Znanost i tehnologijaS


Binoculars

NASA upozorava da u svibnju pored Zemlje prolaze dva asteroida

asteroid
© urikyo33 iz Pixabaja
Na dugački spisak trenutnih nedaća koje su zadesile ljudsku rasu NASA je dodala i dva potencijalno opasna asteroida koja bi mogla pogoditi Zemlju u maju.

U predstojećim sedmicama mogli bi se susresti sa dva asteroida klase Apollo.

Prvi koji se očekuje je i potencijalno opasniji, a dolazi već početkom maja. Asteroid (PHA) 2009 XO procjenjuje se da je veličine fudbalskog terena i putuje brzinom od 45,720 kilometara na sat.

Njegova orbita ukrštava se sa Zemljinom prilikom okretanja oko Sunca svakih 926 dana. Ovaj put pored naše planete bi trebalo da prođe na udaljenosti od oko 3,3 miliona kilometara što se prema NASA standardima smatra bliskim susretom.

Ukoliko njega "preživimo", dvije sedmice kasnije dolati asteroid 136795 (1997 BQ) veličine Burj Khalife, najveće zgrade na svijetu.

U pitanju je takođe asteroid klase Apollo koji oko Sunca orbitira svakih 844 dana. Putuje brzinom od 42.048 kilometara na sat, a 21. maja se očekuje da će biti 6,2 miliona kilometara na udaljenosti od Zemlje.

Binoculars

Flamingosi formiraju dugotrajna i odana prijateljstva, fizičke osobine mogu igrati ulogu u tim odnosima

flamingosi
© aboutpetlife.com
Flamingosi traže prijatelje s kojima će se družiti i izbjegavaju životinje koje to ne vole, pokazala su nova istraživanja o ovim pticama. Naučnici smatraju da bi ova strategija mogla produžiti njihov opstanak.

Flamingosi su poznati po svojim dugim nogama, dugim vratovima i ružičastim perjem. Naučnici su prvi put otkrili da ove ptice formiraju dugotrajna i odana prijateljstva i da fizičke osobine mogu igrati ulogu u tim odnosima, piše Nationalgeographic.com.

Trajna partnerstva među flamingosima uključuju parove koji svake godine prave gnijezda i mlade, kao i istospolne prijatelje i grupe od tri do šest bliskih prijatelja.

Šest vrsta ovih ptica nastanjuje velika slana jezera, blatnjave ili plitke lagune širom svijeta, uključujući Ameriku, Afriku, Evropu i Aziju. Jata ptica obično se broje u hiljadama.

Poput ljudi, ove ptice izbjegavaju određene jedinke kako ne bi došlo do sukoba. Jedan od načina za smanjenje stresa za flamingose je izbjegavanje ptica s kojima ne žive. Ako se jedna ptica previše približi drugoj, koristit će se svojim dugim vratom i kljunom za napad s vremena na vrijeme kako bi utvrdila da ima duži vrat od druge. Dužina vrata za flamingose je kao mjerilo prijateljstva.

Također, flamingosi biraju za prijatelje nekoga sličnog, nekoga s kim se ne sukobljavaju. Njihovo ružičasto perje također igra važnu ulogu u sklapanju prijateljstava. Jedno je istraživanje pokazalo da što je sjajnije perje to ih potencijalno čini poželjnijima za prijatelje.

Obzirom na činjenicu da im je prijateljstvo veoma važno, stručnjaci preporučuju da flamingose u zoološkim vrtovima ne treba razdvajati. Njihova jata bi trebala bi sadržavati što je moguće više ptica. Što je grupa veća, to je vjerojatnije da će ptice moći pronaći kompatibilnog prijatelja s kojim će se družiti.

Moon

USGS izdaje prvu sveobuhvatnu kartu geologije Mjeseca

geologija mjeseca
© NASA / GSFC / USGS
Ako ste se ikad zapitali što tačno kriju svjetle i tamne mrlje na Mjesecu, USGS (United States Geological Survey) nedavno je izbacila najnoviju mapu koja će pomoći u objašnjavanju istorije najbližeg Zemljinog kosmičnog saputnika.

Po prvi put u modernoj istoriji uspješno je mapirana i klasificirana cijela površina Mjeseca. Iza projekta, pored USGS-a, stoje i saradnici iz NASA-e i Lunar Planetary Institute-a.

Mjesečeva mapa pod imenom 'Unified Geologic Map of The Moon' (Objedinjena geološka mapa Mjeseca) služiće kao definitivni nacrt Mjesečeve površinske geologije za buduće misije sa Zemlje te će postati jedan od najvažnijih alata za međunarodnu naulnu zajednicu, obrazovanje i javnost. Konačno, mapa je dostupna i u digitalnom obliku gdje u iznenađujućem detalju prikazuje Mjesečevu površinu (u omjeru 1:5.000.000).


Star

Zvjezda nekako preživljava bliski susret s crnom rupom, ali uhvaćena u njenoj eliptičnoj orbiti gubi masu

zvijezda
© NASA / CXO / CSIC-INTA / G.Miniutti i sur.
Astronomi su u galaksiji GSN 069 registrovali približavanje zvezde supermasivnoj crnoj rupi, jer je zvezda bila privučena njenom silom teže, ali se nije raspala, saopštila je opservatorije NASA "Čandra".

U saopštenju opservatorije navodi se da se zvezda približila crnoj rupi u galaksiji GSN 069, udaljenoj 250 miliona svetlosnih godina od Zemlje.

"Zvezda je uspela da preživi približavanje crnoj rupi. Ona se okreće oko crne rupe svakih devet sati, gubeći masu sa svakim zaokretom", piše u saopštenju opservatorije na Tviter nalogu.

​Kako se ističe, zvezda može za bilione godina da izgubi toliko mase da će postati planeta iste mase kao Jupiter.

Ovi podaci dobijeni su iz rendgenske opservatorije "Čandra" i svemirskog rendgenskog teleskopa "HMM-Njuton".

Galaxy

Novo otkriće: Sustav sa 6 planeta nalazi se u gotovo savršenom orbitalnom skladu

sustav planeta
Naučnici su pomoću spektografa "Sofi" u Južnoj Francuskoj otkrili do sada neviđen planetarni sistem, koji je u potpunoj harmoniji - na pravilnoj udaljenosti planeta između sebe i prema svojoj zvijezdi, navodi Univerzitet u Ženevi.

U konstelaciji "Drako" pronađeno je šest planeta koje se okreću u potpunoj harmoniji oko zvijezde "HD 158259".

Riječ je o sistemu koji čine jedna "super Zemlja" i pet "mini Neptuna", koji se međusobno nalaze na pravilnoj udaljenosti.

Osim toga, ovaj sistem je poseban, jer su naučnici do sada otkrili stotine sistema sa po nekoliko planeta, ali samo desetak ima šest ili više planeta.

Otkriće ovog neobičnog sistema bilo je moguće zahvaljujući velikom broju mjerenja, ali i poboljšanju kvaliteta instrumenata koje nauka koristi, kao i boljim tehnikama obrade podataka.

Mjerenja provedena na novootkrivenim planetama pokazuju da su one dva do šest puta veće od Zemlje, te da se "drže skupa" na udaljenosti 2,6 puta manjoj od one između Merkura i Sunca.

Takođe, omjer u orbitama između planeta je iznenađujuće pravilan. Tako, dok prva planeta napravi tri orbite, druga napravi dvije. Dok druga napravi tri, treći napravi dvije i tako dalje.

Naučnici takvu harmoniju u svemiru obično objašnjavaju "rezonansom", koja igra ključnu ulogu u arhitekturi planetarnih sistema.

Smatra se da su planete u "rezonansi" kada se nađu u istoj konfiguraciji, nakon što su odradile različit broj orbita /okretanja/.

Naučnici ih porede sa muzičarima koji sviraju različitim ritmom, ali na početku svakog stava sviraju istovremeno.

Cassiopaea

Možda smo uočili paralelni svemir koji se vraća unazad kroz vrijeme, kažu znanstvenici

paralelni svemir
© Graham Carter
Znanstvenici su nedavno došli do otkrića koje bi moglo uzdrmati današnje shvaćanje zakona fizike. Naime, u hladnim područjima Antarktike u nekoliko su navrata registrirali izuzetno čudne čestice čija je narav za sada neobjašnjiva.

Prvo su NASA-ini stručnjaci još 2006., a zatim i 2014. godine pomoću balona s detektorom čestica (Antarctic Impulsive Transient Antenna, ANITA) uočili neobične signale. S vremenom su shvatili da se radi o visokoenergetskim česticama koje su se kretale pod kutom koji sugerira da su neometano jurile kroz naš planet.

Standardna fizika nema objašnjenje

Najnovija analiza tih čudnovatih čestica isključila je sva moguća objašnjenja njihove pojave standardnim modelom. Standardni model je teorija u fizici elementarnih čestica koja uspješno opisuje tri od četiri fundamentalne interakcije između elementarnih čestica od kojih se sastoji sva poznata materija: elektromagnetizam te jaku i slabu nuklearnu interakciju.

Prema dosadašnjim spoznajama, novootkrivene čestice mogu se objasniti jedino izvan principa standardnog modela, što bi značilo da će za njihovo tumačenje možda biti potrebna neka sasvim nova fizika.

Fizičari išli provjeriti radi li se o neutrinima

Znanstvenici su prvo razmatrali ideju da se radi o neutrinima, vrlo neobičnim česticama bez električnog naboja koje slabo međudjeluju s materijom, odnosno za koje se zna da bez problema prolaze kroz druge tvari. No, nove čestice registrirane su na vrlo visokim energijama i da se radi o neutrinima, oni bi pri tako visokim energijama ipak reagirali s česticama unutar Zemlje, a ne bi s lakoćom klizili kroz tisuće kilometara tla.

Neki znanstvenici smatrali su da se možda ipak može raditi o visokoenergetskim neutrinima koji su došli iz svemira, možda iz neke daleke galaksije koja ih je pogurala i ubrzala na putu prema nama.

Comet 2

Obilni ugljični monoksid na međuzvjezdanom kometu 2I / Borisov ukazuje na njegovo rađanje oko hladnije zvijezde

kometa boris
© NASA, ESA, K. Meech (Sveučilište na Havajima) i D. Jewitt (UCLA)Međuzvjezdani komet 2I / Borisov
Prema najnovijim istraživanja, komet koji nas je nedavno posjetio iz drugog zvjezdanog sustava ima neobičan sastav.

Međuzvjezdani komet 2I/Borisov otkriven je u našem Sunčevom sustavu prošle godine, a znanstvenici su pritom dobili jedinstvenu priliku da ga usporede s kometima koji su se formirali oko Sunca.

Snimke prikazuju komet 2I/Borisov koji se pojavljuje u blizini pozadinske galaksije (lijevo) i ubrzo nakon toga se približava našem Suncu (desno).

Novi podaci ukazuju na to da sadrži velike količine ugljikovog monoksida.

Zašto je taj sastav neobičan?

Neobičan sastav međuzvjezdanog kometa potvrdila su dva odvojena istraživačka tima.

Međunarodna skupina na čelu s Martinom Cordinerom i Stefanie Milam iz NASA-e usmjerili su 15. i 16. prosinca 2019. godine niz od 66 teleskopa zvan Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) prema kometu.

Drugi tim, Dennis Bodewits sa Sveučilišta Auburn u Alabami i njegovi kolege promatrali su 2I/Borisova pomoću svemirskog teleskopa Hubble i putem opservatorija Neil Gehrels Swift.

Kometi se inače sastoje od plina, leda i prašine. Formiraju se tijekom nastanka planeta u disku materijala koji okružuje zvijezdu. Mogu na te planete donijeti potrebne kemikalije za život, a možda su na ranu Zemlju donijeli vodu, piše BBC.

Galaxy

Zvijezda koja kruži oko crne rupe potvrdila opću teoriju relativnosti

slika
© ESO / L. CalçadaUmjetnički dojam ilustrira procesiju orbite zvijezde s preuveličanim efektom radi lakše vizuelizacije
Astronomi su prvi put uspjeli zabilježiti kruženje zvijezde oko crne rupe u centru Mliječnog puta, a način na koji orbitira, pa čak i "pleše", potvrđuje opću teoriju relativnosti.

U naučnoj publikaciji objavljenoj u četvrtak u sklopu lista Astronomy & Astrophysics potvrđeno je da zvijezdino kretanje kroz vrijeme "iscrtava" rozetu, upravo ono što predviđa poznata teorija Alberta Einsteina, prenosi CNN.

Posmatranje je obavljeno pomoću teleskopa ESOVLT u Čileu, a istraživanje je trajalo čak 27 godina. Kako objašnjava Reinhard Genzel s instituta Max Planck, jedan od vođa tima koji je radio na proučavanju, kretanje zvijezde je još jedan dokaz da se u sredini naše galaksije nalazi supermasivna crna rupa, četiri miliona puta masivnija od našeg Sunca.


Galaxy

Super Supernova! Eksplozija udaljenih zvijezda najsjajnija je ikada viđena

supernova
© Aaron Geller (Northwestern University)Umjetnička ilustracija sjajne supernove, eksplozivne smrti zvijezde
Astronomi su zabilježili najveću eksploziju do sada, koja je deset puta snažnija od normalne supernove i 500 puta svjetlija, a vjerovatno je nastala spajanjem dvije masivne zvijezde.

Supernova je eksplozija koja se dešava na kraju života masivnih zvijezda i relativno je česta pojava. Jedna supernova može nadjačati energiju svih zvijezda jedne galaksije i zato spadaju u najnasilnije događaje u svemiru.

Međunarodni tim naučnika identificirao je "energičnu supernovu poteklu od jako masivne zvijezde" opisujući je kao najveću eksploziju ikada zabilježenu u svemiru, navodi se u stručnoj publikaciji objavljenoj u ponedjeljak.

Ova eksplozija je prva takve vrste i naučnici su je izučavali oko dvije godine, a naučni tim s Univerziteta u Birminghamu i Centra Harvard-Smithsonian objavio je rezultate rada u naučnom listu Nature Astronomy.

Kako prenosi DW, astronomi smatraju da je spomenuta supernova, odnosno umrla zvijezda nastala kao posljedica spajanja dvije masivne zvijezde. To su zaključili na osnovu podatka o izuzetno velikim količinama vodika koji se nalazi u oblaku eksplozije.

Fenomen eksplozije te zvijezde nosi naziv SN2016aps i opisan je kao izuzetno rijetka supernova. Ovakav fenomen do sada je bio opisivan samo u teoriji i nikada nije posmatran direktno, a riječ je o tzv. parnoj nestabilnosti supernove.

"Zvijezde prolaze kroz nasilne pulsacije prije nego umru i iz sebe ispuštaju velike količine gasa. Ukoliko se eksplozija, odnosno supernova, desi u pravo vrijeme, ona može 'sresti' oblak gasa i osloboditi velike količine energije. Ovaj objekt je najbolji kandidat koji se podudara s tim opisom", rekao je Matt Nicholl s Univerziteta u Birminghamu.

Prema objavljenim podacima, eksplozija je bila 10 puta jača od normalne snage supernove i 500 puta svjetlija. Procijenjeno je da je SN2016aps imala snagu od 200 triliona gigatona TNT-a

Naučnici se nadaju da će ovo otrkiće pomoći u daljnjem izučavanju svemira, posebno njegovih početaka, te da će pomoći u detekciji eksplozija prvih zvijezda.

Meteor

Kineski znanstvenici tvrde da je asteroid Oumuamua asteroid uništenog egzoplaneta

Oumuamua
© Reuters
U 2017. godini naučnici sa Univerziteta Hawaii u Manoai primijetili su zagonetno nebesko tijelo za koje se ispostavilo da je prvi poznati međuzvjezdani objekat koji prolazi kroz Sunčev sistem. Zbog svog neobičnog porijekla, dobio je ime Oumuamua, što na havajskom znači "prvi udaljeni glasnik".

Kineski naučnici tvrde da je misteriozni asteroid Oumuamua dio egzoplanete veličine Zemlje koju je uništila njegova zvijezda. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, planetu su razdvojile plimne sile zbog blizine zvijezde. Istraživači kažu da se tokom takvog procesa ostaci izbacuju u međuzvjezdani prostor. Dr Yun Zhang, glavni autor studije, kaže da to može objasniti zašto Oumumua ima negravitaciono ubrzanje.

"Ako je Oumuamua nastao i poletio na način koji mi predlažemo, puno zaostalog vodenog leda moglo bi se aktivirati tokom njegovog prolaska kroz Sunčev sistem. Rezultirajuća eksplozija izazvala bi ubrzanja koja se podudaraju sa Oumuamuaovim letom sličnim kometi", napisao je dr Yun Zhang.

Naučnici kažu da bi porijeklo Oumuamua moglo objasniti neobičan izduženi oblik asteroida, dok istraživači takođe kažu da se asteroid rastopio i transformisao u objekat u obliku cigare dok je prolazio pored zvijezde.

Prema kineskim naučnicima, Oumuamua je samo vrh ledenog brijega i kroz naš Sunčev sistem proći će više međuzvjezdanih objekata. "Otkriće Oumuamua podrazumijeva da je populacija stjenovitih međuzvjezdanih objekata mnogo veća nego što smo ranije mislili. Svaki planetarni sistem bi trebalo da izbaci ukupno oko stotinu biliona objekata kao što je Oumuamua", rekao je dr Zhang.

Otkriće Oumuamua 2017. godine zbunjivalo je naučnike. Godinama su istraživači raspravljali o njegovom porijeklu. Njegova suva površina, neobičan oblik i kretanje naveli su neke istraživače da pretpostave da bi nebeski objekat u stvari mogao biti vanzemaljska sonda, dok su drugi pretpostavili da je nebeski objekat prosto kometa.