nezabilježenu na Zemlji. Nova vrsta leda nazvana je Led VII, 1.5 puta je gušći od leda na kakvog smo navikli i ima drugačiju atomsku kompoziciju. Znanstvenici kažu da je najsličniji vrstama leda pronađenima na mjesecima oko Jupitera i Saturna.

Kao što samo ime sugerira, postoji više različitih vrsta leda koje se razlikuju u gustoći i atomskom rasporedu. Led VII je kompresiran, i atomi kisika unutar njega formiraju kockastu strukturu, za razliku od leda na koji smo navikli, koji ima heksagonalnu strukturu.

DO SADA JE PRONAĐEN SAMO U SVEMIRU

Pritisak koji je potreban za formiranje Leda VII može se naći na Zemlji, ali je naš planet uglavnom pretopao da se njegova formacija održi. Znanstvenici koji su došli do ovog otkrića tražili su novu vrstu ugljičnog dioksida kada su nabasali na prvi uzorak Leda VII na Zemlji.

Pronalazak je objavljen u znanstvenoj publikaciji Science. Prije ovog otkrića, Led VII pronađen je na Saturnovom mjesecu Europa, i Jupiterovim mjesecima Titan i Enceladus.

Brain

Ljudski mozak prestaje stvarati nove neurone u odrasloj dobi

Ljudski mozak prestaje stvarati nove neurone u odrasloj dobi
© Wikimedia Commons
Područja ljudskog mozga zadužena za pamćenje i učenje prestaju s proizvodnjom neurona oko trinaeste godine života, pokazali su rezultati nedavno sprovedenog istraživanja američkih i španskih naučnika.

Otkriće koje bi moglo da izmeni područje neuronauke dovodi u pitanje dosad poznato gledište po kojem hipokampus nastavlja s proizvodnjom neurona, važnih zbog prenosa informacija u mozgu, sve do odrasle čovekove dobi.

Ranija istraživanja upućuju na to da se svakodnevno u ljudskom hipokampusu proizvedu stotine neurona. Verovalo se i da bi se podsticanjem neurogeneze (nastanka neurona u odraslom uzrastu) moglo doskočiti raznim neurodegenerativnim bolestima koje se razvijaju u starijoj životnoj dobi.

"Proučavajući uzorke mozga 59 odraslih osoba i dece ustanovili smo da "nema dokaza o postojanju mlađih neurona ili matičnih ćelija koje proizvode nove neurone" u hipokampusu osoba starijih od 18 godina", rekao je koautor studije sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku, Arturo Alvares.

"Pronašli smo određen broj neurona kod dece do godinu dana i još nešto kod dece u uzrastu između sedam i 13 godina", dodao je naučnik. "Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da je "hipokampus kod čoveka u velikoj meri već izgrađen tokom razvoja mozga fetusa", dodao je.

Naučnici su pronašli nove neurone u nekim drugim delovima mozga, preciznije u matičnim ćelijama mozga. Kažu da moraju da sprovedu dodatna istraživanja na ostalim delovima mozga kako bi ustanovili da li se i tamo događa neurogeneza.

"Rezultati će bez sumnje podstaći polemike", rekao je za časopis Nature neuronaučnik Džejson Snajder sa Univerziteta Britanske Kolumbije.

Jupiter

NASA-ina svemirska letjelica otkriva Jupiterov interijer u detalje

Jupiter
© NASA / SWRI / JPL / ASI / INAF / IAPSOva slika Jupiterovog južnog pola mozaik je mnogih slika
NASA-ina svemirska letjelica Juno (Junona) snimila je do sad najdramatičnije fotografije najvećeg planeta Sunčevog sustava. Njegova je unutrašnjost otkrivena do nevjerojatnih detalja kao i turbulencije koje se odvijaju na površini planeta.

Unatoč pomnom istraživanju Jupitera malo se znalo o onome što se skriva u unutrašnjosti plinovitog diva. Nova otkrića pokazuju da se njegovi poznati pojasevi, uzrokovani snažnim vjetrovima, protežu u dubinu od oko 3.000 km ispod površine. Misija je dala i djelomičan odgovor na pitanje ima li Jupiter koru, pokazujući da se 96% planeta rotira 'kao čvrsto tijelo' premda je sastavljen od izrazito guste mješavine vodika i helija.
Jupiter
© NASA/SWRI/MSSS/Gerald Eichstädt/John RogersSložena slika Jupiterovog Južnog pola

Microscope 1

Znanstvenici sastavili genealoško stablo od 13 miliona ljudi

Znanstvenici sastavili genealoško stablo od 13 miliona ljudi
© Foto: COLUMBIA UNIVERSITY
Poslednjih nekoliko godina na internetu se sve više šire resursi putem kojih ljudi mogu da pronađu svoje rođake i pretke kroz razmenu genealoških arhiva.